Centralna izborna komisija BiH raspisala je za 7. oktobar lokalne izbore u Bosni i Hercegovini. Izbori će biti provedeni u 141 opštini, izuzev za Gradsko vijeće Grada Mostara. Razlog je što predstavnici vladajućih stranaka u Mostaru nisu postigli rješenje o budućem ustroju Grada, o načinu biranja vijećnika sa područja šest bivših mostarskih opština. Istovremeno, Komisija je donijela odluku da se izbori u Srebrenici održe po važećem zakonu, iako su pojedine stranke u Federaciji BiH zahtijevale izmjene Izbornog zakona, prema kojoj bi svi Srebreničani mogli da glasaju, bez obzira gdje žive.
Sve ovo dodatno će usložiti političku krizu u zemlji, a upitno je i održavanje zakaznih izbora s obzirom na činjenicu da državni budžet, u kojem su predviđena sredstva za izbore, još nije usvojen.
Kako se i očekivalo, 7.oktobra lokalni izbori neće biti održani u Mostaru zbog političkih prepucavanja dvije vodeće političke stranke u tom gradu - Stranke demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice BiH. Centrale stranaka ostavile su lokalnim čelnicima da ispoštuju odluku Ustavnog suda BiH o načinu biranja vijećnika sa područja šest bivših mostarskih opština, iz kojih se biralo po troje vijećnika.
Rok koji su imali je istekao krajem aprila, a rezultata nema. To je jedini razlog, kako navodi predsjednik Centralne izborne komisije BiH Branko Petrić, što u Mostaru u prvoj sedmici oktobra izbori neće biti održani.
„Nije moguće raspisati, provesti a pogotovo završiti nikakve izbore i očekuje se intervencija koja će da otkloni taj nedostatak. Centralna izborna komisija je u okviru postojećih propisa našla mogućnost da izbore, koji su po zakonu određeni za prvu nedjelju u mjesecu oktobru, što se tiče Mostara odloži, pa će ih raspisati naknadnom odlukom kad se steknu uslovi.“
Iako se, načelno, i SDA i HDZ BiH zalažu za provedbu odluke Ustavnog suda, u Stranci demokratske akcije ocjenjuju kako će njenom provedbom biti ostvarena politika HDZ-a, koja Mostar vidi kao hrvatski stolni grad. Sve ono što nisu uspjeli da riješe u protekla četiri mjeseca, te dvije stranke pokušaće riješiti u narednih 30 dana kroz rad ekspertne grupe. Murat Ćorić, predsjednik Gradskog vijeća, kaže za naš radio da postoji mogućnost da se problem riješi, a na naše pitanje hoće li to zaista biti i moguće s obzirom na dijametralno suprotne stavove SDA i HDZ BiH, Ćorić odgovara:
„Ne radi se o prepucavanju dvije političke stranke nego o dva naroda. Mi smo otvorili razgovore i vjerujemo da ćemo doći do konceptualnog rješenja uređenja Grada Mostara kao grada, a ne kao grada opštine, što je definicija koja ne postoji nigdje na svijetu.“
Kukić: Političke strukture zadovoljne statusom quo
Centralna izborna komisija u ponedjeljak je donijela odluku i da se izbori u Srebrenici održe prema važećem zakonu, iako su pojedine političke stranke iz Federacije BiH tražile izmjenu Izbornog zakona, prema kojoj bi svi Srebreničani mogli da glasaju bez obzira gdje žive. Srebrenica je nakon genocida 1995. na svim poslijeratnim izborima imala poseban status, kojim je svim Srebreničanima, bez obzira na sadašnje mjesto boravka, dato pravo da glasaju na lokalnim izborima. Međutim, posljednjim izmjenama Izbornog zakona to pravo im je ukinuto.
„Postigli smo visok stepen suglasnosti oko daljnih aktivnosti kada je u pitanju Srebrenica i kad su u pitanju lokalni izbori. U prvom redu odnosile su se na jedan dodatni pritisak prema međunarodnoj zajednici za izmjene Izbornoga zakona kojima će se omogućiti svim Srebreničanima, bez obzira na etničku pripadnost, koji su tu živjeli 1991. godine da mogu ponovo glasati“, kaže Sulejman Tihić, predsjednik SDA.
Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost naglašava:
„Dogovorili smo da ne podržimo ovakav prijedlog budžeta.“
Najavljena blokada usvajanja budžeta dodatno će iskomplikovati političku situaciju u zemlji, ali prvenstveno otvoriti mogućnost da lokalni izbori ne budu održani jer je novac za tu namjenu predviđen u budžetu.
„Prosto ne mogu da vjerujem da neko može biti toliko neodgovoran prema državi, demokratiji, izborima i svemu drugome, da se poigrava sa tako ozbiljnim stvarima, a planira ići u Evropu. Ako bi se ipak desilo da se ne usvoji budžet u tom periodu, mi imamo odluke o privremenom finansiranju. Mislim da bi se mogla naći i preraspodjelom nekih rezervnih sredstava potrebna sredstva za provođenje izbora“, kazao je Branko Petrić, predsjednik Centralne izborne komisije BiH.
Prema riječima analitičara Slave Kukića, sve što se u Bosni i Hercegovini dešava uoči lokalni izbora je pokazatelj kako BiH, kao država i društvo, ne ide u pravcu stabilizacije, već da su u njoj i dalje prisutni trendovi koji zadržavaju status quo. Time se, navodi, zaoštrava situacija u odnosu na prije desetak godina. Za takvo stanje Kukić krivi postojeće političke elite kojima to ide u korist.
„Što se bar Mostara tiče, postojeće političke strukture su zadovoljne statusom quo i taj status će pokušati što je duže moguće zadržati. Što se pak Srebrenice tiče, bojim se da se preko nje igraju veće političke igre na razini BiH i da je Srebrenica samo moneta za potkusurivanje, što, nažalost, nije zaslužila. Naravno da je svako opstruiranje odluka na razini BiH koje onemogućava funkcioniranje BiH kao države ustvari djelovanje protiv BiH i otvara širi prostor svima onima koji bi od dijelova BiH napravili nove države. Što se mene tiče, onaj tko se zaklinje u BiH ne treba taj prostor stvarati, ali očito puno ih se zaklinje, a malo za BiH kao krajnje rješenje radi“, rekao je Kukić.
Sve ovo dodatno će usložiti političku krizu u zemlji, a upitno je i održavanje zakaznih izbora s obzirom na činjenicu da državni budžet, u kojem su predviđena sredstva za izbore, još nije usvojen.
Kako se i očekivalo, 7.oktobra lokalni izbori neće biti održani u Mostaru zbog političkih prepucavanja dvije vodeće političke stranke u tom gradu - Stranke demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice BiH. Centrale stranaka ostavile su lokalnim čelnicima da ispoštuju odluku Ustavnog suda BiH o načinu biranja vijećnika sa područja šest bivših mostarskih opština, iz kojih se biralo po troje vijećnika.
Rok koji su imali je istekao krajem aprila, a rezultata nema. To je jedini razlog, kako navodi predsjednik Centralne izborne komisije BiH Branko Petrić, što u Mostaru u prvoj sedmici oktobra izbori neće biti održani.
„Nije moguće raspisati, provesti a pogotovo završiti nikakve izbore i očekuje se intervencija koja će da otkloni taj nedostatak. Centralna izborna komisija je u okviru postojećih propisa našla mogućnost da izbore, koji su po zakonu određeni za prvu nedjelju u mjesecu oktobru, što se tiče Mostara odloži, pa će ih raspisati naknadnom odlukom kad se steknu uslovi.“
Iako se, načelno, i SDA i HDZ BiH zalažu za provedbu odluke Ustavnog suda, u Stranci demokratske akcije ocjenjuju kako će njenom provedbom biti ostvarena politika HDZ-a, koja Mostar vidi kao hrvatski stolni grad. Sve ono što nisu uspjeli da riješe u protekla četiri mjeseca, te dvije stranke pokušaće riješiti u narednih 30 dana kroz rad ekspertne grupe. Murat Ćorić, predsjednik Gradskog vijeća, kaže za naš radio da postoji mogućnost da se problem riješi, a na naše pitanje hoće li to zaista biti i moguće s obzirom na dijametralno suprotne stavove SDA i HDZ BiH, Ćorić odgovara:
„Ne radi se o prepucavanju dvije političke stranke nego o dva naroda. Mi smo otvorili razgovore i vjerujemo da ćemo doći do konceptualnog rješenja uređenja Grada Mostara kao grada, a ne kao grada opštine, što je definicija koja ne postoji nigdje na svijetu.“
Kukić: Političke strukture zadovoljne statusom quo
Centralna izborna komisija u ponedjeljak je donijela odluku i da se izbori u Srebrenici održe prema važećem zakonu, iako su pojedine političke stranke iz Federacije BiH tražile izmjenu Izbornog zakona, prema kojoj bi svi Srebreničani mogli da glasaju bez obzira gdje žive. Srebrenica je nakon genocida 1995. na svim poslijeratnim izborima imala poseban status, kojim je svim Srebreničanima, bez obzira na sadašnje mjesto boravka, dato pravo da glasaju na lokalnim izborima. Međutim, posljednjim izmjenama Izbornog zakona to pravo im je ukinuto.
Sulejman Tihić
Lideri SDA, Stranke za BiH i Saveza za bolju budućnost zbog toga su najavili mogućnost bojkota izbora.„Postigli smo visok stepen suglasnosti oko daljnih aktivnosti kada je u pitanju Srebrenica i kad su u pitanju lokalni izbori. U prvom redu odnosile su se na jedan dodatni pritisak prema međunarodnoj zajednici za izmjene Izbornoga zakona kojima će se omogućiti svim Srebreničanima, bez obzira na etničku pripadnost, koji su tu živjeli 1991. godine da mogu ponovo glasati“, kaže Sulejman Tihić, predsjednik SDA.
Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost naglašava:
„Dogovorili smo da ne podržimo ovakav prijedlog budžeta.“
Najavljena blokada usvajanja budžeta dodatno će iskomplikovati političku situaciju u zemlji, ali prvenstveno otvoriti mogućnost da lokalni izbori ne budu održani jer je novac za tu namjenu predviđen u budžetu.
„Prosto ne mogu da vjerujem da neko može biti toliko neodgovoran prema državi, demokratiji, izborima i svemu drugome, da se poigrava sa tako ozbiljnim stvarima, a planira ići u Evropu. Ako bi se ipak desilo da se ne usvoji budžet u tom periodu, mi imamo odluke o privremenom finansiranju. Mislim da bi se mogla naći i preraspodjelom nekih rezervnih sredstava potrebna sredstva za provođenje izbora“, kazao je Branko Petrić, predsjednik Centralne izborne komisije BiH.
Prema riječima analitičara Slave Kukića, sve što se u Bosni i Hercegovini dešava uoči lokalni izbora je pokazatelj kako BiH, kao država i društvo, ne ide u pravcu stabilizacije, već da su u njoj i dalje prisutni trendovi koji zadržavaju status quo. Time se, navodi, zaoštrava situacija u odnosu na prije desetak godina. Za takvo stanje Kukić krivi postojeće političke elite kojima to ide u korist.
„Što se bar Mostara tiče, postojeće političke strukture su zadovoljne statusom quo i taj status će pokušati što je duže moguće zadržati. Što se pak Srebrenice tiče, bojim se da se preko nje igraju veće političke igre na razini BiH i da je Srebrenica samo moneta za potkusurivanje, što, nažalost, nije zaslužila. Naravno da je svako opstruiranje odluka na razini BiH koje onemogućava funkcioniranje BiH kao države ustvari djelovanje protiv BiH i otvara širi prostor svima onima koji bi od dijelova BiH napravili nove države. Što se mene tiče, onaj tko se zaklinje u BiH ne treba taj prostor stvarati, ali očito puno ih se zaklinje, a malo za BiH kao krajnje rješenje radi“, rekao je Kukić.