Markovina: Veće šanse dajem Milanoviću

Prilično sam siguran će Zoran Milanović biti budući predsednik Hrvatske, bez obzira što su Kolinda Grabar Kitarović i Miroslav Škoro dobili u zbiru više od 50 odsto glasova, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) istoričar i kolumnista Dragan Markovina komentarišući preliminarne rezultate prvog kruga predsedničkih izbora u Hrvatskoj.

Kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) Zoran Milanović i kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolinda Grabar-Kitarović idu u drugi krug predsedničkih izbora u Hrvatskoj koji će biti održani 5. januara sledeće godine.

Prema privremenim neslužbenim rezultatima na preko 99 posto obrađenih biračkih mesta, Milanović je dobio 29,54 odsto, Grabar-Kitarović 26,67, a treći je kandidat desnice Miroslav Škoro koji sa 24,44 odsto glasova ispada iz dalje igre.

„Činjenica je da je to de facto bila kampanja ne za predsjednika, nego za toga ko će preuzeti HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) u budućnosti. I glasačko telo i mašinerija koja je stala iza Miroslava Škore jednostavno sebi ne želi, neće i ne može dopustiti da Kolinda Grabar Kitarović, a samim tim i Andrej Plenković izađu kao apsolutni pobjednici iz ove utrke. Naravno oni neće zasigurno, niti gorljivo navijati za kandidata o kojem misle sve najgore, a to je Zoran Milanović, tako da ja mislim da će dobar dio tih ljudi ostat doma“, kaže Markovina.

Činjenica je da je to de facto bila kampanja ne za predsjednika, nego za toga ko će preuzeti HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) u budućnosti: Dragan Markovina

Kakva će biti izlaznost u drugom krugu?

Markovina za drugi krug predsedničkih izbora predviđa znatno manju izlaznost.

„Ja Milanovića nikad nisam pretjerano volio, niti smatram da je on kandidat ljevice, on je po meni kandidat centra, jednog ekstremnog centra. Ali vidjeće se da je on nekoliko formata iznad nje, i u razumijevanju i u nastupu, i u odnosu prema državi, funkciji i svemu skupa, kao što to svak jasno vidi. I k tome, ima tu jednu vrstu, ono što mu ja zamjeram, 'domoljubnog legitimiteta', gdje ga čak ni najgora desnica ne može baš tek tako optužiti da je protiv Hrvatske, što će mu donijeti dio glasova, recimo, pristojnih desničara. Jer, naprosto je Kolinda Grabar Kitarović ušla u fazu da joj se najveći dio društva smije. A vi kad ste u toj fazi nemoguće je iz toga se iskopati. Ne vidim kako bi ona to mogla“, ističe Markovina.

Markovina navodi i da se rezultat prethodnih predsedničkih izbora na kojima je kandidat SDP-a Ivo Josipović pobedio u prvom krugu, pa onda ostao poražen u drugom krugu od sadašnje predsednice Kolinde Grabar Kitarović sada ne bi mogao ponoviti, te su prema njegovom mišljenju ta dva slučaja „neuporediva“.

„Zato što je Ivo Josipović bio vrlo umoran kandidat prošli put. Dogodilo se nešto slično što se dogodilo, evo konkretno u Srbiji, sa porazom Borisa Tadića (predsednik Srbije od 2004. do 2012.) i pobjedom Tomislava Nikolića (predsednik Srbije od 2012. do 2017.) u drugom krugu. Lijevo liberalnim biračima Josipovića je bilo preko glave, nisu nešto bili ni za ni protiv, ostali su doma u drugom krugu. A cijela se mašinerija HDZ-a angažirala oko Kolinde Grabar Kitarović", kaže Markovina.

On napominje kao vrlo bitno to što je Grabar Kitarović tada bila "relativna nepoznanica".

"Bez obzira na to što je prije toga bila ministrica vanjskih poslova i bila visoko pozicionirana u politici, ali znate kako to ide, kad niste u prvom redu pod svjetlima reflektora, onda imate one protokolarne izjave i to nitko živ ozbiljno ne doživljava. Dakle, nju se tada moglo prodati javnosti kao neko neopterećeno svježe lice, obrazovano u inostranstvu, koja eto nije neka radikalna desničarka, dakle čak i pristojni ljudi mogli su glasati za nju. I vrlo je tijesno to završilo unutar Hrvatske, za jedva dvije hiljade glasova više je dobila ona Ivu Josipovića i naravno onda se razlika malo povećala kad su stigli glasovi iz Bosne i Hercegovine", kaže naš sagovornik.

Dodaje da danas Kolindu Grabar Kitarović svi znaju, a da znaju svi i Zorana Milanovića, što mu je, kako ocenjuje, najveći problem.

"Ali ona je toliko tragično potkapacitirana za funkciju koju obavlja da je to jasno apsolutno svakome, osim možda ljudima koji zaista ništa ne razumiju. A mašinerija HDZ neće stati iza nje na onaj način na koji je stala prošli put, zato što je dobar dio te mašinerije sada bio u kampanji Miroslava Škore i ne želi pobjedu Kolinde Grabar Kitarović na izborima. Možda ona dobije, možda i griješim, ali puno veće šanse dajem Milanoviću“, kaže on.

Ko će formirati Vladu Hrvatske?

Prema mišljenju Markovine, rezultati predsedničkih izobra preliće se i na parlamentarne, koji su u Hrvatskoj planirani za 2020. godinu.

„Navodno Plenković razmišlja da raspiše parlamentarne izbore već sad prije ljeta, budući da mora obaviti unutarstranačke izbore po statutu sada negdje u maju, a svi su izgledi da nije baš siguran da će pobijediti na njima. Ako ne pobjedi, onda neće niti sastavljati liste i ova će ga desna struja vjerojatno onda marginalizirati u stranci. Tako da, navodno, postoji opcija da on puno prije raspiše te izbore. A to bi onda značilo da će rezultat ovih predsjedničkih izbora puno više utjecati u korist neke ljevice, nego što bi eventualno dok se Milanović snađe na novoj funkciji, možda napravi neki gaf dok se ljudi na njega naviknu, bio manji utjecaj na jesen", smatra Markovina.

On navodi da će, ako Milanović pobjedi na predsjedničkim izborima, to biti novi zamah, prije svega SDP-u i biće naznaka pada Plenkovićevog HDZ-a.

"E, sad je problem samo što je političko stanje u Hrvatskoj tako da zaista to više nisu personalni izbori, kao što su sada ovi, gdje možete reći da je svakom jasno da je Milanović kapacitiraniji kandidat od Kolinde, nego su to parlamentarni izbori gdje će sada cijela ova desnica glasati za nekog svoga", smatra Markovina.

"Možda će Škoro nosit listu u jednoj izbornoj jedinici, Hasanbegović negdje drugo, Božo Petrov iz Mosta u Dubrovniku. Ako se ta desnica dogovori a vjerujem da hoće, jer su sada vidjeli da imaju kapacitet i na ovim i na evropskim izborima, biće ozbiljan fond glasova koji će ići desnim kandidatima i radikalno desnim. Biće jedan nezanemariv broj glasova, od 10 do 15 posto koji su gubitnici tranzicije i koji su sada glasali za Mislava Kolakušića, dakle za Most, Živi zid i razne populiste koji su uglavnom desni, i navodno neće ni sa kim, posebno Živi zid. Ali neka od tih opcija će skupiti desetak, petnaest posto u parlamentu", navodi Markovina.

On ocenjuje da puno zavisi od rasporeda glasova i kako će ko dobijati mandate.

"Tu mislim da je odgovornost SDP-a velika, jer oni sad mogu poneseni ovim uspjehom, ako Milanović pobjedi mada im je i ovo dovoljan uspjeh kao naznaka oporavka, reći – nama je dosta da idemo sami, ili mi i HSS i možda još neko dvoje u koaliciju. Ali bojim se da će im, ako to odluče, to biti kriva računica. Po meni, jedina šansa da HDZ ne formira buduću vladu, tko god bio premijer, je u tome da SDP okupi ali baš svih od centra, liberalnog centra, do krajnje ljevice, da okupi svakoga tko nosi barem pola ili jedan posto glasova u jedan blok na izbore, i pokuša izneti te izbore zaista pozitivnom kampanjom i pričom o civiliziranoj Hrvatskoj protiv radikalno desne“, kaže Markovina.

Hrvatska sa susedima u budućnosti

Na pitanje kako bi izbor Zorana Milanovića ili Kolinde Grabar Kitarović na predsedničku funkciju mogao da utiče na odnos Hrvatske sa Bosnom i Hercegovinom i Srbijom, Markovina odgovara da je Hrvatska „već posvađana sa svim svojim susjedima, osim sa Mađarskom“, kao i da su dobri odnosi sa Mađarskom rezultat „prijateljstva Kolinde Grabar Kitarović i Viktora Orbana koje je problematično zbog sadržaja Orbanove politike“.

„Hrvatska je posvađana sa susjedima, međutim, ona je to bila i za vreme mandata Zorana Milanovića kao premijera, naprosto zato što je nacionalizam postao strukturalna činjenica svih ovih društava, pa tako i hrvatskog. Naravno da je Zoran Milanović puno manji nacionalista, ako ćemo u postotcima govoriti, nego što je Kolinda Grabar Kitarović. On je jedna vrsta umjerenog, građanskog nacionaliste i mislim da on neće biti netko tko će nešto namjerno planski zanemarivati u dobrosusjedskim odnosima. Ali je činjenica da su njegove izjave zbog kojih je izgubio prošle izbore bile omalovažavajuće prema Srbiji i Bosni i Hercegovini, iako je potajno snimljen, on to sigurno ne bi rekao javno", navodi Markovina.

Susret Kolinde Grabar Kitarović i Aleksndra Vučića (predsednika Srbije) na mostu na Dunavu, u junu 2016. godine

"Pretpostavljam da bi ako bi Milanović dobio ti odnosi bili hladno korektni, nešto bolji nego što su bili sada, a ako pobjedi Kolinda Grabar Kitarović da će se nastaviti ovo apsolutno nekomuniciranje. Ipak, nemojte zanemariti iznimkom onoga famoznog Vučićevog posjeta Zagrebu u organizaciji Kolinde Grabar Kitarović i ono njihovo rukovanje na mostu u Iloku i slično“, kaže Markovina.