Najprometnijeg ljetnog dana na Balatonu, najvećem jezeru u centralnoj i istočnoj Europi, oko 500 brodova s hiljadama članova posade pržilo se pod vrelim suncem, dok su stotine ljudi promatrale s obale.
Regata Plava vrpca, koja se održava svake godine u julu za vrijeme punog mjeseca, najveći je jedriličarski događaj u Mađarskoj. Tada se horde turista i jedriličara utrkuju oko 79 kilometara dugog jezera.
Ni ove godine nije ništa drugačije. Publika se okupila u Balatonfuredu, gradu na sjevernoj obali Balatona poznatom po toplicama, gdje utrka počinje i završava. Znatno prije nego što su jahte krenule u 11 sati, trgovci i prodavači bili su zauzeti pripremanjem sladoleda i pića za publiku, koja se "kuha" na podnevnom suncu.
Zbog restrikcija putovanja, nestašice goriva, zatim pada mađarske forinte, Balaton je tokom pandemije COVID-a 19 dobio na popularnosti, što je dovelo do velikog skoka cijena.
Sve unosniji posao na Balatonu, koji se u zemlji bez izlaza na more naziva mađarskim morem, rezultirao je izgradnjom ogromnih hotela, umjetnih plaža i privatnih jedriličarskih klubova.
Međutim, popularnost jezera, njegov pristup prema bogatijim ljudi, plus neobuzdana inflacija u Mađarskoj, znači da su zalogaji na plaži, da ne spominjemo pristupačan smještaj, za prosječnog Mađara na Balatonu postali luksuz. Čak i mnogi mještani više si tu život ne mogu priuštiti, a neki su primorani odseliti se.
Regata Plava vrpca (Blue Ribbon) oko jezera Balaton, juli 2019.
Na željezničkoj stanici s druge strane jezera, u gradu Balatonfoldvaru, jedna kanadska porodica čeka voz. Majka je vezana za Mađarsku i prije 30-ak godina ovdje je ljetovala. Ona ponavlja ono što mnogi Mađari tvrde - Balaton više nije jeftin.
Cijene oko jezera skočile su čak 15 posto. Cijena hrane na plaži, poput langoša, prženog tijesta koje se tradicionalno poslužuje s pavlakom i sirom, na nekim se mjestima gotovo udvostručila. Službena stopa inflacije u Mađarskoj bila je dvoznamenkasta nakon pandemije korona virusa i sada iznosi 20 posto, a u januaru je dosegla vrhunac od 26 posto.
A ako niste bogati, o kupovini kuće ni ne razmišljajte.
Cijene nekretnina sada su sustigle najpopularniju turističku destinaciju u zemlji -prijestolnicu Budimpeštu, kaže agentica za nekretnine u Balatonfuredu, Fatime Major Bekefi. Dok je broj lokalnog stanovništva u padu od 2016. godine, mnogi bogati Mađari u Balatonfuredu kupuju svoju drugu ili treću kuću.
Šetalište u Balatonfuredu, koje je ranije bilo ispunjeno tradicionalnim pabovima i porodičnim restoranima, sada je dom novoizgrađene organske vinarije sa staklenim zidovima, noćnih klubova i poznatog kafića s otmjenim pecivima i sendvičima. Iako su ova ekskluzivnija mjesta oduvijek imala mušterije, sve više njih iskorjenjuju ona skromnija.
Turisti u Balatonfuredu na obali jezera Balaton na festivalu ribe i vina, 2019.
"Mnogo ljudi se odselilo", navodi Fatime Major Bekefi. "Ne samo zbog cijena, već i zbog [turističkih] gužvi koje su dolazile u Balatonfured." Rođena je i odrasla u Balatonfuredu, a svoju firmu Balaton World of Property otvorila je prije devet godina.
"Bio je to mali grad. Ali s količinom ljudi koji ga sada posjećuju, više nema isti karakter. Pogotovo ljeti", kaže. Mnogi su se građani, napominje ona, na kraju odselili u okolna sela.
S prenapuhanim cijenama nekretnina i visokim stopama hipoteka, mladi mještani muku muče s kupovinom nekretnine u Balatonfuredu, a većina ih mora iznajmiti. Ni to nije lako, kaže Major Bekefi, jer "ima malo nekretnina za iznajmljivanje, a cijene su skočile".
Mnoge nekretnine za iznajmljivanje usmjerene su na turiste i spadaju u luksuznu kategoriju, s najamninom do 400.000 forinti (1190 američkih dolara) mjesečno. "Jedan par u Balatonfuredu ne zarađuje toliko", ističe ona te naglašava da su stanovi za otprilike polovinu tog iznosa najtraženiji.
S obzirom na to da su se mještani povukli s tržišta, mnogi vlasnici kuća polažu nade u strane kupce. To je, prema riječima agentice za nekretnine, uzalud. "Stranci su dolazili ovamo jer su mislili da je jeftino, ali više to nije slučaj", kaže Fatime Major Bekefi.
Odozgo, jezero izgleda kao tirkizno-plava traka uklesana između velikih zelenih polja i šuma, dok s pravca obale nalikuje na more, iako je na najširem mjestu široko svega 14 kilometara. Sjeverna strana Balatona poznata je po planinama i vinogradima, dok je južna, ravnija strana, popularna po plitkim plažama. Smještena uz obalu jezera, nalaze se mala sela sa srednjovjekovnim crkvama i neobičnim tradicionalnim kućicama.
Selo Čopak
Nije samo da lokalno stanovništvo ne može kupiti imovinu u ovom mađarskom raju - mnogi ne mogu ni na plažu.
Većina plaža na Balatonu sada je zatvorena, a ulaznice se kreću od nekoliko stotina do 10.000 forinti. Osvježenje se prodaje uz ogromne marže. Ljudima s neto plaćom od 240.000 forinti (710 dolara) mjesečno, što je prosjek za to područje prema podacima iz 2020. godine, ove privatne plaže su im najčešće nedostupne.
Prema riječima Rolanda Molnara, predsjednika Udruženja mladih u nepovoljnom položaju Vesprema, grada udaljenog samo 14 km od Balatona, mnogi mladi ili ljudi sa niskim primanjima, često ne stignu ni do jezera. Prema istraživanju iz 2016. godine, samo polovina djece koja odrastaju u blizini Balatona zna plivati. Molnar, koji je odrastao u domu za djecu, kaže da mnoga lokalna djeca ne bi mogla ljetovati na obali jezera da nije bilo kampova u organizaciji vlade ili crkve.
Roland Molnar
U posljednjim desetljećima komunističke ere, odmor na Balatonu je bio znak statusa. Najveće utočište za odmor vladajuće mađarske Socijalističke radničke partije bilo je u gradu Aliga, dijelu jezera najbližem Budimpešti. U zgradama u sovjetskom stilu koji su i dalje ovdje, boravili su i komunistički premijeri Matijaš Rakoši i Janoš Kadar, sovjetski vođa Nikita Hruščov 1959., sovjetski kozmonaut Jurij Gagarin 1961. i kubanski predsjednik Fidel Castro 1972. godine.
Ova ekskluzivnost i danas je prisutna, možda i oštrije. "Više Balatona, manje Brisela", napisao je dugogodišnji desničarski premijer Viktor Orban na Facebooku 2020., dok je boravio na imanju u selu Felsoors u vlasništvu njegovog zeta Istvana Tiborcza.
Orbanova porodica nije jedina. Mnogi političari iz vladajuće stranke Fides i njihove porodice posjeduju nekretnine u blizini jezera: bivša ministrica pravosuđa Judit Varga ima tri nekretnine u selu Balatonhenye, dok aktualni šef diplomacije Peter Szijjarto posjeduje tri nekretnine u gradu Balatonederics.
Prema pisanju mađarskih medija, ljudi bliski Fidesu uključeni su u desetke novih građevinskih projekata oko jezera, uključujući hotele, jahtaške klubove i plaže. Među novim razvojem je jedriličarski klub u Balatonfoldvaru, gradu na južnoj obali, s vozovima koji prometuju iz Budimpešte svakih sat vremena. Ispred jedne od dviju gradskih plaža nalazi se nedovršeni privatni jedriličarski klub, koji je podržao i gradonačelnik, također član Fidesa. Privatni jedriličarski klub mogao bi po završetku radova potpuno zatvoriti dio plaže.
Premijera Viktora Orbana, koji je na vlasti od 2010. i još uvijek popularan kod većine Mađara, te njegovu stranku Fides, kritičari u zemlji i inostranstvu optužuju za korupciju i nazadovanje na polju demokracije. Europski parlament je Mađarsku 2022. godine opisao kao "izbornu autokraciju".
Mnogi se mještani bore protiv toga da Balaton postane igralište za bogate. "Plaža pripada kupačima", ističe mornar, mještanin i bivši vršitelj dužnosti predsjednika ljevičarskog Mađarskog demokratskog foruma, Karoly Herenyi.
Herenyi kaže da je prvobitni plan o gradnji manjeg jedriličarskog kluba, drugog u gradu, prvi put rađen 2003., ali se od njega odustalo 2010. Godine 2019., odmah nakon lokalnih izbora, pojavila se nova, ambicioznija ideja, o izgradnji luke za 175 jedrilica.
Herenyi je predsjednik Udruženja za nasmijani Balatonfoldvar, građanske organizacije koja se usredotočuje na održavanje grada pogodnim za život lokalnog stanovništva. Grupa je nekoliko puta na sudu uspješno zaustavila izgradnju jedriličarskog kluba, uz obrazloženje da se njegovi pobornici nisu konzultirali s lokalnim stanovništvom niti izradili plan utjecaja na okoliš.
"Ova luka za jedrilice nema dozvolu, niti zakonsku pozadinu. Izgrađena je protivno zakonu", rekao je on, dodajući da gradska uprava traži načine da je naknadno legalizira.
Karoly Herenyi
U međuvremenu, njihovo udruženje traži legalne načine za renoviranje plaže uklanjanjem dva pristaništa koja su izgrađena za potrebe jedriličarskog kluba. Nekada je plaža privlačila 40.000 ljudi godišnje, kaže Herenyi. Trenutno je besplatna, a vrelog julskog popodneva ovdje se okupi nekoliko desetaka ljudi.
"Generalno, manje je ljudi [koji dolaze ovdje]", rekao je Herenyi. "Ne samo zbog jedriličarskog kluba, već zato što su ljudi ostali bez novca. Pogotovo kada je inflacija hrane oko 35-40 posto, ljudi si to ne mogu priuštiti."
Herenyi također ističe da je besplatnom pristupom plaži grad izgubio oko četiri miliona forinti potencijalnog prihoda od ulaznice. Ulaznica je ranije iznosila 1.000 forinti (oko tri američka dolara) po osobi, što je prosječnom Mađaru pristupačno.
Što se tiče nedovršenog jedriličarskog kluba, ako ga budu morali srušiti, samo će ga preseliti u Čopak, mjesto na obali jezera gdje se gradi još jedna luka, usprkos protivljenu lokalaca. Ovo su tvrdnje jednog neimenovanog izvora bliskog Fidesu.
Mještani Balatona također su zabrinuti zbog utjecaja koje bi nove nekretnine mogle imati na okoliš. Izgradnja luke imala bi ekološke posljedice za cijelo jezero, kaže Herenyi. Stručnjaci dugo upozoravaju na onečišćenje koje može imati negativne efekte na floru i faunu jezera, koje je dom bezbrojnim ugroženim vrstama, te na opasnosti od umjetnog održavanja visokih razina vode, što može povećati rizik od poplava.
"Jezero Balaton je na respiratoru", ocjenjuje za Radio Slobodna Europa limnolog i konzervator, Andras Zlinszky.
Jedrilice na Balatonu, luka Keszthely.
Andrea Tarrone Gyarmathy, lokalna vlasnica stana i stanovnica, i Lorant Csomai, osnivač novog kafića u Lovasu, selu u blizini Balatonfureda, oboje su članovi lokalne ekološke nevladine organizacije, Coalition for Big Lakes, i negoduju zbog bespravne novogradnje.
"Voda je bubreg ove regije. Ako prestane pravilno funkcionirati, prouzročit će štetu po okoliš, kao i socio-ekonomsku", rekao je Csomai, koji se 2019. kandidirao kao nezavisni kandidat za općinsko vijeće Lovasa. Ne brinu ih samo učinci novih građevinskih projekata, već i povećani promet na tom području. "[Neki] ljudi koji sada dosele ovdje voze dnevno 250 kilometara do poslova u glavnom gradu ili drugim velikim gradovima", rekao je Csomai.
Prema Csomaiju i Tarrone Gyarmathy, sadašnja vlada je zanemarila ekološka pitanja. "Oduzimaju priliku da govore o pitanjima zaštite okoliša", dodao je Csomai. "I na Karpatskom bazenu su omogućili da se otmu njegove prirodne resurse i blaga."
S Koalicijom za velika jezera, nastoje educirati lokalno stanovništvo, ali i turiste i firme o ekološkim utjecajima ovih građevina. "[Ograničenja] su trebala biti preispitana prije 20 godina. Tražimo od [građevinskih firmi] da prestanu, ponovno razmisle, izračunaju učinke na okoliš i zatim uzmu te izračune u obzir", kaže Tarrone Gyarmathy.
Publika se za sada još uvijek slijeva u Balatonfured na jedriličarsku regatu.
Grad je 2022. imao 13.000 mještana i bio je peto najpopularnije turističko odredište u Mađarskoj, s gotovo 100.000 turističkih noćenja godišnje. Međutim, primijeti se da visoke cijene tjeraju turiste van. Ovog ljeta turizam je oko jezera smanjen za 40 posto, javili su mađarski mediji.
Kao vlasnica apartmana za iznajmljivanje, Tarrone Gyarmathy kaže da su joj ove godine sobe rezervirane samo do sredine augusta. Ističe da su joj u prošloj godini svi apartmani bili rezervirani za cijelo ljeto do juna.
"Za koga su izgrađeni ovi ogromni hoteli?" pita ona. Mađari koji imaju dovoljno novca za trošenje, već su ovdje kupili nekretnine, tvrdi ona ili će otići u inozemstvo, dok manje imućni, zbog divlje inflacije, nemaju novca za skupa ljetovanja.
Ako balatonski mjehurić ipak pukne, vlasnici lokalnih firmi se brinu da će, baš kao i s prenapuhanim cijenama i prenapučenošću, uglavnom oni biti ti koji će se morati nositi s ekonomskim posljedicama i biti prepušteni skupljanju siće.