Imam 16 godina i u ovom centru sam završio zbog nanošenja teških tjelesnih povreda svom vršnjaku, ispričao je za Radio Slobodna Evopa (RSE) maloljetni delinkvent iz jedne od ustanova u BiH u kojoj su smješteni maloljetni delinkventi.
Analiza o stanju u tim ustanovama, koju je sačinila institucija Ombudsmana za ljudska prava BiH, pokazala je da je maloljetnička delikvencija u Bosni i Hercegovini u porastu.
Prema podacima državne Agencije za statistiku, u 2018. godini tužiteljstvima je podneseno 535 prijava protiv maloljetnih osoba, od čega je izrečeno 95 kaznenih sankcija, koje se sprovode u vidu vaspitnih mjera i kazni maloljetničkog zatvora.
Pročitajte i ovo: Za djetinjstvo bez nasiljaMaloljetni prijestupnici u BiH postaju sve "profesionalniji" u obavljanju krivičnih djela i udružuju se u bande, a i dobna granica tih maloljetnih prijestupnika spuštena je na ispod 14 godina, naglašavaju sugovornici Radija Slobodna Europa (RSE).
Javna ustanova "Odgojni centar Kantona Sarajevo" jedna je ustanova u Bosni i Hercegovini koja još od 2005. godine svakodnevno pruža podršku maloljetnicima. U prvoj polovici 2019. godine tu je boravilo deset maloljetnika, a njima je odgojne mjere izrekao Općinski sud u Sarajevu.
Šesnaestogodišnjak s početka priče koji se u ovom centru našao zbog nanošenja teških tjelesnih povreda svom vršnjaku, za magazin TV Liberty ispričao je:
"Živim sa sestrom. Izgubio sam oba roditelja. Prije sam bio mnogo problematičan i puno sam bježao iz škole. Sada sam bolji u školi od kako sam u ovom centru, valjda sam došao malo do pameti. Sviđa mi se kako ovdje rade, znaju razgovarati sa djecom i saslušaju te."
Vaš browser nepodržava HTML5
Prilika za popravni
Alma Hadžić, šefica Službe za izvršenje sudskih mjera u Odgojnom centru naglašava kako je u 2019. godini zabilježen porast broja maloljetnika kojim je nadležni sud izrekao odgojne mjere. Većina tih maloljetnika počinila je neki oblik razbojništva ili nanošenja teških tjelesnih povreda.
"Za svakog korisnika ovog centra izrađuje se individualni plan i program koji je usklađen sa njegovim potrebama. U tom individualnom programu se postavljaju ciljevi i zadaci i definiše se šta je to šta će se raditi sa tim maloljetnikom. Sve se to radi u zavisnosti kakva je mjera, da li je mjera cjelodnevnog ili poludnevnog boravka", dodaje Hadžić.
Vaš browser nepodržava HTML5
TV Liberty 1016. emisija - Specijal o problemu vršnjačkog nasilja
U Kantonu Sarajevu za prvih šest mjeseci u 2019. godini registrirano je 28 kaznenih dijela, a počinile su ih maloljetne osobe ispod 16 godina.
U 2018. godini registrirano je 95 kaznena dijela, što je više nego u prethodnoj godini, objašnjava Suvada Kuldija, glasnogovornica Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) KS.
"Od tih 95 kaznenih dijela bilo je 11 razbojništava, 15 krađa, 13 kaznenih dijela iz domena ugrožavanja sigurnosti. U pogledu kaznenih dijela nanošenja teških tjelesnih povreda njih je bilo četiri, a lakših devet. Također je bilo šest slučajeva koji se odnose na lažne prijave postojanja eksplozivnih naprava u srednjim školama", kaže Kuldija.
Za maloljetničku delikvenciju koja je jedan od nasloženijih oblika kriminaliteta i prema kojoj treba posvetiti posebnu pozornost, osobito u dijelu prevencije, bh. institucije i društvo u cjelini nisu našli adekvatan odgovor, mišljenja je Jusuf Pušina, pravnik i autore knjige "Maloljetnička delikvencija".
"Država u toj preventivi ne poduzima adekvatne mjere i uopće ne prati taj trend. Tako da danas imamo situaciju da djevojčice sudjeluju u prijestupništvu, te dječaci koji se žele dokazati jer će sutra u medijima pod navodnicima postati značajne face. Nemamo adekvatne mjere socijalizacije. Nemamo dovoljan broj sociologa, penologa, zdravstvenih radnika", ističe Pušina.
Pročitajte i ovo: Mladi i nasilje: Problem društva, škole i porodicePrijestupnici mlađi od 14 godina
Pušina također dodaje kako je dobna granica tih maloljetnih počinitelja kaznenih dijela spuštena na mlađe od 14 godina.
"Ta djeca postaju članovi bandi, a način izvršenja tih kaznenih dijela je jako surov", dodaje Pušina.
Uzroci ovakvog stanja su kompleksni i mogu se povezati sa obiteljskim odnosima u kojima nasilje postaje općeprihvaćeno, naglašava psihologinja Đana Lončarica.
"Djeca i maloljetnici su uvijek simptom porodice. Vrlo često se tu radi o disfunkcionalnim porodicama gdje roditelji nisu u stanju da prepoznaju potrebe svoje djece, a i da ih ustvari zadovolje. Porodica je ono primarna ćelija društva i temelj koji omogućava djetetu da slobodno raste i razvija se", naglašava Lonačarica.
Institucija Ombudsmena za ljudska prva BiH godinama upozorava da stanje u ustanovama u kojima dolaze maloljetnici nije na zadovoljavajućem nivou. Najveći problem je nedostatak financijskih sredstava za ove namjene.
Preporuke koje su upućivane nadležnim ministarstvima i vladama nisu ispoštovane, ističu u instituciji Omudsmena za ljudska prava BiH.