Iako nakon lokalnih izbora svi mogu naći neki argument da su baš oni pobijedili, analitičari su za Radio Slobdona Evropa pobrojali tko može biti zadovoljan, a tko ne rezultatom prvog kruga lokalnih izbora u Hrvatskoj. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je prilično ojačala, a antisistemske stranke oslabile.
Jačanje HDZ-a, stagnacija socijaldemokrata, slabljenje antisistemskih stranaka i pojava drugačije ljevice u Zagrebu, četiri su najznačajnije karakteristike ovih izbora.
„HDZ još ne može proglasiti sasvim sigurnu pobjedu, ali nakon drugog kruga izbora mislim da će se oni imati pravo hvaliti da su pobjednici ovih izbora. Pogledajte da je premijer Plenković sam prije izbora najavio što bi za njega bila izborna pobjeda, što je vrlo netipičan potez. On je tada rekao da želi osvojiti više županija nego što su imali do sada i da želi vlast u jednom od četiri velika grada“, kaže glavni urednik portala faktograf.hr Petar Vidov.
U drugom krugu: Željko Kerum
Nakon drugog kruga imat će vlast u 13 od 20 županija, dvije više nego do sada. U Splitu je HDZ-ov kandidat u drugom krugu sa kontroverznim Željkom Kerumom, koji ima više šanse, ali Vidov upozorava da ime gradonačelnika možda neće ni biti važno, već sastav splitskog Gradskog vijeća.
„To bi se na kraju moglo pokazati kao jedna dosta kozmetička utrka, s obzirom da aktualni odnos snaga u novoizabranom Gradskom vijeću govori da će Splitom u naredne četiri godine upravljati koalicija HDZ-a i Kerumove Hrvatske građanske stranke (HGS)."
Najveći gubitnik ovih izbora je protestna stranka Živi zid, a u krivu su oni koji su već počeli otpisivati Most, kaže Vidov.
„Ja se zapravo ne bih s time složio, jer ako pogledate dalmatinske županije, Most je tu uspio otkinuti HDZ-u jedan dobar dio biračkog tijela. Nisu nigdje pobijedili, negdje su još u drugom krugu, i tu će najvjerojatnije izgubiti, ali nije ni bilo realno očekivati pobjedu. Svakako se vidi da Most i dalje ima svoju biračku bazu, a ja bih čak rekao da se ta biračka baza širi upravo nauštrb HDZ-a.“
Božo Petrov iz Mosta i Drago Prgomet iz HDZ-a u vrijeme koaliranja
Socijaldemokrati hendikepirani frakcijskim borbama i krizom vodstva uspjeli su očuvati dvije županije i vrlo vjerojatno Rijeku, iako će odluka o riječkom gradonačelniku biti donesena u drugom krugu. Uspjeli su već u prvom krugu dobiti u gradonačelnike u 13 gradova i načelnike općina u 32 općine. HDZ ih prilično tuče, jer je uspio u prvom krugu dobiti 43 gradonačelnika i 168 načelnika općina.
HDZ druge lokalne izbore za redom dobiva manje od šest posto u Zagrebu, ali ovoga puta su njihovi desni disidenti izišli sa nezavisnom listom i dobili 10 posto, i najavili da kreću i na nacionalnu razinu. „To je prilika da se HDZ očisti od desnih radikala“, kaže za naš program Sandra Bartolović s portala forum.tm.
„To je prilika da se HDZ transformira u modernu europsku demokršćansku stranku, ako to stvarno jest ono što Plenković cijelo vrijeme govori da želi učiniti od HDZ-a. Ovako će se sada radikali grupirati oko te grupacije na čelu sa Brunom Esih i Zlatkom Hasanbegovićem, i mislim da je sada tu pozicija za HDZ puno čišća i jasnija, i bit će ideološki transparentnija.“
Uspjeh koalicije lijevih stranaka ljevije od SDP-a u Zagrebu također može biti najava njihovog nastupanja na nacionalnoj razini, procjenjuju analitičari. Dodajmo da u Slavoniji Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje (HDSSB) optuženika za ratni zločin Branimira Glavaša pomalo odlazi u povijest, da je HDZ otprve osvojio Vukovar, ali ne i Knin, i da je u Varaždinu favorit za gradonačelnika bivši gradonačelnik suđen zbog korupcije.
HDZ nije uspio dobiti Knin u prvom krugu
Zbog korupcijskih repova, HDZ u Zadru nije za gradonačelnika kandidirao Božidara Kalmetu, ali je njegov nasljednik Branko Dukić pobijedio socijaldemokratsku kandidatkinju već u prvom krugu. HDZ-ov kandidat za splitsko-dalmatinskog župana Blaženko Boban s velikom prednošću ulazi u drugi krug, a on je bio rješenje u nuždi jer je njegov prethodnik Zlatko Ževrnja nepunih mjesec dana prije izbora morao otići zbog ozbiljne sumnje na korupciju.
Ipak, najveći gubitnik ovih izbora su građani, kaže kolegica Bartolović.
„Mislim da su ovi izbori bili dosta pod utjecajem krize Vlade i neizvjesne situacije u parlamentu. O konkretnim komunalnim problemima, ono što je stvarni svakodnevni život građana malo se čulo u kampanji. Građani zapravo ne znaju što dobivaju sa kandidatima koje su birali, nego je riječ ponajprije o ideološkim opredjeljenjima, svjetonazorima i sklonostima.“