Obnova devastiranih kuća i stanova u Maglaju, jednom od gradova u BiH koji je najviše stradao u majskoj prirodnoj katastrofi, ide jako sporo. Iako je od majske poplave prošlo više od tri mjeseca, posljedice prirodne katastrofe u Maglaju su i dalje vidljive gotovo na svakom koraku. Građani uglavnom kažu da su prepušteni sami sebi i da sopstvenim sredstvima ne mogu sanirati posljedice razorne poplave koja je uništila njihove domove. Desetine kuća na području Maglaja uništene su i u klizištima koja su se pokrenula poslije obilnih kiša.
Nakon razorne majske poplave u jednospratnoj kući Asima i Amire Terzimehić u Maglaju nije ostalo ništa. Poslije izbacivanja blata i uništenog namještaja, te obijanja maltera sa zidova, Terzimehići kažu da su tek ovih dana počeli da renoviraju svoj dom, i to zahvaljujući donaciji od 400 eura koju su dobili od Crvenog križa Federacije BiH. Ističu da s tim novcem mnogo toga ipak neće moći uraditi.
„Nemamo nikakvih sredstava, nemamo ništa. Dobili smo sad ovo 800 maraka, i tek sada počinjemo. Kupili smo repromaterijal, šljunak i ovo što ide. I to će moj muž to raditi sam, jer nemamo sredstava da plaćamo majstora“, kaže Amira.
„Koliko mogu, uradiću sam, znam to. Da ima bolje, išli bismo. Ja bih prvi otišao u Kanadu sad. Poslije rata nisam dobio komad crijepa, a borio se za ovu državu. Za koju? Nema je. Evo je nema“, priča Asim.
Amiri i Asimu pomaže i njihov sin Alen, budući mašinski inžinjer. Kaže da se većina građana Maglaja poslije prirodne katsrofe, kao i njegova porodica, nalazi u teškoj situaciji:
„Razočaran sam u državu. Ja sam mislio da je to trebalo ići prije. Oni su nama trebali prije dva mjeseca dati neka sredstva da mi krenemo raditi. Sramota da mi dobijemo nakon tri mjeseca. Tri mjeseca je bilo 15. avgusta od poplave. A mi smo tek sad dobili, i to 800 maraka. Stvarno sam razočaran.“
Renoviranje je tek počelo i kući Nijazete i Mehmeda Arifagića. U njihovom prizemlju danas se mogu vidjeti tek goli zidovi:
„Ništa nije ostalo - ni kašika, što kažu“, kaže Nijazeta.
RSE: Kako ide obnova?
Nijazeta: Jako sporo. Evo tek sada struju razvode. Očišćeno je i puno se potrošilo na čišćenje jer bilo jako puno smeća i onoga pila i svega. A obnova ništa. Samo struju smo uzeli i razveli. Nema nikakva pomaka, njih što se tiče. Ne vode računa o ovom narodu koji je nastradao.
„Nismo dobili od njih ništa, ni od humantirane donacije. Kad će biti, hoće li biti, ne znam. Oni obećavaju“, dodaje Mehmed.
Sopstvenim sredstvima posljedice razorne majske poplave u kući svoje majke Fatime Bašić saniraju njeni sinovi:
„Nisu djeca u nekom stalnom poslu pa da se ima, već kad uhvate - zarade, kad ne uhvate – šta? Nema stalno da primaš i da se uzdaš u to. Babini sinovi nađu posla, a moja djeca imaju škole završene, ali 16 godina na birou, 12 godina. Niko ništa.“
Eldar Bašić:
„Ovo što je urađeno - urađeno je. Ovdje u ovoj sobi smo uradili zasad samo glazuru. Pod i ostalo će stajati. A ovamo bar da pripremimo kuhinju i jednu sobu da se može negdje spavati.“
Na kući Hasana Drnde nema ni vrata ni prozora. Ovaj čovjek od polovine maja ne živi u svom domu:
„Boravimo kod jednog prijatelja u vikendici gore na brdima. Nažalost, ide jako sporo, obećavaju da će biti ovo, biće ono, a još ništa se ne dešava. Ovo što je urađeno sve sam ja uradio. Vidite, nema ni komada namješataj unutra. Međutim, da mi je bar da se sredi unutra kuća, da imam na neki način uđem u svoje. Ide zima.“
U djelimično renovirani stan nedavno se vratila Almasa Rakanović:
„Ovo što sam kupila, ormar i krevet, to imam, a uđite da vidite da tamo nemam ništa. A ova vrata sva cure, evo i ovdje curi. Djeca mi digla kredit, šta će. A ja bila mjesec i po u Mostaru kod kćerke, odvela me.“
Prema podacima lokalne vlasti, u Maglaju je polovinom maja poplavljeno oko 1.500 kuća i stanova, dok je oko 300 kuća ugroženo klizištima. Lokalna vlast nema sredstava da pomogne oštećenima, kaže načelnik opštine Maglaj Mehmed Mustabašić:
„Naš budžet je između pet i šest miliona i ne može namiriti, niti može nešto značajnije uraditi.“
Javne ustanove u Maglaju obnavljaju se sredstvima Razvojnog programa UN-a. Neizvjesno je hoće li na području ove opštine na vrijeme početi nova školska godina jer je u devastiranim osnovnim i srednjim školama ostalo jos mnogo posla. Predstavnici lokalne vlasti u Maglaju pomoć očekuju od Fonda za podršku nastradalim područjima od prirodne nepogode Federacije BiH, koji je tek dobio v.d. direktora. Načelnik Maglaja Mehmed Mustabašić, koji je i član UO Fonda, o tome kaže:
„Nažalost, u Federaciji se sve svelo na Fond i interventnu pomoć. Mi u ovom svemu što se događa jednostavno nemamo odgovore za naše građane. Ne znamo hoće li ih država obeštetiti, kako i kada.“