Politički lideri u Bosni i Hercegovini 6. i 7.aprila trebali bi, kako je najavljeno, raspravljati o Madridskoj deklaraciji, koju je sačinila Španija kao predsjedavajuća Evropske unije.
Lideri bi trebali svoj potpis staviti na to da su svjesni pravedne težnje građana BiH da uživaju u mirnoj, stabilnoj i prosperitetnoj budućnosti, da su ujedinjeni u vrijednostima demokratije, pomirenja, socijalne pravde, da potvrđuju teritorijalni integritet BiH i pravo njenih entiteta da uživaju njihov ustavni status.
Istovremeno, trebali bi se obavezati da će uvesti ustavne promjene koje će obezbijediti zaštitu ljudskih prava za sve građane, poboljšati funkcionalnost i učinkovitost institucija BiH reorganizovanjem Predsjedništva i Vijeća ministara kako bi se olakšao proces evroatlantskih integracija, te poboljšati kapacitet Parlamentarne skupštine BiH povećanjem njenih poslanika i delegata. Iako Madridska deklaracija zvanično nije predstavljena, politički lideri već imaju stav o njoj.
Madridska deklaracija jedan je u nizu dokumenata kojim Evropska unija i američka administracija žele privoliti bosanskohercegovačke političke lidere na promjenu postojećeg Ustava. Iako još uvijek javnosti nije predstavljena, pojedini mediji objavili su njen sadržaj. U prvom planu Deklaracije je jačanje državnih institucija kroz reorganizovanje ovlasti Predsjedništva BiH, Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine. Istovremeno, navodi se i da bi u Ustav trebalo uvrstiti ovlasti koje su prenesene s entiteta na državu u područjima odbrane, obavještajnog sektora, Uprave za indirektno oporezivanje i sudstva. Evropska unija i američka administracija traže i reforme koje će BiH omogućiti brži put ka Uniji i NATO savezu.
Konstruktivan dijalog
Iako još nisu ni sjeli za sto kako bi razgovarali o Deklaraciji, bh. politički lideri već sada imaju primjedbe na njen sadržaj ponavljajući odranije poznate stavove o budućem ustroju države. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik:
„Za nas nije prihvatljivo da se, ukoliko se traži unošenje u Ustav svega onoga što je nasilno preneseno na nivo BiH, to uradi, kao i eventualne mogućnosti da se u najširem ili u najnačelnijem načelu dovede u pitanje entitetsko glasanje.“
Čak predsjednik SDA Sulejman Tihić, koji je do sada u svim pregovorima o promjeni Ustava nastojao da bude postignut konsenzus, ovaj put ima negativan stav o Deklaraciji ocjenjujući je kozmetičkom:
„I mi nismo za takve dekalarcije jer takvih dekalaracija imamo potpisanih do sada više puta - od one koja je potpisana u Vašingtonu pred Kondolizom Rajs, do dekalarcija koje su značile uspostavu vlasti u BiH.“
Predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić:
„Ja sam uvjeren da kroz konstruktivan dijalog ne možemo ništa izgubiti, a koliko ćemo dobiti, to ćemo vidjeti.“
Prvi čovjek HDZ BiH Dragan Čović Madridsku deklaraciju je na neki način prisvojio. Nakon povratka iz Madrida sredinom prošle sedmice, počeo je razgovore sa bh. liderima predstavljajući im sadržaj Deklaracije. Pak, u javnosti je bio škrt na riječima:
„Dobili smo jedan dokument na dvije stranice koji je upravo deklarativan, jedno opredjeljenje za BiH i njen europski put koji bismo mi, kao predstavnici stranaka, trebali potpisati.“
Deklaracija napisana u pozitivnom duhu
Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija javnosti je pokazao papir, odnosno dvije stranice, na koliko je deklaracija otkucana:
„Suština ove deklaracije je da se prihvata da ćemo poslije izbora početi ozbiljno da radimo. Iskreno moram priznati - ne kažem da će ovo biti od pomoći, ne kažem da ovo može odmoći, ali ako vladajuća petorka nije u stanju ovako nešto da prihvati, da prihvati da će jednostavno jednog dana ova zemlja biti normalna...“
I predsjednik PDP-a Mladen Ivanić uvjeren je, iako nije imao priliku da vidi sadržaj Deklaracije, kako, bez obzira koje elemente Deklaracija sadržavala, politički lideri neće postići saglasnost:
„Jer ova vlast u krajnjoj liniji funkcioniše na sukobu. Zamislite sad ljude koji sjede u istoj vlasti, koji su četiri godine proveli svađajući se, sad na kraju mandata da se o nečem dogovore. Nema šanse.“
I dok bosanskohercegovački politički lideri već sada pokazuju nezainteresovanost prema onome što im se nudi kao mogućnost izlaska iz političkog ćorsokaka, evropski parlamentarac Jelko Kacin ocjenjuje kako je Deklaracija napisana u izuzetno pozitivnom duhu, te da njena poruka ne treba biti upućena isključivo političarima, već i građanima BiH:
„Da BiH kakva je u ovom momentu nije funkcionalna država i da bi samo funkcionalna država mogla dobiti status zemlje kandidata i početi pregovore s Evropskom komisijom. Ova deklaracija je napisana u izuzetno pozitivnom duhu, i ako bi potpisnici te deklaracije nju željeli implementirati, to bi u praksi značilo da za vrijeme predizborne kampanje ne bi više bilo toliko tih provokacija tipa raspada BiH, što dolazi iz jedne opcije, ili optuživanja iz druge strane da neko želi srušiti BiH.“
Sastanak političkih lidera BiH sa predstavnicima Evropske unije i američke administracije na kojem je glavna tema Madridska deklaracija zakazan je za 6. i 7.april. Iako se od njih u prvom planu traži da samo stave potpis na nešto što će zemlju približiti evroatlantskim integracijama poslije oktobarskih izbora, već sada se može naslutiti da će i to biti nemoguća misija. Ukoliko se desi takav scenarij, na što upućuju njihove izjave, još jednom će i definitivno potvrditi da s njima na vlasti Bosna i Hercegovina i njeni građani teško da će biti dio evropske zajednice.
Lideri bi trebali svoj potpis staviti na to da su svjesni pravedne težnje građana BiH da uživaju u mirnoj, stabilnoj i prosperitetnoj budućnosti, da su ujedinjeni u vrijednostima demokratije, pomirenja, socijalne pravde, da potvrđuju teritorijalni integritet BiH i pravo njenih entiteta da uživaju njihov ustavni status.
Istovremeno, trebali bi se obavezati da će uvesti ustavne promjene koje će obezbijediti zaštitu ljudskih prava za sve građane, poboljšati funkcionalnost i učinkovitost institucija BiH reorganizovanjem Predsjedništva i Vijeća ministara kako bi se olakšao proces evroatlantskih integracija, te poboljšati kapacitet Parlamentarne skupštine BiH povećanjem njenih poslanika i delegata. Iako Madridska deklaracija zvanično nije predstavljena, politički lideri već imaju stav o njoj.
Madridska deklaracija jedan je u nizu dokumenata kojim Evropska unija i američka administracija žele privoliti bosanskohercegovačke političke lidere na promjenu postojećeg Ustava. Iako još uvijek javnosti nije predstavljena, pojedini mediji objavili su njen sadržaj. U prvom planu Deklaracije je jačanje državnih institucija kroz reorganizovanje ovlasti Predsjedništva BiH, Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine. Istovremeno, navodi se i da bi u Ustav trebalo uvrstiti ovlasti koje su prenesene s entiteta na državu u područjima odbrane, obavještajnog sektora, Uprave za indirektno oporezivanje i sudstva. Evropska unija i američka administracija traže i reforme koje će BiH omogućiti brži put ka Uniji i NATO savezu.
Konstruktivan dijalog
Iako još nisu ni sjeli za sto kako bi razgovarali o Deklaraciji, bh. politički lideri već sada imaju primjedbe na njen sadržaj ponavljajući odranije poznate stavove o budućem ustroju države. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik:
„Za nas nije prihvatljivo da se, ukoliko se traži unošenje u Ustav svega onoga što je nasilno preneseno na nivo BiH, to uradi, kao i eventualne mogućnosti da se u najširem ili u najnačelnijem načelu dovede u pitanje entitetsko glasanje.“
Čak predsjednik SDA Sulejman Tihić, koji je do sada u svim pregovorima o promjeni Ustava nastojao da bude postignut konsenzus, ovaj put ima negativan stav o Deklaraciji ocjenjujući je kozmetičkom:
„I mi nismo za takve dekalarcije jer takvih dekalaracija imamo potpisanih do sada više puta - od one koja je potpisana u Vašingtonu pred Kondolizom Rajs, do dekalarcija koje su značile uspostavu vlasti u BiH.“
Predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić:
„Ja sam uvjeren da kroz konstruktivan dijalog ne možemo ništa izgubiti, a koliko ćemo dobiti, to ćemo vidjeti.“
Prvi čovjek HDZ BiH Dragan Čović Madridsku deklaraciju je na neki način prisvojio. Nakon povratka iz Madrida sredinom prošle sedmice, počeo je razgovore sa bh. liderima predstavljajući im sadržaj Deklaracije. Pak, u javnosti je bio škrt na riječima:
„Dobili smo jedan dokument na dvije stranice koji je upravo deklarativan, jedno opredjeljenje za BiH i njen europski put koji bismo mi, kao predstavnici stranaka, trebali potpisati.“
Deklaracija napisana u pozitivnom duhu
Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija javnosti je pokazao papir, odnosno dvije stranice, na koliko je deklaracija otkucana:
„Suština ove deklaracije je da se prihvata da ćemo poslije izbora početi ozbiljno da radimo. Iskreno moram priznati - ne kažem da će ovo biti od pomoći, ne kažem da ovo može odmoći, ali ako vladajuća petorka nije u stanju ovako nešto da prihvati, da prihvati da će jednostavno jednog dana ova zemlja biti normalna...“
I predsjednik PDP-a Mladen Ivanić uvjeren je, iako nije imao priliku da vidi sadržaj Deklaracije, kako, bez obzira koje elemente Deklaracija sadržavala, politički lideri neće postići saglasnost:
„Jer ova vlast u krajnjoj liniji funkcioniše na sukobu. Zamislite sad ljude koji sjede u istoj vlasti, koji su četiri godine proveli svađajući se, sad na kraju mandata da se o nečem dogovore. Nema šanse.“
I dok bosanskohercegovački politički lideri već sada pokazuju nezainteresovanost prema onome što im se nudi kao mogućnost izlaska iz političkog ćorsokaka, evropski parlamentarac Jelko Kacin ocjenjuje kako je Deklaracija napisana u izuzetno pozitivnom duhu, te da njena poruka ne treba biti upućena isključivo političarima, već i građanima BiH:
„Da BiH kakva je u ovom momentu nije funkcionalna država i da bi samo funkcionalna država mogla dobiti status zemlje kandidata i početi pregovore s Evropskom komisijom. Ova deklaracija je napisana u izuzetno pozitivnom duhu, i ako bi potpisnici te deklaracije nju željeli implementirati, to bi u praksi značilo da za vrijeme predizborne kampanje ne bi više bilo toliko tih provokacija tipa raspada BiH, što dolazi iz jedne opcije, ili optuživanja iz druge strane da neko želi srušiti BiH.“
Sastanak političkih lidera BiH sa predstavnicima Evropske unije i američke administracije na kojem je glavna tema Madridska deklaracija zakazan je za 6. i 7.april. Iako se od njih u prvom planu traži da samo stave potpis na nešto što će zemlju približiti evroatlantskim integracijama poslije oktobarskih izbora, već sada se može naslutiti da će i to biti nemoguća misija. Ukoliko se desi takav scenarij, na što upućuju njihove izjave, još jednom će i definitivno potvrditi da s njima na vlasti Bosna i Hercegovina i njeni građani teško da će biti dio evropske zajednice.