U nastojanju da spriječe blokiranje fondova Evropske unije zbog zabrinutosti za korupciju vlada Mađarske je rekla da su spremni u narednim danima poslati nove zakone parlamentu bi nadvladali prigovore Brisela.
Komentari dolaze samo nekoliko dana prije očekivane objave Evropske komisije, izvršnog tijela EU-a, da su spremni da Mađarskoj obustave prenos pojedinih sredstava EU zbog zabrinutosti za korupciju.
Pročitajte i ovo: Evroposlanici: Mađarska izborna autokratija, a ne demokratijaTakođer dolazi nakon što je Evropski parlament 15. septembra odobrio rezoluciju u kojoj se kaže da Mađarska više nije "puna demokracija".
Parlament je glasao sa 433 glasa za, 123 protiv i 28 suzdržanih za odobrenje izvještaja, u kojem se kaže da je Mađarska postala "hibridni režim izborne autokracije" pod vodstvom nacionalističke vlade [premijera Viktora] Orbana, te da je njeno podrivanje demokratskog bloka vrijednosti izvelo zemlju iz zajednice demokratija.
Fidesz, Orbanova vladajuća stranka, kritikovala je Evropski parlament zbog rezolucije, te su nazvali "neoprostivim" to što "Evropski parlament ponovno napada Mađarsku".
Orbanov šef kabineta, Gergely Gulyas, rekao je 17. septembra da će Budimpešta uspostaviti odjel za borbu protiv korupcije i radnu skupinu s nevladinim organizacijama za nadzor trošenja sredstava EU-a na temelju zahtjeva Komisije.
"Vlada je ili prihvatila zahtjeve Evropske komisije, ili smo u područjima gdje ih nismo mogli prihvatiti, uspjeli postići kompromis koji je zadovoljavajući za obje strane", rekao je Gulyas novinarima.
"Vlada je na današnjoj sjednici raspravljala o tim obvezama i dala im saglasnost", rekao je, dodavši da bi novi zakoni trebali stupiti na snagu u novembru.
"Umjesto uzajamnog nepovjerenja, konstruktivan niz pregovora s Komisijom u protekla dva mjeseca može se smatrati korakom prema uzajamnom povjerenju", rekao je Gulyas.
Pročitajte i ovo: Ljutite reakcije iz Mađarske na loše ocjene Evropskog parlamenta o stanju demokratijeOrban, koji je ponovno izabran za četvrti uzastopni mandat u aprilu, često se sukobljavao sa Unijom oko pitanja kao što su nezavisnost pravosuđa, javne nabave, prava LGBTQ+ te medijske, akademske i vjerske slobode.
Otkako je 2010. godine došao na vlast, Orban, koji zemlju karakterizira kao "neliberalnu demokraciju", prepravio je ustav i ključne aspekte izbornih zakona te konsolidirao kontrolu saveznika nad gotovo svim većim medijima u zemlji.
Izvještaj Evropskog parlamenta zapravo je okrivio ostalih 26 članica Evropske unije za "neaktivnost" prema Orbanovim demokratskim zlouporabama tokom njegove vladavine, rekavši da je dio problema "nemogućnost [Evropskog] vijeća da postigne značajan napredak u suzbijanju demokratskog nazadovanja".