Balkan je dio svijeta, tu nema sumnje. Balkan je prelijep u smislu da je na ovom području koncentrisano toliko raznolikosti. Svijet može naučiti, ali može cijeniti Balkan zbog ove raznolikosti, višejezičnosti i činjenice da ljudi zapravo mogu živjeti zajedno.
Ovako za Radio Slobodna Evropa (RSE) govori Maria Todorova, autorica knjige "Imaginarni Balkan". Ova knjiga je prevedena na 15 jezika i govori o tome, kaže autorica, kako drugi vide i percipiraju Balkan.
Todorova je profesorica emerita historije na Univerzitetu u Illinoisu, Urbana Champaign.
Dobitnica je nagrada Fondacije Guggenheim, Instituta za napredne studije u Berlinu, Nacionalnog humanističkog centra, Centra Woodrow Wilson, Instituta za društvene nauke u Beču.
Ovih dana boravi u Sarajevu gdje se predstavila na književnom festivalu "Bookstan", a bila je i predavačica na sarajevskom Fakultetu političkih nauka u petak, 7. jula.
RSE: Šta je "Imaginarni Balkan"? Kako ga zamišljate i predstavljate u svojoj knjizi? I, šta je pravi Balkan?
Todorova: Razvila sam sam prilično složenu teoriju o tome i ne postoji imaginarni Balkan. Govorila sam o tome kako ljudi izvana zamišljaju Balkan. Ne sviđa mi se ovaj prijevod "Imaginarni Balkan". To nije izmišljena stvar.
Zamišljanje Balkana, također se odnosi na pravi Balkan. Tako da sam rekla da je najbolji način da se priđe Balkanu kroz ovo fluidno i dinamično poznavanje istorijskog naslijeđa. A jako je puno istorijske zaostavštine na Balkanu, počevši od antike, imate grčko naslijeđe svuda na Balkanu, rimsko naslijeđe, zatim vizantijsko naslijeđe , otomansko, naslijeđe nacionalnih država, naslijeđe komunizma... A oni uključuju Balkan u različite mega regione, i zato je ovaj pojam tako dobar.
A pojam naslijeđa, također, ima dva aspekta. Dolazi sa svim elementima, ali s vremenom oni blijede. Onda ono što ostaje je prezentacija. I to je ono što neki ljudi misle o imaginarnom Balkanu. To nije fantazija Balkana. Tako je to predstavljeno.
A u prezentaciji su, mislim, čak i prave stvari uvijek zastupljene. Dakle, opet, to je proces zamišljanja. Dakle, šta je stvarno, a šta nije stvarno zavisi od toga o kom vremenskom periodu želite da razgovarate.
Maria Todorova na predavanju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, 7. juli 2023.
Pola Balkana dio EU, pola Zapadni Balkan
RSE: Gdje je danas Balkan u smislu političkog i društvenog uređenja?
Todorova: Pa, znate gdje je Balkan. Pola Balkana je dio Evropske unije. Drugi dio, koji se glupo zove Zapadni Balkan, je još uvijek napolju. I pored toga, svi su marginalizovani, jer su siromašniji od centra zapadne Evrope. Jer i Evropa nije ujedinjena.
Možete vidjeti da tamo postoje hijerarhije. Glavne zemlje gledaju sa visine na jug, ne samo na Balkan, već i na Italiju, Portugal, Španiju i tako dalje. Dakle, uvijek će postojati predrasude, ali one će, ipak, biti dio opšte zajednice. I mislim da će se to dogoditi prije nego kasnije.
RSE: Šta je to što koči Balkan u razvoju i modernizaciji?
Todorova: Ovo je pitanje koje se postavlja od kraja 18. i 19. vijeka. Šta je sputavalo svijet od Britanije? Dobri učenjaci su ovu frazu preokrenuli na različite načine.
Šta je nagnalo, na primjer, Englesku da se prva modernizuje? A ono što ih pokreće je kombinacija vojne moći, kao što je slučaj u Evropi.
I danas postoje vrlo zanimljivi pokušaji da se opiše uloga ropstva, koju su portugalski i britanski robovlasnici započeli za industrijalizaciju svijeta.
Dakle, ono što sputava Balkan i druge zemlje je jednostavno to što su periferije. Tako je do 15. vijeka, recimo, centar ekonomskog svijeta na Mediteranu bila Italija. A onda je to opalo.
Šta ga je zadržavalo? Činjenica da su se trgovački putevi kretali prema Atlantiku. To su otkrića Amerike. Trgovački putevi su bili tamo. Imate centar u Amsterdamu, pa u Londonu, pa u Njujorku. Sada centar postaje Azija i sve ostalo će na kraju propasti. Dakle, što sprečava Sjedinjene Države u ovom trenutku da imaju industriju? Zar ne? Dakle, to su onda ekonomska pitanja.
Evropa je balkanizirana
RSE: Vaša knjiga je trebala da se zove 'Balkanizam', šta je balkanizam? Hoće li se prvo balkanizirati Evropa ili će se evropeizirati Balkan?
Todorova: Pa, balkanizam je diskurs koji Balkan stavlja u neku vrstu marginalizovanog stereotipa. To je ono što ja zovem balkanizam.
Poredeći "Orijentalizam" Saida (Edward, književnik), ali zapravo gledajući na vrlo konkretan diskurs. Evropa jeste balkanizirana, u smislu podijeljenosti. Ironično sam se šalila da je Balkan posljednja zaista evropeizirana teritorija, jer je Evropa nacionalizirana. Bila je podijeljena na nacionalne države. A to se desilo na Balkanu u 19. i 20. vijeku.
Pročitajte i ovo: 'Dajte bar dvije kosti i ukopajte ih, da se zna da je moje dijete živjelo'
RSE: 11. jula će biti obilježana godišnjica genocida u Srebrenici. Uprkos presudi Međunarodnog suda u Hagu, genocid se i dalje negira, posebno u jednom dijelu BiH, entitetu Republika Srpska, ali i Srbiji. Kako to komentarište?
Todorova: Ima ljudi koji poriču holokaust. Uvijek ćete imati ljude koji će nešto poricati. Stvar je u tome da li je to institucionalizovano. Koliko sam djelimično shvatila, možda i jeste u Republici Srpskoj. To je loše. Mislim da bi se trebali izvinjavati itd. I stvarno bi trebali pogledati činjenice.
Užasno je to poricati, ali poricanje nasilja nije novost. Nije jedinstveno. To se uvijek dešavalo. Pogledajte Tursku, koja negira da postoji genocid nad Jermenima, u kojem su bili milioni i milioni ljudi.