Predsjednica češkog parlamenta Marketa Pekarova Adamova posjetila je 28. novembra Memorijalni centar Potočari gdje se susrela sa predstavnicama Udruženja "Pokret majki Srebrenica i Žepa".
Na spomen obilježju je položila cvijeće i odala poštu Srebreničanima ubijenim u genocidu tokom jula 1995. godine.
"Posjeta Memorijalnom centru Potočari jako me dotakla i praktično sam ostala bez teksta. Samo razmišljam šta treba uraditi prije nego što se desi genocid", rekla je Marketa Pekarova Adamova.
Marketa Pekarova Adamova s majkama Srebrenice, 28. 11. 2024.
Nermina Lakota, članica ovog udruženja, kazala je za RSE da je Pekarovu Adamovu upoznala s činjenicom da još uvijek tragaju za nestalim.
"Moji brat i otac su ubijeni u genocidu i još uvijek nisam pronašla njihove posmrtne ostatke. Činjenica da još uvijek mnogi negiraju genocid nas još više boli", rekla je Lakota.
Poslije razgovora sa majkama Srebrenice, predsjednica češkog Predstavničkog doma obišla je mezarje Memorijalnog centra, a posjetila je i prostorije Muzeja Memorijalnog centra Potočari.
Više od 8.000 većinom bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno je u Srebrenici u julu 1995. Taj zločin jedini je koji je počinjen na prostoru bivše Jugoslavije koji su međunarodni i domaći sudovi karakterizirali kao genocid.
Protjerano je više od 40.000 ljudi, a mnogi nikada nisu vratili u prijeratne domove. Iz Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari navode da je više od pedeset osoba osuđeno na više od 700 godina zatvora za ratne zločine počinjene u Srebrenici.
Sedam presuda Haškog suda te 13 presuda Suda BiH uključuje i presude za genocid.
Među osuđenima su i Radovan Karadžić, prvi predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, te glavni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić.
Pekarova Adamova je u zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini doputovala prije dva dana. Sastala se s članovima rukovodstva državnog Parlamenta BiH, kao i predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.
U vojnoj bazi Butmir kod Sarajeva susrela se s komandantom Evropskih vojnih snaga (EUFOR) general-majorom Laslom Stičem i pripadnicima češkog vojnog kontingenta.