Prevela: Ena Stevanović
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko se zakleo da Bjelorusija nikada neće zaratiti sa Rusijom, ali da će se, ukoliko dođe do takvog sukoba, „boriti za svaki komadić zemlje“.
U intervjuu za bjeloruski servis RSE u Minsku, Lukašenko je rekao da će lider opozicije čije uhićenje je izazvalo negodovanje Sjedinjenih Država i Europske unije najvjerojatnije biti pušten na slobodu prije održavanja predsjedničkih izbora u oktobru.
Lukašenko koji je na čelu ove bivše sovjetske republike već dva desetljeća, rijetko daje intervjue za medije, a zbog njegove autoritarne politike mnogi ga nazivaju „posljednjim europskim diktatorom“.
Bjelorusiju i druge bivše sovjetske republike je zabrinula ruska aneksija Krima prošle godine i pobuna u istočnoj Ukrajini koju Rusija podržava i koja i dalje traje.
Tako se Lukašenko, koji trenutno ima napete odnose sa Kremljom, postavio između Rusije i Zapada, organiziravši u Minsku nekoliko pregovora s ciljem okončanja ukrajinske krize.
Rusija je od prošle godine uveliko pojačala zračne i priobalne patrole duž svojih granica i na Baltičkom moru.
Na pitanje da li i Bjelorusiju čeka ista sudbina kao i Ukrajinu, Lukašenko je odgovorio da „Rusija nikada ne bi ušla u sukob s Bjelorusijom“.
„Možda će sutra neko željeti dio Polezije“, rekao je on, misleći na ogromnu pošumljenu površinu koja se proteže duž Bjelorusije, Ukrajine i Poljske.
„Možete li zamisliti kakva bi bila moja reakcija ili reakcija našeg naroda na to? Borili bismo se za svaki komadić zemlje", poručuje.
„Ako dođu s mačevima, umrijeće od mača“, dodaje on.
Ipak, Lukašenko odbija mogućnost da bi Bjelorusija mogla postati meta ruske ekspanzije.
„Mediji su prepuni spekulacija tipa 'O moj Bože, sad je Ukrajina, a onda će doći red na Bjelorusiju'. To nije tačno. Ne postoje kriteriji, parametri niti smjernice po kojima bi Rusija uopće razmatrala da nam oduzme naš suverenitet i neovisnost. Posebno zbog toga što je Bjelorusija iskren i pouzdan partner na koji današnja Rusija može računati“, kaže Lukašenko.
„Ruski svijet“
Neposredno prije aneksije Krima ruski nacionalisti i sam ruski predsjednik Vladimir Putin su otvoreno govorili o tzv.konceptu „Ruskog svijeta“, smatrajući da Rusija zaslužuje povrat područja koja je imala za vrijeme carske vladavine.
To je izazvalo zabrinutost većine bivših sovjetskih republika od Kazahstana do Bjelorusije.
Lukašenko se, međutim, ismijao ovoj ideji nazvavši je „umjetnom“ i „besmislenom“ zamisli koja nije dobila potporu Bjeloruskog naroda.
„Složiti ćete se da je ova ideja zvučala prilično suludo i da je ludi nisu bili u staanju razumjeti. Možda je dobro prošla ovdje u Bjelorusiji jer mi oduvijek govorimo da smo ruski narod i nikada nismo imali nikakav problem s tim, ali kako li je to zvučalo u Kazahstanu?“
„O kakvom ruskom svijetu mi ovdje pričamo? Da li bismo onda također trebali razgovarati i o ukrajinskom i bjeloruskom svijetu? Da li se radi o nekakvoj nerazriješenoj igri između različitih svjetova?"
Hapšenje opozicije
Tijekom 21 godine vladavine Lukašenko je brutalno kažnjavao političku opoziciju, građanske pokrete i neovisne medije.
Tijekom predsjedničkih izbora 2010.godine sigurnosne snage su uhapsile nekoliko političkih protivnika, uključujući i neovisnog kandidata Mikalaja Slatkeviča koji je osuđen na šest godina u kaznionici.
Lukašenko je rekao da razmatra njegovo puštanje na slobodu već u oktobru.
“Neću biti prepreden. To pitanje je na dnevnom redu“, rekao je.
"Samo ja mogu odlučiti. Ukoliko bude pušten na slobodu, to će se dogoditi prije predsjedničkih izbora. Ukoliko ne bude oslobođen, neće biti oslobođen. Imati ćete više informacija u bliskoj budućnosti", poručio je Lukašenko.
Lukašenko je dodao ukoliko Slatkevič ne bude pušten na slobodu, onda ga treba „ostaviti iza rešetaka kako bi tamo glumio heroja“.