Piše: Lili Rutai
"Da nije bilo privatne klinike, ne bih ga imala", kaže Krisztina Kazinczy pokazujući na svog malog sina koji sakuplja granje na igralištu u predgrađu Budimpešte. Njen sin, star gotovo dvije godine, rođen je nakon što su roditelji primili tretman in vitro fertilizacije (IVF) na privatnoj klinici.
Ovakve priče mogle bi postati sve rjeđe u Mađarskoj pošto je, počevši od 30. juna, vlada zabranila svim privatnim institucijama da nude IVF tretman, piše redakacija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Mađarski dugogodišnji desničarski premijer Viktor Orban je opravdao ovaj potez rekavši da je kreiran kako bi procedure bile pristupačnije i kako bi se pomoglo u zaustavljanju smanjenja mađarske populacije.
Populacija u Mađarskoj je u gotovo konstantnom opadanju od 1980. i pala je ispod deset miliona od 2010. godine. Istovremeno, broj porođaja počeo je da raste od 2019., ali je povećan i broj smrtnosti naročito ozbiljno pogoršan pandemijom izazvanom korona virusom.
Zabrana vlade za privatne IVF tretmane drastično je smanjila mogućnosti mnogim ženama i parovima koji imaju problem da začnu. Sa privatnim klinikama koje su nepristupačne, Mađari su ostavljeni sa dvije opcije: da isprobaju svoju sreću u državnim bolnicama sa dugim listama čekanja ili da traže skupe tretmane izvan zemlje.
Krisztina Kazinczy kaže da njeno nezadovoljstvo nema ništa sa kvalifikacijama i stručnošću doktora u državnim institucijama. Umjesto toga, kaže, to se tiče velikog broja pacijenata koje primaju državne ustanove, nedostatak specijalista i relativno niskim platama koje primaju doktori.
Kazinczy (38), koja radi kao freelance konsultantkinja, imala je nekoliko IVF tretmana na državnoj bolnici prije nego što je izabrala da ode na privatnu kliniku.
"Nikada neću zaboraviti situaciju pada su prozvali nas pet i rekli nam da se skinemo do gola. Kada je doktor završio sa prvom osobom, druga je ušla odmah zatim. A u međuvremenu, mi smo stajale jedne pored drugih, nage, jer oni nisu imali dovoljno vremena da čekaju da se svlačimo i oblačimo", kaže ona.
Njeno iskustvo u privatnom sektoru bilo je sasvim drugačije. Kaže da nije morala da objašnjava svoju medicinsku istoriju od početka na svakom zakazanom pregledu i da je uvijek osjećala da su doktori informisani i da dobro poznaju njen slučaj. Nakon dvije runde tretmana na privatnoj klinici, ona je zatrudnjela.
Prvo beba začeta vantjelesnom oplodnjom u Mađarskoj rođena je 1989. godine u gradu Pecs na jugozapadu zemlje. Godinu dana kasnije, Steven Kaali, američki doktor mađarskog porijekla odlučio je da otvori kliniku za pomognutu oplodnju u Budimpešti. Centar koji je otvoren 1992. godine nalazi se u jednom od najbogatijih četvrti Budimpešte, uskoro je postao popularan u Mađarskoj i dobro poznat u inostranstvu.
Nekim bolnicama u Mađarskoj hitno treba renoviranje, (foto: bolnica u Budimpešti, 11. mart 2020.)
Do 2017. Kaali institut (imenovan po Kaalijevom ocu, ginekologu) pomogao je u rađanju više od 25.000 djece, prema navodima pisma koje je Kaali napisao Orbanu. Pismo je objavljeno u biografiji Kaalija, koja je takođe uključivala potpisanu fotografiju doktora i veteranskog lidera partije Fidesz koja je u aprilu ponovo dobila na izborima.
Svih osam Kaali instituta širom Mađarske kupila je vlada 2019. za nepoznatu sumu novca. Razlog prodaje nikada javno nije objavljen. U decembru 2019. ministar za ljudske resurse Miklos Kasler najavio je da će se 10 milijardi forinti (24,5 miliona dolara) potrošiti na IVF klinike, tretmane i medikamente koji podržavaju plodnost.
U maju 2021., vlada je otišla korak dalje, najavivši zabranu da privatne klinike izvode tretmane za pomognutu oplodnju počevši od 30. juna 2022. Država je kupila još jednu privatnu kliniku, Centar za neplodnost Robert Karoly, a dva preostala centra za pomognutu oplodnju u glavnom gradu, Klinika Versys i Centar za oplodnju Reprosys su se zatvorila zbog nemogućnosti da pruže usluge pod novim zakonom.
RSE je tražio komentare sve tri institucije ali nije dobio odgovor.
Ljudima koji traže tretmane oplodnje u Mađarskoj ukidanje servisa privatnih klinika zadalo je težak udarac. Anita (41), koja iz razloga privatnosti ne želi da iznese prezime, živi u Szentendreu, gradu pored Budimpešte. Ona ima dva sina tinejdžera i željela bi da ima bebu sa novim suprugom. Zatrudnjela je dva puta u proteklih godinu dana, ali je oba puta imala spontani pobačaj. "Nismo čuli otkucaje srca", govori u telefonskom razgovoru.
Sada, Anita nema druge mogućnosti osim da ode u državnu bolnicu.
Dok je tretman uglavnom besplatan, Anitin suprug i dalje mora da uradi neke pretrage na privatnim klinikama. "Kada sam pozvala pomoćnika doktora u septembru, rekli su mi da je prvi slobodan termin u januaru. Ali ako platimo možemo zakazati u oktobru", rekla je pojašnjavajući proceduru privatnih pretraga njenog supruga.
Anita se priprema za drugu i posljednju rundu IVF tretmana unutar državnog sistema, ali sumnja da li je pravilno dijagnostikovana prije procedure. "Pitala sam doktora da mi makar došapne ime dodatnih pretraga koje možemo da uradimo, mi bismo ih uradili na privatnim klinikama, ali on to nije htio", kaže Anita. "Da mogu da si to priuštim otišla bih u Češku", kaže.
Neki Mađari mogu da priušte odlazak u inostranstvo. Prema navodima Gabriele Nemethove, koordinatora IVF procedura na klinici Gyncare u Nitri, gradu na zapadu Slovačke, broj pacijenata iz Mađarske se "višestruko povećao" posljednjih godina. Na slovačkoj klinici, osnovna konsultacija košta 50 eura, a cijela IVF procedura 1.200 eura.
Nemethova govori mađarski i zaposlena je na klinici kako bi omogućila pristup usluge klijentima iz Mađarske. Dvije Gyncare klinike u Slovačkoj imaju koordinatore i medicinsko osoblje koje govori mađarski ili makar engleski jezik.
"Imamo pacijente koji nisu željeli da čekaju red u Mađarskoj", kaže Nemethova. "Ali ima drugih koji ne mogu da prime tretman zbog godina, na primjer. A ima i onih koji to mogu da priušte, ali ne mogu da dobiju tretman koji žele."
Laura (lijevo) i njena supruga, Zsuzsanna, primile su tretman oplodnje u Beču.
Za LGBT populaciju, izazovi su još veći. Laura, Njemica čija supruga je Mađarica, provodi vrijeme između Budimpešte i Beča.
Sada je u osmom mjesecu trudnoće usred toplotnog talasa i kaže da za nju u njenu suprugu Zsuzsannu, Mađarska nikada nije bila opcija jer je IVF dostupan samo za hetero parove ili za neudate žene koje se bliže kraju plodnih godina.
Češka i Slovačka imaju slične restrikcije sa istospolne parove i Laura, koja ne želi da otkrije svoje prezime, počela je IVF tretman u Beču gdje je to moguće. Uradila je neke medicinske pretrage u Mađarskoj prije tretmana, ali ne na privatnim klinikama, kako kaže, ne zbog homofobije državnih doktora već zbog jezičke barijere.
Ograničenja zdravstvenog sektora u Mađarskoj prevazilaze centre za pomognutu oplodnju. Zbog, kako kritičari kažu, nedostatka sredstava, mađarske bolnice često nemaju dovoljno opreme i osoblja. Prema jednoj procjeni, mađarskom zdravstvenom sektoru nedostaje 25.000 medicinskih radnika, a očekuje se da će se s vremenom to samo pogoršati jer sve manje mladih ulazi u ovu profesiju.
Jedna bolnica u Szoloku, gradu sa 71.000 stanovnika, nedavno je najavila da mogu da pruže usluge porođaja samo ponedeljkom i srijedom, dok je druga seoska bolnica zatvorila odjeljenje za porodilje zbog nedostatka medicinara.
Freelance konsultantkinja i majka Kazinczy, koja je 2021. organizovala proteste protiv zabrane rada privatnih klinika ispred mađarskog parlamenta, na koje je došlo 50-ak ljudi, kaže da njeno nezadovoljstvo nema ništa sa kvalifikacijama i stručnošću doktora u državnim institucijama. Umjesto toga, kaže, to se tiče velikog broja pacijenata koje primaju državne ustanove, nedostatak specijalista i relativno niskim platama koje primaju doktori.
"To je linija proizvodnje", kaže Borbala (30), majka bebe stare pet sedmica koja je prošla tretman oplodnje u državnoj bolnici i želi da da samo svoje ime.
"Oni su tu da nam daju bebu, iako to ne zvuči tako lijepo. Uprkos tome, svi su bili fini i suosjećajni", napisala je u e-mejl poruci.
Za Borbalu, koja boluje od endometrioze i adenomioze, IVF je bila uspješna već prvi put. Imala je različite operacije zbog svog zdravstvenog stanja, IVF tretmana i rođenja djeteta, sve u istoj državnoj bolnici.
"Od početka sam se usredotočila na stručnost, a ne na okolinu, poput prljavih hodnika i starog namještaja", kaže ona i njeno iskustvo generalno je bilo pozitivno. "Nemam sumnje da bih se vratila. Osjećala sam se sigurno", kaže ona.
I pored svog pozitivnog iskustva brine je što vlada preuzima ovaj sektor.
"Ne sviđa mi se što vlada preuzima ove institucije. Plašim se da će to značiti da će biti pretrpani i potplaćeni što će rezultirati hiljadama neuspješnih procedura. Mi smo imali sreće (kod dobijanja tretmana) usred glavnog grada. Stvarni problem je u ruralnim područjima", kaže ona.
Osim Orbanovih izjava o preokretu pada mađarskog stanovništva, mnogim ljekarima, zdravstvenim radnicima i pacijentima nije jasno zašto je vlada odlučila ciljati na privatni sektor. Na vlasti već 12 godina, Orbanovu vladu dugo je kritikovala Evropska unija (EU) kao svoju članicu zbog navodno korumpiranog sistema javne nabavke, raširenih sukoba interesa, nedostatka nezavisnosti pravosuđa i ograničenja slobode medija.
Ginekološkinja Alexandra Toth: "Željela bih da vjerujem da je njihov razlog u tome što žele da omoguće tretman za više ljudi. Ali ne vidim da je to istina."
"Jednostavno ne vidim nikakvu logiku u tome", kaže Alexsandra Toth, ginekološkinja i specijalistkinja za neplodnost koja je ranije radila na budimpeštanskoj klinici Reprosys. "Željela bih da vjerujem da je njihov razlog u tome što žele da omoguće tretman za više ljudi. Ali ne vidim da je to istina. Liste čekanja su duge, nema kontrole kvaliteta i više nema konkurencije", kaže ona. "Prosto ne vidim kako ovaj novi sistem može biti bolji."
Toth, koja trenutno radi u privatnoj ginekološkoj klinici u centru Budimpešte, kaže da ju je pozvala državna klinika za IVF zbog mogućnosti zapošljavanja. Pregovori su "zamrli" kaže, nakon što je iskomunicirala svoje profesionalne potrebe. Prethodno je studirala u Sjedinjenim Državama i rekla je svom mogućem poslodavcu o važnosti određenih praksi i protokola, ali, kako kaže, nikada nije čula da li bi to bilo moguće na državnoj klinici.
Klinika na kojoj radi Toth je svijetla, puna prirodnog svjetla sa visokim plafonima i modernim uglačanim aparatima. Kaže da mnoge žene koje dolaze na kliniku žele da čuju drugo mišljenje nakon konsultacija sa doktorom u državnim institucijama. Klinika na kojoj ona radi ima mogućnost da izvede određene ginekološke pretrage i procedure koje imaju veze sa tretmanom oplodnje ali ne i samu proceduru IVF.
Dobro je da mogu da dođu da čuju drugo mišljenje, kaže, "ali ljudi dođu i traže da im objasnimo šta se dešava. To je zato što su proveli dva puta po pet minuta zakazanog pregleda sa doktorom i imaju mnogo pitanja prije procedure".
Novorođenče u bolnici u Gyuli, gradu na istoku Mađarske.
Toth najviše brine da će biti još više restrikcija u budućnosti. U aprilu, vlada je najavila potrebu više nadgledanja tipa klinika koje su kao ona na kojoj ona trenutno radi, i na kojima ne izvode IVF procedure. "Imam osjećaj da će oni željeti da uvedu još više restrikcija za privatne klinike", kaže. "Mislim da će pokušati da urade isto i sa IVF tretmanima u inostranstvu."
U februaru je vlada najavila osnivanje Direktorata za reprodukciju koji će ubuduće voditi rekonstrukciju sektora. Predsjednica je Vesztergom Dora, doktorka i poznata specijalistkinja iz područja plodnosti te šogorica mađarske predsjednice Katalin Novak. RSE je kontaktirao Novak, ali nije dobio odgovor.
Za one koji se nadaju da će postati roditelji, nesigirnosti u već stresanom i emotivnom procesu doprinosi iscrpljujuća procedura. Mnogi bivši pacijenti privatnih praksi bili su uznemireni što su njihove jajne ćelije pohranjene u klinici koju sada finansira država. Drugi su uspjeli da se u zadnji čas prebace na klinike u inostranstvu ili druge državne ustanove koje su im se više sviđale nego one koje su im dodijeljene.
Za Kazinczy je to hitno pitanje jer planira da ima drugo dijete. Privatnu ustanovu koja joj je omogućila rađanje prvog djeteta danas vodi država, objašnjava dok juri za sinom po igralištu.
"Ovo je najosjetljiviji dio naših života", kaže ona. Njen sin staje kod ljuljaške i zahtijeva od svoje majke da mu se pridruži u minijaturnom dvorcu. "I željeli bismo da znamo šta će se dogoditi u sljedećih nekoliko godina."