Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je na početku svog drugog mandata u "Novostima", tjedniku Srpskog narodnog vijeća, obećao da će za vrijeme njegova predsjednikovanja jedan Srbin postati general Hrvatske vojske. Mesić nije imao nikoga konkretnog u vidu, ali je u tom intervjuu naglasio da je u Hrvatskoj vojsci, u ratu, bilo mnogo Srba i pripadnika drugih nacionalnih manjina.
Mesiću, Vrhovnom zapovjedniku Oružanih snaga Hrvatske, ističe posljednja godina mandata, a obećanje mu još uvijek nije neostvareno.
Nije nepoznato da su pripadnici nacionalnih manjina dali veliki doprinos u obrani Hrvatske. Evo tek jednog detalja o udjelu Bošnjaka u obrani Dubrovnika, podsjeća nas predsjednik tamošnjeg kulturnog društva Bošnjaka, Preporod, Izet Spahović:
"Bošnjaci su učestvovali u obrani ovoga grada i dali su svoj veliki doprinos. Nas je u bivšoj općini Dubrovnik, prije rata, bilo jedva četiri posto. U obrani grada, 1991. i 1992., godine nas Bošnjaka zvanično je učestvovalo 20 posto. Imamo 23 poginula branitelja koji su branili ovaj grad."
Prema podacima koje iznosi predsjednik Udruge pravnika branitelja "Vukovar 91", Gordan Šangut, u ratu je - proporcionalno gledajući - bilo pet puta više hrvatskih vojnika pripadnika nacionalnih manjina nego što ih je danas među časnicima hrvatske vojske:
"Znamo da je u Domovinskom ratu na prvoj crti bilo 10 posto pripadnika nacionalnih manjina, ali prema onim informacijama koje mi znamo, u Hrvatskoj vojsci i u časničkom kadru ima samo dva posto pripadnika nacionalnih manjina. Postavlja se pitanje zašto. Zašto Hrvatska više nije stala iza tih ljudi i zašto Hrvatska nije pokazala ono što mi kao udruga insistiramo - da svaki građanin u ovoj državi može biti ako ovom društvu daje i ako ovom društvu pridonosi?"
Jedini general nehrvatske nacionalnosti je Albanac, Rahim Ademi. Tražili smo od Ministarstva obrane Republike Hrvatske podatak koliko je ukupno visokih časnika - znači pukovnika, brigadira i generala - pripadnika nacionalnih manjina. Ima ih 26, ali - napominju u Ministarstvu - izjašnjavanje o pripadnosti određenoj nacionalnosti u Hrvatskoj vojsci nije obavezno.
Predsjednik saborskog Odora za veterane, i sam visoki časnik, Ante Kotromanović, kaže da je pitanje o udjelu pripadnika nacionalnih manjina među visokim časnicima zanimljivo pitanje za Ministarstvo obrane:
"Nema nikakve diskriminacije. Nisam o njoj ništa posebno čuo. Smatram da ako eventualno toga ima, da to treba žestoko razbijati jer smo mi danas samostalna Republika Hrvatska i ljudi koji danas žive na prostoru Hrvatske su građani Republike Hrvatske i imaju sva prava na slobodu izražaja i slobodu djelovanja."
Kotromanović ne vjeruje da je nedostatak visokih časnika pripadnika nacionalnih manjina plod diskriminacije u Hrvatskoj vojsci. No, vojnikinja Ivana Kuštre Sladoja je dobila otkaz u Hrvatskoj vojsci, na što je upozorila javnost. Ona tvrdi da je otkaz dobila zato što je Srpkinja. Kako je ona iz Sinja, kao i Kotromanović, zamolili smo ga za komentar:
"Ne znam detalje, ali je primljena kao osoba druge nacionalnosti. Ne znam što je istina. Treba točno vidjeti što je u pitanju. Da li je istina, kao što kažu, da je bila samo na bolovanju, ili je istina ono što kaže ona, da je otpuštena jer je Srpkinja. Ako je ovo drugo istina, to je strašno nedopustivo i neće se događati u jednoj normalnoj demokratskoj zemlji koja je ušla u NATO."
O statusu pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj vojsci bit će više govora na jesen, kad Udruga "Vukovar 91" planira snažnije postaviti to pitanje. Gordan Šangut:
"Mi smo još prošle godine poslali Ministarstvu obrane dopis da nam odgovori na to pitanje i još nam nisu odgovorili. Čekamo već godinu i nešto dana. Sada ćemo ga ponovo uputiti i njima i Uredu predsjednika. Tražili smo da nam kažu najveće pozicije na kojoj je neko od Srba i neko od Bošnjaka, po manjinama. Na jesen, mi kao udruga, mislimo pokrenuti veliki akciju po tom pitanju."
Nije nepoznato da su pripadnici nacionalnih manjina dali veliki doprinos u obrani Hrvatske. Evo tek jednog detalja o udjelu Bošnjaka u obrani Dubrovnika, podsjeća nas predsjednik tamošnjeg kulturnog društva Bošnjaka, Preporod, Izet Spahović:
"Bošnjaci su učestvovali u obrani ovoga grada i dali su svoj veliki doprinos. Nas je u bivšoj općini Dubrovnik, prije rata, bilo jedva četiri posto. U obrani grada, 1991. i 1992., godine nas Bošnjaka zvanično je učestvovalo 20 posto. Imamo 23 poginula branitelja koji su branili ovaj grad."
Prema podacima koje iznosi predsjednik Udruge pravnika branitelja "Vukovar 91", Gordan Šangut, u ratu je - proporcionalno gledajući - bilo pet puta više hrvatskih vojnika pripadnika nacionalnih manjina nego što ih je danas među časnicima hrvatske vojske:
"Znamo da je u Domovinskom ratu na prvoj crti bilo 10 posto pripadnika nacionalnih manjina, ali prema onim informacijama koje mi znamo, u Hrvatskoj vojsci i u časničkom kadru ima samo dva posto pripadnika nacionalnih manjina. Postavlja se pitanje zašto. Zašto Hrvatska više nije stala iza tih ljudi i zašto Hrvatska nije pokazala ono što mi kao udruga insistiramo - da svaki građanin u ovoj državi može biti ako ovom društvu daje i ako ovom društvu pridonosi?"
Jedini general nehrvatske nacionalnosti je Albanac, Rahim Ademi. Tražili smo od Ministarstva obrane Republike Hrvatske podatak koliko je ukupno visokih časnika - znači pukovnika, brigadira i generala - pripadnika nacionalnih manjina. Ima ih 26, ali - napominju u Ministarstvu - izjašnjavanje o pripadnosti određenoj nacionalnosti u Hrvatskoj vojsci nije obavezno.
Predsjednik saborskog Odora za veterane, i sam visoki časnik, Ante Kotromanović, kaže da je pitanje o udjelu pripadnika nacionalnih manjina među visokim časnicima zanimljivo pitanje za Ministarstvo obrane:
Nema nikakve diskriminacije. Nisam o njoj ništa posebno čuo. Smatram da ako eventualno toga ima, da to treba žestoko razbijati jer smo mi danas samostalna Republika Hrvatska i ljudi koji danas žive na prostoru Hrvatske su građani Republike Hrvatske i imaju sva prava na slobodu izražaja i slobodu djelovanja.
Kotromanović ne vjeruje da je nedostatak visokih časnika pripadnika nacionalnih manjina plod diskriminacije u Hrvatskoj vojsci. No, vojnikinja Ivana Kuštre Sladoja je dobila otkaz u Hrvatskoj vojsci, na što je upozorila javnost. Ona tvrdi da je otkaz dobila zato što je Srpkinja. Kako je ona iz Sinja, kao i Kotromanović, zamolili smo ga za komentar:
"Ne znam detalje, ali je primljena kao osoba druge nacionalnosti. Ne znam što je istina. Treba točno vidjeti što je u pitanju. Da li je istina, kao što kažu, da je bila samo na bolovanju, ili je istina ono što kaže ona, da je otpuštena jer je Srpkinja. Ako je ovo drugo istina, to je strašno nedopustivo i neće se događati u jednoj normalnoj demokratskoj zemlji koja je ušla u NATO."
O statusu pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj vojsci bit će više govora na jesen, kad Udruga "Vukovar 91" planira snažnije postaviti to pitanje. Gordan Šangut:
"Mi smo još prošle godine poslali Ministarstvu obrane dopis da nam odgovori na to pitanje i još nam nisu odgovorili. Čekamo već godinu i nešto dana. Sada ćemo ga ponovo uputiti i njima i Uredu predsjednika. Tražili smo da nam kažu najveće pozicije na kojoj je neko od Srba i neko od Bošnjaka, po manjinama. Na jesen, mi kao udruga, mislimo pokrenuti veliki akciju po tom pitanju."