Obećavajući promjenu, prosperitet i jedinstvo zemlji, Ferdinand Markos mlađi (Marcos Jr) koji se tokom kampanje uglavnom oslanjao na revizionistička sjećanja na vlast svog oca, optuživanog za korupciju i represiju, pobijedio je na predsjedničkim izborima na Filipinima. Tako se dinastija Markos vratila na vlast poslije više od tri i po decenije od njihovog izgnanstva, pišu svjetski mediji.
Od parije do predsjedničke palate
Zaokruživši put svog klana od parije do predsjedničke palate, Ferdinand Markos mlađi, sin filipinskog diktatora koji je decenijama pljačkao i provodio represiju u zemlji, odnio je istorijsku pobjedu na predsjedničkim izborima 10. maja, piše agencija Frans pres (Agence France-Presse).
Markos mlađi, poznat po svom nadimku "Bongbong", pobijedio je ubjedljivo nakon iskorištavanja moćnih saveza s porodicama koje kontrolišu dijelove zemlje opterećene siromaštvom, obećavajući da će ujediniti zemlju i da će povećati broj radnih mjesta i sniziti troškove života.
Njegova kampanja je, naglašava AFP, bila pojačana udruživanjem sa potpredsjedničkom kandidatkinjom Sarom Duterte (kćerkom predsjednika Rodriga Dutertea) i podrškom drugih elitnih porodica koje imaju ogroman uticaj u feudalnoj i korumpiranoj demokratiji. Zajednička prošlost Markosa mlađeg i Duterte kao potomaka autoritarnih vođa uznemirila je grupe za ljudska prava koji strahuju da će svoju pobedu iskoristiti da se učvrste na vlasti.
Preokret klana, ukazuje Frans pres, potpomognut je razočarenjem javnosti zbog korupcije i dugotrajnog jaza između bogatih i siromašnih.
Veze Markosa mlađeg s njegovim ocem, posebno s krvavom represijom tokom godina vanrednog stanja, učinile su ga jednim od političara koji su najviše polarizovali zemlju. Međutim, imao je koristi od poplave lažnih i obmanjujućih postova na platformama društvenih medija usmjerenih na uglavnom mlado biračko tijelo koje se ne sjeća korupcije, ubistava i drugih zloupotreba moći počinjenih tokom 20-godišnje vladavine starijeg Markosa.
Nastojeći da izbjegne ponavljanje kampanje iz 2016. kada su ga proganjala pitanja o prošlosti njegove porodice i kada je za dlaku izgubio potpredsjedničku utrku, Markos mlađi je ovog puta odbacio debate s rivalima i dao svega nekoliko intervjua.
Očekivana pobjeda
Dovršavajući zapanjujući povratak moćne političke dinastije više od tri i po decenije nakon što je kleptokratski režim njegovog oca zbačen u narodnoj pobuni, Markos mlađi je, prema preliminarnim rezultatima, osvojio dvostruko više glasova od svoje najveće rivalke, odlazeće potpredsjednice Mari Leonor Robredo (Marie), ukazuje Volstrit džunral (The Wall Street Journal).
Sa skoro 96 odsto prebrojanih glasova u utorak 10. maja, Markos je osigurao preko 30 miliona glasova, dok je Robredo imala oko 14,5 miliona glasova, dodaje list.
Markos, star 64 godine, naslijedit će predsjednika Rodriga Dutertea, populistu koji je kritikovao SAD i nastojao približiti Filipine Kini i Rusiji. Novi lider Filipina će, prema ocjeni Volstrit džurnala, zapravo naslijediti delikatan diplomatski balans, budući da arhipelag na jugoistočnoj Aziji ima jake strateške odnose sa SAD i duboke ekonomske veze sa susjednom Kinom.
Ipak, dodaje list, analitičari procjenjuju da će odnosi između SAD-a i Filipina vjerovatno postati lakši nakon što Duterte napusti funkciju, a čija politika je bila dijelom vođena ličnim pritužbama prema SAD, bivšoj kolonijalnoj sili na Filipinima, i kritikama Vašingtona na račun stanja ljudskih prava u zemlji. Markos se smatra pragmatičnijim i otvorenijim za konsultacije sa stručnjacima u oblastima kao što je sigurnost.
Njegova očekivana pobjeda dio je višedecenijskog napora da vrati svoju porodicu u vrh nacionalne politike i očisti njeno ime, ističe Volstrit džurnal ukazujući na tvrdnje kritičara da su Markosi nastojali da potisnu autoritarnu prošlost zemlje promovišući narativ da je pokojni Markos, koji je dva puta biran za predsjednika prije nego što je proglasio vanredno stanje i produžio svoju vladavinu na još 14 godina, bio vizionarski vođa koji je najavio zlatno doba razvoja i prosperiteta.
Povratak nakon izgnanstva
Protivnici Fernidanda Markosa mlađeg strahuju da bi povratak porodice na vlast mogao dovesti do preokreta demokratskih rezultata u zemlji otkako je njegov otac nakon narodnog ustanka, nazvanog Revolucija moći naroda, svrgnut 1986. godine nakon čega je bio prisiljen da s porodicom napusti Filipine, napisao je Gardijan (The Guardian).
Analitičari kažu da je porodica, otkako je zbačena, imala namjeru da se vrati. Markos mlađi školovao se na Filipinima i u internatu u Engleskoj. Studirao je politiku, filozofiju i ekonomiju na Oksfordu, ali, prema podacima univerziteta, nije završio studij u potpunosti te je dobio specijalnu diplomu iz društvenih nauka. Markos insistira da je diplomirao s ekvivalentom diplome.
Nakon univerziteta, Markos mlađi je, u dobi od 23 godine, postao viceguverner svoje matične provincije, Ilokos Norte, a kasnije i guverner. Imao je 29 godina kada je njegov otac zbačen, te je s porodicom bio prisiljen da napusti Filipine.
Markos stariji je umro u egzilu 1989. Međutim, dodaje Gardijan, porodici je dozvoljen povratak u zemlju 1990-ih, nakon čega je Markos mlađi počeo da obnavlja svoju političku karijeru, ponovo postavši guverner u Ilokos Norti, uporištu porodice, a potom je obavljao funkcije kongresmena i senatora.
Njegova porodica se i dalje suočava s brojnim sudskim sporovima zbog opljačkanog bogatstva, koje se procjenjuje na čak 10 milijardi dolara. Analitičari smatraju da se tokom kampanje Markos mlađi najviše oslanjao na nostalgiju u vezi s vladavinom njegovog oca kojeg je hvalio kao "političkog genija".
Nije spominjao zločine počinjene tokom očeve vladavine, ističe Gardijan dodajući da je u okviru vanrednog stanja, koje je Markos stariji uveo 1972., hiljade njegovih kritičara uhapšeno, mučeno i ubijeno.
Bez ohrabrujućih znakova
Povratak porodice Markos koja je s vlasti otjerana prije 36 godina u predsjedničku palatu u Manili mogla bi imati značajne implikacije za 110 miliona stanovnika Filipina i njihovo mjesto u svijetu, ukazuje BBC.
Jedna od najvećih briga s Markosom mlađim na vlasti biće sudbine demokratije i građanskih prava u zemlji koji su ozbiljno narušeni pod predsjednikom Duterteom, ističe britanski javni servis ukazujući kako otvoreno neprijateljstvo Markosove kampanje prema svim medijima nije ohrabrujući znak.
Njegova kampanja na društvenim mrežama pokazala se, ukazuje BBC, toliko uspješnom da postoji bojazan da će to sada biti model za buduće izbore na Filipinima – s mećavom narativa bez činjenica i mejnstrim medijima po strani.
Nakon što preuzme funkciju, jedna očigledna briga je šta će se desiti s naporima da se povrati novac koji su Markosi navodno ukrali kada su posljednji put bili na vlasti te koliko će korupcije - koja je uvijek problem na Filipinima - biti u porodici s reputacijom Markosa.
Povratak njegove porodice na vlast također uredno završava optimistično doba globalizacije, naglasio je britanski servis dodajući da je ono počelo kada su SAD odbile da podrže njegovog autokratskog oca u godinama hladnog rata, inspirišući prodemokratske pokrete širom svijeta. Kraj je, zaključuje BBC, došao s ratom u Ukrajini, slomom kinesko-američkih odnosa i usponom populističkih lidera koji jašu cunamijem dezinformacija na društvenim mrežama.