Madeleine Albright, koja je kao dijete pobjegla pred nacistima u svojoj rodnoj Čehoslovačkoj tokom Drugog svjetskog rata, prva žena državna tajnica Sjedinjenih Američkih Država i, u poznim godinama, feministička ikona pop kulture, umrla je u srijedu u 84. godini.
Nedatirana fotografija iz šezdesetih Josefa Korbela (u sredini) sa svojom kćeri Madeleine Albright (desno) i njezinim kćerima blizankama Alice i Annom na plaži negdje u SAD-u. Fotografija je iz obiteljske arhive Dagmar Simove, sestrične Madeleine Albright.
Njezina obitelj objavila je njezinu smrt na Twitteru i rekla da je umrla od raka. Čelnici, diplomati i akademici pamte je kao pionirku na svjetskoj pozornici.
Madeleine Albright, veleposlanica SAD-a pri Ujedinjenim narodima govori o svojoj ulozi predsjednice Vijeća sigurnosti u augustu na sastanku UN-a, na konferenciji za novinare u New Yorku, 1993.
Albright je služila kao veleposlanik SAD-a pri Ujedinjenim narodima od 1993. - 1997. u administraciji tadašnjeg predsjednika Billa Clintona. Zatim ju je nominirao za prvu državnu tajnicu, a u toj ulozi bila je od 1997. do 2001. godine.
Američki potpredsjednik Al Gore čestita Madeleine Albright, dok američki predsjednik Bill Clinton i Madeleineina kći Katie gledaju nakon što je položila prisegu kao nova američka tajnica na svečanosti u Bijeloj kući u Washingtonu 23. januara 1997.
Bila je snažna diplomatkinja u administraciji koja je oklijevala uključiti se u dvije najveće vanjskopolitičke krize 1990-ih - genocid u Ruandi i Bosni i Hercegovini.
Spomenik Madeleine Albright u Sarajevu s njezinom izjavom iz 1994. "Ja sam Sarajka."
Dok je bila u Ujedinjenim narodima, gdje su članovi Vijeća sigurnosti u srijedu, 23. marta 2022., stajali u tišini kako bi odali počast njezinoj uspomeni, ona je tražila čvršći stav protiv Srba u Bosni nakon što su vojne snage bosanskih Srba opkolile glavni grad Sarajevo.
Madeleine Albright u Sarajevu u pratnji zapovjednika Stabilizacijskih snaga u Bosni i Hercegovini, generala Erica Shinsekija (u sredini) i bosanskog ministra vanjskih poslova Jadranka Prlića (lijevo). Albright je tada doputovala u Bosnu na svoju dvodnevnu balkansku turneju kako bi se sastala s bosanskim čelnicima i pokazala potporu općim izborima u septembru 1998.
Na početku Clintonove administracije, dok se bezuspješno zalagala za brzi i snažniji odgovor u Bosni, Albright je podržala UN-ov Tribunal za ratne zločine.
Madeleine Albright i zapovjednik mirovnih snaga NATO-a za Bosnu, admiral Leighton Smith (lijevo) razgledavaju mjesto masovne grobnice u blizini Janje, u sjeveroistočnoj Bosni, 22. marta 1996. Albright je tada vidjela ljudske ostatke, uključujući kosti i raspadnuto tijelo, sumnjivo mjesto masovne grobnice.
Bolne lekcije naučene u Ruandi i Bosni dobro su poslužile Sjedinjenim Državama na Kosovu, kada je Washington vidio kako moćniji Srbi započinju program etničkog čišćenja etničkih Albanaca.
NATO je odgovorio 11-sedmičnom kampanjom zračnih napada 1999. koja se proširila na Beograd.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je u srijedu, 23. marta, da je "duboko šokirana gubitkom velike prijateljice Kosova", dodajući da je intervencija "dala nadu, kada je nismo imali".
Premijer Kosova Albin Kurti i predsjednik Skupštine Kosova Glauk Konjufca odali su počast kod biste bivše američke državne tajnice Madeleine Albright, 24. mart 2022.
Čelnik kosovskih Albanaca Ibrahim Rugova (lijevo) pozdravlja državnu tajnicu Sjedinjenih Država Madeleine Albright 30. maja 1998. u američkom State Departmentu.
Tokom napora da izvrši pritisak na Sjevernu Koreju da prekine svoj program nuklearnog oružja, koji su na kraju bili neuspješni, Albright je 2000. otputovala u Pjongjang kako bi se sastala sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong-ilom.
Sjevernokorejski vođa Kim Jong-Il (drugi desno) s američkom državnom tajnicom Madeleine Albright u Pae Kha Hawon Guest Houseu u Pjongjangu, 23. oktobra 2000.
S palestinskim vođom Jaserom Arafatom susrela se 1998. godine u SAD-u.
Nakon što su Clintonove godine i 1990. završile, Albright je postala ikona generaciji mladih žena koje traže inspiraciju u potrazi za prilikama i poštovanjem na radnom mjestu.
Albright je voljela govoriti: "Postoji posebno mjesto u paklu za žene koje ne pomažu jedna drugoj".
Rođena kao Marie Jana Korbelova u Pragu 15. maja 1937., njezina je obitelj pobjegla 1939. u London kada je Njemačka okupirala Čehoslovačku. Pohađala je školu u Švicarskoj s deset godina i usvojila ime Madeleine.
Američki predsjednik Bill Clinton, lijevo, razgovara s češkim kolegom Vaclavom Havelom, desno, nakon njegovog dolaska u zračnu luku Prag, Češka Republika u utorak, 11. januara 1994. godine. U centru je Madeleine Albright.
Albright je pohađala Wellesley College u Massachusettsu i doktorirala na Sveučilištu Columbia. Tečno je govorila pet jezika uključujući češki, francuski, poljski i ruski kao i engleski.
Godine 1959. udala se za novinskog nasljednika Josepha Medilla Pattersona Albrighta kojeg je upoznala dok je radila u Denver Postu i dobili su tri kćeri. Razveli su se 1982.
Madeleine Albright sa siročadima iz Burundija, 1996. godine. Albright, je tokom posjeta Burundiju nakon obilaska Liberije i Angole, izjavila da međunarodna zajednica ne želi vidjeti kako ta srednjoafrička zemlja tone "u očajničkom ponoru nasilja".
Madeleine Albright je posjetila Tanzaniju 1998. godine. Bila je u Dar Es Salaamu 11. augusta, gdje je bomba eksplodirala 11 dana ranije, u prvom velikom međunarodnom napadu Al-Kaide.
Madeleine Albright u Tanzaniji
Albright je prva državna tajnica SAD-a koja je posjetila Ho Ši Min u Vijetnamu.
Fotografirala se i s vijetnamskom djecom koja pate od deformacija očiju i usta tokom svog posjeta Institutu za stomologiju.
Albright s vijetnamskom djecom, 1998.
Ruandu je posjetila 1997. godine.
S prefektom provincije Kigali bojnicom Rose Kabuye među križevima na groblju genocida Nyanza u blizini Kigalija u Ruandi.
"Zbog ljudi poput Madeleine priča o Americi je, u konačnici, priča o nadi - uzlazno putovanje", rekao je o njoj bivši predsjednik SAD-a Barack Obama.
Bivši američki predsjednik Barack Obama uručuje Predsjedničku medalju slobode Madeleine Albright tokom ceremonije 29. maja 2012. u istočnoj sobi Bijele kuće u Washingtonu. Nagrada je najviše civilno priznanje u zemlji.
Napisala je knjigu o svom "nakitu s potpisom", jedan od nekoliko bestselera, objašnjavajući da su pribadače za nju diplomatski alat. Baloni ili cvjetne igle bi ukazivale da se osjećala optimistično, dok bi rak ili kornjača ukazivali na frustraciju.
Državna tajnica Madeleine Albright sprema se održati govor o Iraku, 26. marta 1997. na Sveučilištu Georgetown u Washingtonu.
Otkako je napustila Clintonovu administraciju, napisala je niz knjiga.
Jedna, "Pakao i druga odredišta", objavljena je u aprilu 2020. Ostale uključuju njezinu autobiografiju, "Madam Secretary: A Memoir" (2003.) i ranije pomenutu "Read My Pins: Stories from a Diplomat's Jewel Box" (2009.).
Madeleine Albright prije intervjua u Washingtonu, SAD, 28. novembra 2016.