Srećko Herceg, Ivan Medić, Marina Grubišić - Fejzić i Ivan Zelenika osumnjičeni su da su u maju 1992. godine počinili ratne zločine nad civilima srpske nacionalnosti sa područja Čapljine i drugih mjesta, koji su bili protivzakonito zarobljeni u nečovječnim uslovima u logoru Dretelj.
Žrtve su u ovom logoru zlostavljane, mučene, premlaćivane, silovane i seksualno zlostavljane, kao i mučene na izrazito ponižavajuće načine, usljed čega je više lica je umrlo.
„Oni su, između ostalog, osumnjičeni da su u mjesecu maju 1992. godine, u svojstvima upravnika logora, stražara ili pripadnika formacije HOS-a, počinili ratne zločine na civilima srpske nacionalnosti sa područja Čapljine i drugih mjesta, koji su bili protivzakonito zatočeni u nečovječnim uslovima u logoru Dretelj, gdje su nad žrtvama počinjeni zlostavljanja, mučenja, premlaćivanja, silovanja i seksualna zlostavljanja zatočenica i zatočenika. Više osoba je umrlo od posljedica zlostavljanja i premlaćivanja, a nekima se nakon odvođenja iz ćelija izgubio svaki trag“, kaže Selma Hećimović iz Tužilaštva BiH.
U logoru Dretelj, koji su vodile hrvatske snage, bili su smješteni Srbi, a kasnije, tokom hrvatsko - bošnjačkog sukoba Bošnjaci. Radi se o bivšoj kasarni JNA u blizini Čapaljine za skladištenje nafte i municije koju su koristile jedinice HOS-a kao svoju kasarnu i zatvor za srpske zarobljenike.
Poslije ubojstva Blaža Kraljevića, zapovjednika HOS-a Hercegovine, srpski zarobljenici iz Dretelja predati su HVO-u.
Prema podacima Udruženja logoraša istočne Hercegovine, u Dretelju je ljeto 1992. godine bilo zatočeno 120 osoba, od čega 72 žene. Jedan od logoraša Milivoje Bokić u logor je doveden iz rodnog Mostara:
„Iz moje kuće u Mostaru prvo u vojnu ambulantu, pa onda iz ambulante – 19. jula u vojnu ambulantu, a onda krajem jula u Dretelj, i tamo smo bili sve do rasformiranja 18. avgusta. Srbi civili iz područja Čapljine, Gabele, Stoca i Mostara.“
Torture u logoru Bokić je opisao u svom dnevniku koji se koristi u istrazi protiv navedene četvorke. Njegovo svjedočenje pomoglo je u procesima protiv Mirsada Repka i Ahmeda Makitana, nekadašnjih stražara u Dretelju koji su osuđeni u Norveškoj i Švedskoj za ratne zločine nad civilima srpske nacionalnosti. Bokić se nada kako će Tužilaštvo BiH istrajti na osudi svih zločinaca u predmetu Dretelj:
„Nisu samo oni koji su mlatili, prebijali i ubijali. Njih 50-ak je bilo, a od njih je sigurno je 40 koji su zločinci bilo, pa ko manje, ko više. Normalno da će biti daljnja istraga, jer samo ta četiri koja su uhapšena, to je sitnica. Dao sam i u Norvešku i u Švedsku i to im je dosta koristilo za suđenje jer sam ja i svjedočio. Makitan i Repak suđeni su u Norveškoj i Švedskoj, i da tamo nisu bili, izgleda da ne bi bili ni zatvoreni. Tamo su dobili jedna osam godina, jedan pet.“
Vukan Kovač, predsjednik Udruženja logoraša istočne Hercegovine dodaje
„Za nas je ohrabrujuće što će određeni broj ljudi, osumnjičenih da su napravili zločin u logoru Dretelj, biti priveden licu pravde. Međutim, žalosno je i tragično što ta četiri čovjeka nisu sami radili zločin tamo. Mi smo zajedno sa Džudom Romanom pravili istragu za logor Dretelj prije pet godina i ono zbog čega je Džud Romano iznevjerio Udruženje logoraša istočne Hercegovine jeste da je desetine svjedoka u Okružnom tužilaštvu Trebinje dalo vjerodostojne izjave pred nadležnim, a punih pet godina ti dokumenti su sakrivani u Tužilaštvu BiH i mislim da sadašnje vojne i političke strukture moraju da odgovaraju.“
Podsjetimo da je Osnovni sud u Trebinju nedavno presudio da Federacija BiH, kao pravni sljedbenik HVO-a, treba isplatiti 100.000 maraka odštete Olgi Draško zbog torture i mučenja koje je preživjela u logoru Dretelj kod Čapljine od početka svibnja do kolovoza 1992. godine. Inače, to je prva presuda kojom je naložena isplata odštete logorašima.
*********
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Žrtve su u ovom logoru zlostavljane, mučene, premlaćivane, silovane i seksualno zlostavljane, kao i mučene na izrazito ponižavajuće načine, usljed čega je više lica je umrlo.
„Oni su, između ostalog, osumnjičeni da su u mjesecu maju 1992. godine, u svojstvima upravnika logora, stražara ili pripadnika formacije HOS-a, počinili ratne zločine na civilima srpske nacionalnosti sa područja Čapljine i drugih mjesta, koji su bili protivzakonito zatočeni u nečovječnim uslovima u logoru Dretelj, gdje su nad žrtvama počinjeni zlostavljanja, mučenja, premlaćivanja, silovanja i seksualna zlostavljanja zatočenica i zatočenika. Više osoba je umrlo od posljedica zlostavljanja i premlaćivanja, a nekima se nakon odvođenja iz ćelija izgubio svaki trag“, kaže Selma Hećimović iz Tužilaštva BiH.
U logoru Dretelj, koji su vodile hrvatske snage, bili su smješteni Srbi, a kasnije, tokom hrvatsko - bošnjačkog sukoba Bošnjaci. Radi se o bivšoj kasarni JNA u blizini Čapaljine za skladištenje nafte i municije koju su koristile jedinice HOS-a kao svoju kasarnu i zatvor za srpske zarobljenike.
Poslije ubojstva Blaža Kraljevića, zapovjednika HOS-a Hercegovine, srpski zarobljenici iz Dretelja predati su HVO-u.
Prema podacima Udruženja logoraša istočne Hercegovine, u Dretelju je ljeto 1992. godine bilo zatočeno 120 osoba, od čega 72 žene. Jedan od logoraša Milivoje Bokić u logor je doveden iz rodnog Mostara:
„Iz moje kuće u Mostaru prvo u vojnu ambulantu, pa onda iz ambulante – 19. jula u vojnu ambulantu, a onda krajem jula u Dretelj, i tamo smo bili sve do rasformiranja 18. avgusta. Srbi civili iz područja Čapljine, Gabele, Stoca i Mostara.“
Torture u logoru Bokić je opisao u svom dnevniku koji se koristi u istrazi protiv navedene četvorke. Njegovo svjedočenje pomoglo je u procesima protiv Mirsada Repka i Ahmeda Makitana, nekadašnjih stražara u Dretelju koji su osuđeni u Norveškoj i Švedskoj za ratne zločine nad civilima srpske nacionalnosti. Bokić se nada kako će Tužilaštvo BiH istrajti na osudi svih zločinaca u predmetu Dretelj:
„Nisu samo oni koji su mlatili, prebijali i ubijali. Njih 50-ak je bilo, a od njih je sigurno je 40 koji su zločinci bilo, pa ko manje, ko više. Normalno da će biti daljnja istraga, jer samo ta četiri koja su uhapšena, to je sitnica. Dao sam i u Norvešku i u Švedsku i to im je dosta koristilo za suđenje jer sam ja i svjedočio. Makitan i Repak suđeni su u Norveškoj i Švedskoj, i da tamo nisu bili, izgleda da ne bi bili ni zatvoreni. Tamo su dobili jedna osam godina, jedan pet.“
Vukan Kovač, predsjednik Udruženja logoraša istočne Hercegovine dodaje
„Za nas je ohrabrujuće što će određeni broj ljudi, osumnjičenih da su napravili zločin u logoru Dretelj, biti priveden licu pravde. Međutim, žalosno je i tragično što ta četiri čovjeka nisu sami radili zločin tamo. Mi smo zajedno sa Džudom Romanom pravili istragu za logor Dretelj prije pet godina i ono zbog čega je Džud Romano iznevjerio Udruženje logoraša istočne Hercegovine jeste da je desetine svjedoka u Okružnom tužilaštvu Trebinje dalo vjerodostojne izjave pred nadležnim, a punih pet godina ti dokumenti su sakrivani u Tužilaštvu BiH i mislim da sadašnje vojne i političke strukture moraju da odgovaraju.“
Podsjetimo da je Osnovni sud u Trebinju nedavno presudio da Federacija BiH, kao pravni sljedbenik HVO-a, treba isplatiti 100.000 maraka odštete Olgi Draško zbog torture i mučenja koje je preživjela u logoru Dretelj kod Čapljine od početka svibnja do kolovoza 1992. godine. Inače, to je prva presuda kojom je naložena isplata odštete logorašima.
*********
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.