Razorni zemljotres koji se desio u Maroku u noći sa 8. na 9. septembar ostavio je za sobom više od 2.000 mrtvih i isto toliko povrijeđenih, prema posljednjim podacima ažuriranim 10. septembra ujutro.
Mnogi ljudi su proveli drugu noć zaredom na otvorenom, prenosi BBC.
Potres magnitude 6,8 je pogodio Marakeš i mnoge druge gradove u petak naveče, 8. septembra. U udaljenim planinskim oblastima, kompletna sela su navodno sravnjena sa zemljom.
Epicentar je bio u Visokom Atlasu, planinskom vijencu 71km udaljenom od Marakeša – grada sa statusom svjetske kulturne baštine, popularnog kod turista.
Podrhtavanja tla su se osjetila i u glavnom gradu Rabatu udaljenom oko 350km, kao i u Kazablanki, Agadiru i Esauiri.
Ljudi na ulicama Casablance za vrijeme zemljotresa, 9. septembar 2023.
Ministarstvo unutrašnjih poslova navodi da provincija Al Hauz ima najviše mrtvih, a slijedi je provincija Tarudant. Mnogo manje poginulih je u Marakešu, ali je grad pod zaštitom UNESKO pretrpio značajnu štetu.
Vjeruje se da su se proste kuće od zemljane cigle, kamena i drveta u planinskim selima srušile, ali biće potrebno vrijeme da se procijeni šteta u udaljenim regijama.
Proglašena trodnevna žalost
Vlasti su proglasile trodnevnu žalost.
"Donijeta je odluka o trodnevnoj nacionalnoj žalosti, sa zastavama koje će se vijoriti na pola koplja na svim javnim zgradama", navodi se u saopćenju koje je objavila zvanična novinska agencija MAP nakon što je kralj Mohammed VI predsjedavao sastankom na kojem se razgovaralo o katastrofi.
Odgovor na najsmrtonosniji zemljotres u Maroku u posljednjih nekoliko desetljeća moglo bi da potraje mjesecima ako ne i godinama, upozorila je 9. septembra Međunarodna federacija društava Crvenog krsta i Crvenog polumeseca (IFRC).
"Sada se mobilišemo da podržimo marokanski Crveni polumjesec“, rekao je u saopćenju Hossam Elsharkawi, regionalni direktor IFRC-a za Bliski istok i sjevernu Afriku.
Potres magnitude 6,8 stepeni po Richteru natjerao je ljude na ulice u Marakešu i drugim gradovima, uglavnom južno od Marakeša, koji je popularno turističko odredište.
Marakeš u ruševinama nakon potresa
Zemljotres se dogodio nešto poslije 23.00 sata po lokalnom vremenu, na relativno maloj dubini 71 kilometra jugozapadno od Marakeša, prema američkom Geološkom institutu.
Nepotvrđeni video isječci na X (bivši Twitter) prikazuju oštećene zgrade i ulice u ruševinama.
Svjedoci u Marakešu rekli su novinskoj agenciji Reuters da su se neke zgrade srušile u dijelu grada koji je UNESCO-va svjetska baština. Velike pukotine viđene su u dijelu zidina srednjovjekovnog grada.
Lokalne televizijske postaje emitirale su slike srušenog minareta džamije, s ruševinama na smrskanim automobilima. Drugi nepotvrđeni snimci prikazuju ljude kako vrište dok su istrčavali iz trgovačkih centara i restorana.
Građanispavaju na ulicama Marakeša nakon zemljotresa, 9. septembar 2023. rano ujutro.
Najsmrtonosniji od 2004. godine
Potres koji se dogodio u petak navečer najsmrtonosniji je koji je Maroko pretrpio od potresa u Al Hoceimi 2004. godine. Dogodilo se to u ranim jutarnjim satima 24. februara u blizini grada na mediteranskoj obali.
Imao je manju magnitudu, 6,3 u usporedbi sa sinoćnjih 6,8, ali je ipak ubio više od 600 ljudi, a više od 900 ozlijedio. Do 15.000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom.
Najsmrtonosniji i najrazorniji potres u povijesti Maroka dogodio se 29. feburara 1960. godine. To se dogodilo u blizini grada Agadira na zapadnoj obali zemlje, usmrtivši više od 12.000 ljudi, ostavivši najmanje 35.000 beskućnika.
Imao je relativno umjerenu magnitudu od 5,8, ali njegova mala dubina, blizina Agadira i kvaliteta gradnje u gradu učinili su njegov utjecaj razornim.
Potres je doveo do promjena u marokanskim građevinskim pravilima, ali mnoge zgrade, osobito seoske kuće poput onih koje su najteže pogođene 8. septembra 2023., nisu građene da izdrže takve potrese.
Potres od 8. septembra osjetili su čak i ljudi na Kanarskim otocima uz obalu Maroka i u Alžiru, njegovom istočnom susjedu.
Marakeš, jutro nakon zemljotresa, 9. septembar 2023.
Sućut i podrška Bidena i drugih svjetskih čelnika
Američki predsjednik Joe Biden izrazio je suosjećanje sa žrtvama potresa i rekao da su SAD "spremne pružiti svu potrebnu pomoć".
"Duboko sam ožalošćen zbog gubitka života i razaranja izazvanih potresom u Maroku", naveo je u izjavi.
sućut i podrška Biden i drugi svjetski lideri ponudili pomoć Maroku nakon potresaFrancuski predsjednik Emmanuel Macron poručio da je "shrvan" viješću i dodao da je njegova zemlja "spremna pomoći u pružanju prve pomoći".
Španjolski premijer Pedro Sánchez napisao je na X, nekadašnjem Twitteru: "Sva moja solidarnost i potpora narodu Maroka nakon ovog užasnog potresa".
Turski Recep Tayyip Erdogan također je izrazio sućut marokanskom narodu, dodajući da je njegova zemlja - koja je i sama pogođena velikim potresom ranije ove godine - spremna ponuditi potporu.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky izrazio je solidarnost s Marokom, uputivši Maroku "najdublju sućut".
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu "dao je upute za pružanje sve potrebne pomoći marokanskom narodu", navodi se u priopćenju za javnost iz njegova ureda.
Kineski predsjednik Xi Jinping takođe je poslao "poruku sućuti" Maroku, kažu državni mediji.
I Afrička unija izrazila je svoju "veliku bol" zbog "tragičnih posljedica" potresa.
Nakon potresa ispred odjela hitne pomoći u Marakešu zatražili su pomoć ljekara zbog povreda, 9. septembar 2023.
Maroko, koji leži između Afrike i Europe, ima značajan utjecaj iu Africi iu arapskom svijetu.
Ima atlantsku i sredozemnu obalu, surovu planinsku unutrašnjost i povijest neovisnosti koju ne dijele njegovi susjedi.
Njegova kultura je mješavina arapskih, berberskih, europskih i afričkih utjecaja.
Maroko je bio francuski protektorat između 1912. i 1956., a od neovisnosti ostao je relativno stabilan.