Novoizabrani predsjednik Donald Trump imenovao je senatora Marca Rubia za svog glavnog diplomatu dok se nova administracija priprema za navigaciju kroz sve opasniji svijet, s ratovima koji bjesne u Evropi i na Bliskom istoku i dok se zahuktava natjecanje s Kinom u azijsko-pacifičkom regionu.
Odabirom Rubia -- senatora poznatog po čvrstom stavu o mnogim pitanjima vanjske politike -- novoizabrani predsjednik traži nekoga ko u velikoj mjeri dijeli njegove stavove o najhitnijim međunarodnim temama, ocjenjuje Behnam Ben Taleblu, analitičar Washington- osnovana Fondacija za odbranu demokratija.
"Rubio je neko ko ima ideološku i političku usklađenost s Trumpom u vezi s nekoliko ključnih pitanja nacionalne sigurnosti kao što su nadmetanje velikih sila, suprotstavljanje Kini, suprotstavljanje Iranu i ponovno uspostavljanje kampanje maksimalnog pritiska", rekao je Taleblu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U opširnom intervjuu prošle sedmice za medije prije nego što je imenovan za državnog sekretara, Rubio je rekao da je višedecenijski period neosporne globalne dominacije SAD nakon raspada Sovjetskog Saveza okončan, zamijenjen novom erom nalik Hladnom ratu. On je upozorio da se Sjedinjene Države ne mogu previše opterećivati globalnim obavezama, rekavši da Washington mora biti "pragmatičan" u svojim nastojanjima u inostranstvu.
"Mi smo najmoćnija [zemlja], ali i mi imamo ograničene resurse... tako da moramo uložiti i svoje vrijeme i svoj novac u stvari koje služe našem suštinskom nacionalnom interesu", rekao je Rubio u intervjuu 7. novembra za EWTN, kablovsku mrežu sa sjedištem u SAD-u.
Rubio, Amerikanac kubanskog porijekla, igrao je uticajnu ulogu u oblikovanju Trampove politike prema Venecueli tokom prvog Trumpovog predsjedničkog mandata od 2017. do 2021. godine. New York Times je u to vrijeme opisao Rubia kao Trumpovog "virtuelnog državnog sekretara za Latinsku Ameriku".
Trostruki senator Floride, koji je izazvao Trumpa na republikanskim predsjedničkim predizborima 2016., dolazi na posao s bogatim iskustvom u vanjskoj politici, budući da je radio i u obavještajnom odboru Senata i u Odboru za vanjske poslove.
Ako ga Senat na kraju potvrdi, Rubio (53) bi bio prvi Latinoamerikanac koji će obavljati dužnost državnog sekretara.
I dok će Latinska Amerika zasigurno biti važan fokus za Rubia, ona će biti povučena u pozadinu hitnijim pitanjima za brigu američke vanjske politike, odnosno globalnom usponu Kine, iranskoj prijetnji Bliskom istoku i ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Prioritet broj jedan: Kina
Kada su u pitanju zahtjevi za američkim vojnim, političkim i finansijskim resursima, Rubio želi da fokus bude na Kini.
"Mislim da će budućnost 21. vijeka u velikoj mjeri biti definisana onim što se dešava u Indopacifiku. I mislim da bi Kina voljela da budemo zaglibljeni u Evropi u sukobu i da se ne fokusiramo na ono što se dešava u Indopacifiku", rekao je Rubio 7. novembra.
Rubio, koji je bio kopredsjedavajući dvostranačke kongresne izvršne komisije za Kinu, dosljedno se zalagao za tvrd stav prema Kini.
Predvodio je napore da se naoruža Tajvan, samoupravna demokratija na koju Peking polaže pravo. Pozvao je na direktne isporuke američke municije i napredne vojne tehnologije u nadi da će odvratiti Kinu od napada na ostrvo.
Rubio je takođe bio glasan o stanju ljudskih prava u Pekingu, zalagao se za američku industrijsku politiku kako bi se bolje takmičio s Kinom i podržavao carine na kinesku robu.
Nastojao je zabraniti uvoz kineske robe napravljene prisilnim radom od strane Ujgura i drugih muslimanskih manjina u zapadnoj Kini i spriječiti Kinu da zaobiđe carine iz Trumpove ere preseljenjem proizvodnje u Meksiko.
NATO i Ukrajina
Rubio je više puta podržavao suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine u njenom odbrambenom ratu protiv Rusije i opisao Ukrajince kao "nevjerovatno hrabre i jake".
U februaru 2022., odmah nakon početka pune ruske invazije, on je bio kosponzor NYET zakona u Senatu, koji je imao za cilj da "pojača odbrambene sposobnosti Ukrajine" i uvede sankcije Rusiji.
Međutim, Rubio je takođe rekao da je ruski rat protiv Ukrajine dospio u "zastoj" i da ga "treba dovesti do kraja".
On je bio u manjini senatora koji su se ranije ove godine usprotivili zakonu o stranoj pomoći koji uključuje 60 milijardi dolara pomoći Ukrajini. Zakon je na kraju usvojen u aprilu, čime je ukupna američka pomoć Ukrajini od februara 2022. dostigla skoro 175 milijardi dolara - otprilike koliko je dala cijela Evropa zajedno.
Rubio je istakao tu neravnotežu, ističući da bi Washington trebao potaknuti Evropu da preuzme veću ulogu u rješavanju vlastitih sigurnosnih pitanja kako bi se omogućilo Sjedinjenim Državama da daju prioritet izazivanju Kine u Indopacifiku.
Vaš browser nepodržava HTML5
Ukrajinci u ratnim regijama o izbornoj pobjedi Donalda Trumpa
U prošlosedmičnom intervjuu za EWTN, Rubio je rekao da je "nerealno" očekivati da Sjedinjene Države odobravaju desetine milijardi dolara Ukrajini svakih 10 mjeseci. On je rekao da evropske članice NATO-a treba da pojačaju svoj doprinos Alijansi.
"Svakog dana se u našoj zemlji borimo s pitanjem kako da pružimo pomoć Amerikancima, iako imamo ove odbrambene zahtjeve na koje trošimo mnogo novca, a ove evropske zemlje NATO-a ne biraju taj izbor", rekao je.
Iako Rubio vidi Rusiju kao prijetnju sigurnosti SAD-a i podržava suverenitet i nezavisnost Ukrajine, rekao je da će Kijev morati pregovarati o prekidu rata. Rubio je rekao da Rusija ima previše resursa na raspolaganju, uključujući oružje i ljude, što omogućuje da nastavi borbe uprkos velikim gubicima.
Iran: 'Nema pomirenja'
Na Bliskom istoku, Rubio je dugo zauzeo oštar stav prema Iranu, opisujući njegovu teokratsku vladu kao "teroristički režim" za finansiranje grupa kao što su Hamas i Hezbolah, koje su Sjedinjene Države proglasile terorističkim organizacijama.
Kao senator, bio je žestoki kritičar iranskog nuklearnog sporazuma (JCPOA) američkog predsjednika Baracka Obame iz 2015. godine, koji je ograničio nuklearni program Teherana u zamjenu za oslobađanje od sankcija.
Kritičari sporazuma su tvrdili da je on osnažio Iran, nudeći previše oslobađanja od sankcija bez garancija da jednog dana neće proizvesti nuklearnu bombu. Godine 2018. Trump, koji je tada bio predsjednik, povukao je SAD iz sporazuma i ponovo uveo sankcije Iranu.
Nedavno je Rubio bio koautor tri zakona kojima se kažnjava Iran koji su potpisani ove godine. Zakoni dozvoljavaju sankcionisanje iranskog izvoza nafte, najviših iranskih čelnika zbog kršenja ljudskih prava, kao i stranih subjekata i vlada koje podržavaju Hamas. Iranski satelit Hamas napao je Izrael u oktobru 2023. godine, izazvavši regionalni rat koji prijeti da zahvati još više država.
Rubio je u septembru kritizirao Bidenovu administraciju zbog odugovlačenja s provođenjem iranskih naftnih sankcija, koje imaju za cilj osakaćivanje vladinih finansija. Takođe nije uspjela da napravi pomak naprijed u pogledu sankcija zbog kršenja ljudskih prava.
U zavisnosti od toga s čime će se nova administracija suočiti u Iranu kada preuzme dužnost, kaže analitičar Taleblu, uz nestabilnu situaciju na Bliskom istoku može se očekivati da State Department na čelu sa Rubiom djeluje na provođenju zakona o sankcijama.
Glasni pristalica Izraela, Rubio je podržao pravo te zemlje da se brani od iranskih prijetnji. Nakon raketnih udara Teherana na Izrael 1. oktobra, Rubio je javno podržao asimetričan odgovor.
Marco Rubio, septembar 2024.
Afganistan
Rubio je takođezauzeo tvrd stav prema talibanima, navodeći da militantnu islamističku grupu Washington treba okarakterisati kao "terorističku organizaciju". U martu je on kao senator Floride u Senatu iznio prijedlog zakona kojim se poziva na prekid američke pomoći Afganistanu pod vlašću talibana, tvrdeći da bi dio tog novca mogao završiti kod "terorističkih grupa".
U komentaru u Senatu, Rubio je rekao: "Afganistan pod kontrolom Talibana predstavlja direktnu prijetnju interesima američke nacionalne sigurnosti i našim saveznicima na Bliskom istoku i centralnoj Aziji."
Doprinos tekstu: Reid Standish