Predsjednica Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine(BiH) Irena Hadžiabdić izjavila je da je na lokalnim izborima u BiH do 11 sati glasalo 14,12 posto birača od ukupnog broja registrovanih, što je slično kao i na prethodnim izborima.
Na lokalnim izborima 2020. izlaznost birača je iznosila 14,88 posto, a 2022. na opštim izborima 15 posto u to isto vrijeme. Hadžiabdić je na pres-konferenciji napomenula da još nisu dobili sve podatke, ali da je izlaznost birača u rangu ranijih izbora.
Prema informacijama sa terena, kako je dodala, bilo je nekoliko narušavanja javnog reda i mira, verbalnih prednji, na jednom biračkom mjestu u Maglaju, u Istočnom Starom gradu i također na biračkom mjestu u Berkovićima gdje je bilo prigovora vezano za glasanje putem takozvanih CIPS prijava, koje se više ne koriste. Međutim, te osobe nisu posjedovale identifikacione dokumente i nije im dozvoljeno glasanje s tim prijavama.
"U ovom momentu primamo dosta prigovora u vezi sa kršenjem izborne šutnje, dosad ih je gotovo stotinu i uglavnom se radi o kršenju izborne šutnje na društvenim mrežama", dodala je Hadžiabdić.
Lokalni izbori odgođeni su zbog poplava, odrona i klizišta u Jablanici, Konjicu, Kiseljaku, Kreševu i Fojnici. Ranije je bilo najavljeno da će u Fojnici izbori biti odgođeni na tri biračka mjesta. Međutim, Centralna izborna komisija BiH u nedjelju ujutro je odgodila izbore na svim biračkim mjestima i u Fojnici zbog poplava koje su zadesile i ovu opštinu prije dva dana.
Odluka o datumu održavanja odgođenih izbora u četiri opštine će biti donesena kad se steknu uslovi za njihovo održavanje.
Iz Gradske izborne komisije Mostar za RSE je rečeno da su sva birališta otvorena na vrijeme i da nikakvi incidenti nisu zabilježeni. Imaju 154 redovna birališta i 22 mobilna tima.
Vaš browser nepodržava HTML5
Jutro na biračkim mjestima u Sarajevu i Banjaluci
"Značaj izbora je nikakav. Ne očekujem ništa. Glasao sam jer su me natjerali kući", rekao je dopisniku RSE građanin na glasačkom mjestu ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru.
"Veoma veliki pomak. Sve počinje od lokalnih izbora. Pomaci se već u gradu vide nabolje. Nadamo se da će biti još bolje", rekla je Mostarka Snježana nakon glasanja na istoj lokaciji.
Novinar RSE javio je i da su birališta u Zapadnohercegovačkom kantonu (ZHK), na jugozapadu BiH, otvorena na vrijeme. Pripadnici policije ZHK nisu registrirali bilo kakve probleme, rečeno je za RSE iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) ovog kantona.
Glasanje u Mostaru, 6. oktobra 2024.
U Unsko-sanskom kantonu su na 198 lokacija otvorena 374 birališta. Nešto više od 58.000 registriranih birača u gradu Bihaću može do 19 sati glasati na 81 biračkom mjestu. Većina ih je otvorena na vrijeme, a manja kašnjenja zabilježena na pet biračkih mjesta.
Glasačko mjesto u Bihaću, 6. oktobar 2024.
U Cazinu je otvoreno svih 76 biračkih mjesta na kojima može glasati nešto više od 55.000 registriranih birača.
Glasanje u Cazinu, 6. oktobra 2024.
U Gradačcu pravo glasa ima 36.338 birača koji mogu glasati na 55 redovnih biračkih mjesta i jednom nepotvrđenom a formirano je i pet mobilnih timova. Sva biračka mjesta su otvorena.
Glasanje u Gradačcu, 6. oktobar 2024.
Izbori u Srebrenici: U Skelanima se nije poklapao broj listića sa brojem glasača
Lokalni izbori u opštini Srebrenica održat će se na 24 biračka mjesta, bit će otvoreno i jedno biračko mjesto za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima. Formiran je i jedan mobilni tim kako bi se omogućilo bolesnim i starim osobama da obave glasanje.
"Sva biračka mjesta na području opštine Srebrenica su otvorena u sedam sati. Na dva biračka mjesta došlo je do kašnjenja, a u Skelanima na jednom biračkom mjestu došlo je do kašnjenja jer se nije poklapao broj listića i broj glasača, pa se vrši dodatno prebrojavanje", rekao je za Radio Slobodna Evropa Zekerijah Hadžić, član Opštinske izborne komisije Srebrenica.
Na tri biračka mjesta u Srebrenici bit će proveden pilot projekat autentifikacije birača, što podrazumijeva provjeru ličnih dokumenata i otisak prsta.
"Ovaj proces obaviće se u osnovnim školama Srebrenica, Potočari i Skelani na kojima ima veći broj glasača", rekla je za RSE Ljiljana Stevanović, predsjednica Opštinske izborne komisije u opštini Srebrenica.
Glasanje u Srebrenici, 6. oktobar 2024.
Za izbore u opštini Srebrenica registrovano je 14.510 birača od kojih je 11.601 glasa na redovnim biračkim mjestima, 1.247 za glasanje u odsustvu, 1.101 glasa putem pošte, 503 lično i 58 u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine u inostranstvu.
I ovog puta u Srebrenici glasa znatan broj osoba iz Srbije
Na ovogodišnjim opštinskim izborima u Srebrenicu je opet došao veliki broj osoba iz Srbije kako bi glasali. Već u ranim jutarnjim satima primjetni su automobili sa registarskim tablicama Beograda, Šapca, Užica, Zrenjanina, Bajine Bašte, Loznice i drugih gradova.
"Ti ljudi žive u Srbiji i po nekom osnovu su dobili lične karte, te mogu da glasaju ovdje. Rijetko ko od njih živi u Srebrenici, a da bi mogli glasati, morali bi živjeti ovdje nekoliko mjeseci prije izbora. A sumnjam da oni imaju ikakve veze sa Srebrenicom, nemaju ovdje imovinu, nemaju ugovor o stanovanju, ne plaćaju struju ni porez i stvarno ne znam po kom osnovu su dobili ličnu kartu. Ovdje se pojave samo na dan glasanja i vraćaju se. Praktično, ljudi iz Srbije odlučuju o izboru načelnika", rekao je za Radio Slobodna Evropa jedan stariji Srebreničanin.
Automobil sa registarskim tablicama Loznice u Srebrenici, 6. oktobra 2024.
U Bratuncu izbori teku bez problema
U opštini Bratunac registrovano je 19.040 birača.
"Od tog broja ima 828 glasača putem pošte, lično je 96 glasača, i u odsustvu je na biračkom spisku oko 500 birača. Imamo 33 redovna biračka mjesta i tri mobilna tima. Sva biračka mjesta otvorena su na vrijeme i proces glasanja teče bez problema", rekla je Ivana Milanović, predsjednica Opštinske izborne komisije Bratunac.
Glasanje u Bratuncu, 6. oktobra 2024.
U Doboju mnogo manje kandidata nego na opštinskim izborima prije četiri godine
Građani Doboja glasaju na 107 redovnih i jednom biračkom mjestu za glasanje u odsustvu. Sva biračka mjesta otvorena su na vrijeme. Na biračkom spisku je 63.615 birača. Centralna izborna komisija utvrdila je da među njima 3.055 građana nema važeće lične dokumente zbog čega nemaju pravo glasa, rekao je predsjednik Gradske izborne komisije Nenad Paleksić.
Na 17 biračkih mjesta u Doboju koriste se nove tehnologije kojima se vrši automatska autentifikacija birača.
Identifikacija birača prije glasanja u Doboju, 6. oktobar.
Na 15 mjesta sistem normalno funkcioniše. Na dva biračka mjesta pojavili su problemi zbog nemogućnosti uspostavljanje veze sa IDDEA-om (Agencijom za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine) i Centralnom izbornom komisijom.
Ako to ne bude otklonjeno na tim biračkim mjestima će biti obustavljen pilot projekat, a glasat će sa kao i na ostalim biračkim mjestima, rekao je predsjednik Gradske izborne komisije Nenad Paleksić.
"U Doboju ne očekujem promjene, a volio bih da ih bude. S obzirom na to nema šta ni očekivati. Evo ima zastoja sa ovom novom opremeom, ali nadam se da će doprinijeti regularnosti izbora", kaže Mirko.
Na lokalnim izborima u Doboju ove godine učestvuje 19 političkih subjekata za Gradsku skupštinu i tri kandidata za gradonačelnika.
To je mnogo manje kandidata nego na opštinskim izborima prije četiri godine kada je bilo prijavljeno 85 političkih stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata. U Doboju su zbog nezakonitog popunjavanja glasačkih listića, falsifikovanja potpisa građana i drugih nepravilnosti prije četiri godine ponovljeni izbori na većini biračkih mjesta.
"Samo da prođu korektno i fer. Od izbornih pobjednika imam mala očekivanja", kaže Miladin.
"Ne očekujem promjene. U Doboju ih teško može biti. Od nove vlasti očekujem da nas dovedu do nekog kraja. Mislim da nas čeka jedna težak slom – finansijski, ekonomski, društveni, moralni, kako god hoćete. Mislim i da se s ovim novim tehnologijama može manipulisati kao i sa svim", veli Snježana.
Prilikom prebrojavanja glasačkih listića na velikom broju biračkih mjesta bilo je viška jedan ili dva glasačka listića što je nastalo vjerovatno prilikom pakovanja glasačkog materijala u Centralnoj izbornoj komisiji, rekao je je predsjednik Gradske izborne komisije Nenad Paleksić.
Lokalne izbore danas u Doboju prati 1231 posmatrač ispred političkih subjekata. Pored njih izbore prate međunarodni i nestranački posmatrači.
Pod lupom: Predstavljeni prvi propusti i nepravilnosti
Koalicija za slobodne i poštene izbore ''Pod lupom'' objavila je da je do 12 sati zabilježena 81 kritična situacija, odnosno teža izborna nepravilnost.
Radi se o slučajevima nedostatka izbornog materijala, proceduralnim propustima u pristupu posmatrača biračkim mjestima, te nepravilnostima pri procesu glasanja poput fotografisanja glasačkih listića, propustima u radu biračkih odbora, zloupotreba pomoći pri glasanju, ugrožene tajnosti glasanja i sl.
Izborna nepravilnost koja se tradicionalno ponavlja iz izbornog ciklusa u izborni ciklus je porodično glasanje koje je zabilježeno na 32 posto biračkih mjesta u zemlji. Kao proceduralni propust zabilježeno je vraćanje birača sa biračkog mjesta jer nisu na Izvodu iz CBS-a na 31 posto biračkih mjesta.
Koalicija "Pod lupom" prati i implementaciju novih tehnologija na biračkim mjestima. Do 12 sati na skoro svim biračkim mjestima oprema funkcioniše i proces glasanja se odvija neometano. Izuzeci su jedno biračko mjesto u Doboju gdje ne radi elektronska identifikacija birača i dva biračka mjesta u Tuzli gdje ne rade skeneri glasačkih listića, na kojima je glasanje nastavljeno bez opreme.
"Ono što bi dodatno trebalo unaprijediti jeste edukacija birača za glasanje pomoću novih tehnologija jer za sada na 13,4 posto biračkih mjesta nije prikazano uputstvo koje objašnjava kako se koristi tehnologija koja se pilotira", navodi se u saopštenju.
Koalicija "Pod lupom" prati i informacije o izlaznosti na izborima. Zabilježena izlaznost na lokalnim izborima do 11 sati je 14 posto.
Press Koalicije za slobodne i poštene izbore 'Pod lupom', 6. oktobra 2024.
Procjene CIK-a govore da će izbori koštati oko 19 miliona maraka
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH (CIK), za učestvovanje na izborima ovjereno je ukupno 296 političkih subjekata, od čega je 110 političkih stranaka, a one će se boriti za glasove 3,4 miliona glasača.
Na izborima će se ukupno birati 142 gradonačelnika, odnosno načelnika opština, te će biti izabran isti broj skupština opština/gradova. Građani će birati i novi saziv Skupštine Brčko distrikta BiH, kao posebne administrativne jedinice u BiH. Prema Izbornom zakonu, ovo tijelo naknadno bira gradonačelnika.
Više od 25.700 kandidata će se boriti za mjesta u parlamentima lokalnih zajednica.
Na izborima će moći da glasa ukupno nešto više od 3,4 miliona ljudi, koliko je upisano u Centralni birački spisak. Ovo je više od broja stanovnika u zemlji, jer procjene Ujedinjenih nacija pokazuju da BiH trenutno ima manje od 3,2 miliona stanovnika.
Pročitajte i ovo: Šmit poziva građane BiH da izađu na lokalne izbore, u četiri opštine odgoda zbog poplavaKako je ranije rečeno iz CIK-a, sve osobe koje imaju ličnu kartu i prijavljeno prebivalište u BiH, iako žive u inostranstvu, su na biračkom spisku, pa je zbog toga razlika.
U inostranstvu će oko 40.000 birača moći glasati u 14 diplomatsko-konzularnih predstavništava u osam država.
Načelnici i gradonačelnici se u velikoj većini lokalnih zajednica biraju direktno, sem u tri – gradovima Sarajevu i Mostaru, te Distriktu Brčko.
Pročitajte i ovo: Šta treba znati o izbornoj kampanji i izborima u BiH?U Sarajevu, glavnom gradu BiH, vijećnici iz četiri opštine, koji se biraju direktno na izborima, prvo biraju sastav Gradskog vijeća, nakon čega ovo novoformirano tijelo bira gradonačelnika.
Mostar, takođe, bira gradonačelnika u Gradskom vijeću, i to dvotrećinskom većinom od 35 vijećnika.
U ovom gradu na jugu BiH lokalni izbori nisu bili održani od 2008. do 2020. godine, nakon što je 2010. godine Ustavni sud BiH ukinuo posebna izborna pravila, koja je šest godina ranije nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH, Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown).
Mostarka Irma Baralija je 2018. podnijela apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava, i tužila BiH zbog neodržavanja izbora u Mostaru. Sud je u oktobru 2019. donio odluku u njenu korist, te naložio Parlamentu BiH da izmjeni Izborni zakon u narednih šest mjeseci.
Brčko, na sjeveroistoku zemlje, ima poseban status od 2000. godine, kada je odlukom Međunarodne arbitražne komisije za Brčko proglašeno za zaseban distrikt, koji ne pripada ni jednom od entiteta.
Na izborima se direktno bira Skupština Distrikta, koja kasnije bira gradonačelnika.
Procjene CIK-a govore da će izbori koštati oko 19 miliona maraka (oko 9,7 miliona eura).