Mađarski parlament je u Budimpešti počeo raspravu o ratifikaciji zahtjeva Finske i Švedske da postanu članice NATO saveza.
Sjednica je počela u srijedu, 1. marta, a odobrenje proširenja Sjevernoatlantskog saveza izgleda izvjesno.
Peter Staraj (Péter Sztáray), državni sekretar u ministarstvu spoljnih poslova, govorio je u korist ratifikacije, u ime desničarske vlade premijera Viktora Orbana.
Glasanje bi moglo da se održi u drugoj polovini marta, sudeći po ažuriranom planu rada parlamenta.
Pročitajte i ovo: NATO ne isključuje mogućnost odvojenog članstva Švedske i FinskeRanije u srijedu, velika većina u finskom parlamentu je glasala za zakone koji su potrebni da bi ta zemlja ušla u Alijansu koja trenutno broji 30 članica.
Nove članice moraju dobiti jednoglasno odobrenje. Finski predsjednik, Sauli Ninisto (Sauli Niinistö) još mora da potpiše zakon, ali je ranije najavio da će to odmah da učini.
Orban, koji gaji dobre odnose sa Rusijom, nedavno je govorio u korist prihvatanja protokola ulaska dvije zemlje u NATO.
Istovremeno, prigovorio je da je Švedska, konstantno napadala i vrijeđala njegovu zemlju bez razloga, ne navodeći detalje.
Orban se najvjerovatnije referisao na kritike Stokholma na račun demokratskog deficita i situacije sa vladavinom prava u Mađarskoj.
Pročitajte i ovo: Kako je Orban pokušao 'otupiti' Mađare na rat u UkrajiniMađarski premijer podržava evropske sankcije Rusiji, ali nevoljno. Sa prijetnjom veta, obezbijedio je određene ustupke svojoj zemlji – te Mađarska zato i dalje može da uvozi rusku naftu.
Finska i Švedska, dugo godina neutralne države, odlučile su da se pridruže NATO savezu kao odgovor na izmjenjenu bezbjednosnu arhitekturu u Evropi, nakon ruske invazije na Ukrajinu. Obje zemlje su aplicirale za članstvo prošlog maja.
Sem Mađarske, Turska je jedina NATO članica koja još nije ratifikovala ulazak dvije nordijske zemlje.
Turska takođe ima probleme sa zvaničnim Stokholmom, tvrdeći da simpatiše i pruža skrovište osobama za koje Ankara tvrdi da su kurdski teroristi.