Bivši hrvatski vojni policajac Josip Bikić Cop na splitskom Županijskom sudu zbog ratnog zločina nad civilima u Lori, u ljeto 1992., nepravomoćno je osuđen na četiri godine zatvora. Nakon priznanja krivice i iskazanog kajanja kazna mu je smanjena za dvije godine u odnosu na onu koja je izrečena u ožujku 2006. Tada mu je suđeno u odsustvu jer je bio u bijegu.
Josip Bikić se, inače, sam predao nakon četiri godine bijega. Na sudu priznao da se "osjeća krivim po optužnici u cijelosti te da se kaje." I to, i ne samo to, je utjecalo na presudu, kako je u svom obrazloženju objasnio predsjednik sudskog vijeća Nenad Cambi:
„Držanje pred sudom znači kooperativnost, činjenica što ste se sami prijavili, otišli na izdržavanje kazne zatvora, činjenica šta je djelo koje je počinjeno, počinjeno u doba dok ste još bili mlada osoba, što ste oženjeni i otac dvoje malodobne djece itd.“
Bikić je osuđen zato što je još sa sedmoricom bivših vojnih policajaca od ožujka do rujna 1992. u Vojno-istražnom centru Lori u Splitu bez ikakve pravne osnove zatočio veći broj civila, uglavnom srpske nacionalnosti, zbog sumnje da su sudjelovali u neprijateljskim djelovanjima protiv Hrvatske. Vrijeđali su njihovo ljudsko dostojanstvo, ponižavali ih, fizički i psihički zlostavljali, mučili i tjelesno kažnjavali, a Gojka Bulovića i Nenada Kneževića su usmrtili.
ZLOČINI UZ SAZNANJE VOJNOG VRHA?
Bikić je prvi koji je to zlodjelo i priznao, ističe predsjednik Dalmatinskog komiteta za ljudska prava Tonči Majić, koji se godinama bavi zločinom u Lori:
„To je zaista jedan neočekivani i novi element, posebno za one koji i dalje uporno zatvaraju oči pred tim da su u Lori išta desilo.“
Majić kaže da se slučaj Lora i drugih vojnih zatvora ne bi trebao zatvoriti presudama neposrednim počiniteljima zločina:
„Lora je, treba znati, bila zapravo jedan od vojnih zatvora. Slični slučajevi zločina dešavala su se u šibenskim Kulinama, dešavali su se u Kerestincu kraj Zagreba, dešavali su se u Zadru i drugdje. Dakle, uvijek su to bili vojni zatvori koje je držala vojna policija. Konačno bi Tužilaštvo trebalo postaviti pitanje odgovornosti za sve to, jer takve stvari se nisu mogle dešavati tokom čitavog niza godina, a da za to nije znao i da iza toga nije stajao vojni vrh, odnosno vrh vojne policije. I sljedeći potez bi zaista bio na Tužilaštvu, a to je da pokrene pitanje odgovornosti.“
Sadašnji glavni državni odvjetnik Mladen Bajić je u vrijeme zločina u Lori bio vojni tužitelj u Splitu koji je morao to procesuirati, ali nije. Majić tvrdi da je stoga Bajić danas u određenom sukobu interesa:
„Koliko je god to meni osobno jako teško priznati, postavlja se pitanje odgovornosti, odnosno čak jednog sukoba interesa kod glavnog državnog odvjetnika koji je bio na čelu vojnog tužilaštva, dakle osoba odgovorna za funkcioniranje tog tužilaštva na golemom području - od Rijeke, pa do Dubrovnika. Za sve ono šta se dešavalo na tom području na neki način možemo ga, s određenog aspekta gledajući, smatrati suodgovornim. Dakle, on nije baš pogodna osoba da to istražuje. Ista situacija kakvu smo svojedobno imali sa Laušićem - čija je vojna policija trebala istraživati šta je vojna policija10 godina prije pod njegovim rukovodstvom činila, sad bi trebao državni tužilac Bajić da istražuje šta su vojna tužilaštva činila, odnosno što su propustila učiniti. A onda je on odgovorna osoba za to. Dakle, vrlo nezgodna situacija za njega. “
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Godina izgubljenog povjerenja u sudstvo
Da li će 2010 doneti pravdu?
Logoraši RS nezadovoljni BiH sudovima
Nastavak procesa
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Josip Bikić se, inače, sam predao nakon četiri godine bijega. Na sudu priznao da se "osjeća krivim po optužnici u cijelosti te da se kaje." I to, i ne samo to, je utjecalo na presudu, kako je u svom obrazloženju objasnio predsjednik sudskog vijeća Nenad Cambi:
„Držanje pred sudom znači kooperativnost, činjenica što ste se sami prijavili, otišli na izdržavanje kazne zatvora, činjenica šta je djelo koje je počinjeno, počinjeno u doba dok ste još bili mlada osoba, što ste oženjeni i otac dvoje malodobne djece itd.“
Bikić je osuđen zato što je još sa sedmoricom bivših vojnih policajaca od ožujka do rujna 1992. u Vojno-istražnom centru Lori u Splitu bez ikakve pravne osnove zatočio veći broj civila, uglavnom srpske nacionalnosti, zbog sumnje da su sudjelovali u neprijateljskim djelovanjima protiv Hrvatske. Vrijeđali su njihovo ljudsko dostojanstvo, ponižavali ih, fizički i psihički zlostavljali, mučili i tjelesno kažnjavali, a Gojka Bulovića i Nenada Kneževića su usmrtili.
ZLOČINI UZ SAZNANJE VOJNOG VRHA?
Bikić je prvi koji je to zlodjelo i priznao, ističe predsjednik Dalmatinskog komiteta za ljudska prava Tonči Majić, koji se godinama bavi zločinom u Lori:
„To je zaista jedan neočekivani i novi element, posebno za one koji i dalje uporno zatvaraju oči pred tim da su u Lori išta desilo.“
Majić kaže da se slučaj Lora i drugih vojnih zatvora ne bi trebao zatvoriti presudama neposrednim počiniteljima zločina:
„Lora je, treba znati, bila zapravo jedan od vojnih zatvora. Slični slučajevi zločina dešavala su se u šibenskim Kulinama, dešavali su se u Kerestincu kraj Zagreba, dešavali su se u Zadru i drugdje. Dakle, uvijek su to bili vojni zatvori koje je držala vojna policija. Konačno bi Tužilaštvo trebalo postaviti pitanje odgovornosti za sve to, jer takve stvari se nisu mogle dešavati tokom čitavog niza godina, a da za to nije znao i da iza toga nije stajao vojni vrh, odnosno vrh vojne policije. I sljedeći potez bi zaista bio na Tužilaštvu, a to je da pokrene pitanje odgovornosti.“
Sadašnji glavni državni odvjetnik Mladen Bajić je u vrijeme zločina u Lori bio vojni tužitelj u Splitu koji je morao to procesuirati, ali nije. Majić tvrdi da je stoga Bajić danas u određenom sukobu interesa:
„Koliko je god to meni osobno jako teško priznati, postavlja se pitanje odgovornosti, odnosno čak jednog sukoba interesa kod glavnog državnog odvjetnika koji je bio na čelu vojnog tužilaštva, dakle osoba odgovorna za funkcioniranje tog tužilaštva na golemom području - od Rijeke, pa do Dubrovnika. Za sve ono šta se dešavalo na tom području na neki način možemo ga, s određenog aspekta gledajući, smatrati suodgovornim. Dakle, on nije baš pogodna osoba da to istražuje. Ista situacija kakvu smo svojedobno imali sa Laušićem - čija je vojna policija trebala istraživati šta je vojna policija10 godina prije pod njegovim rukovodstvom činila, sad bi trebao državni tužilac Bajić da istražuje šta su vojna tužilaštva činila, odnosno što su propustila učiniti. A onda je on odgovorna osoba za to. Dakle, vrlo nezgodna situacija za njega. “
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Godina izgubljenog povjerenja u sudstvo
Da li će 2010 doneti pravdu?
Logoraši RS nezadovoljni BiH sudovima
Nastavak procesa
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)