Ekonomska kriza diktira kako će građani Bosne i Hercegovine ove godine provesti odmor. Većina se na razne načine dovija kako pronaći novac za ljetovanje, a oni koji bi i mogli da priušte nekoliko dana boravka na moru, uglavnom biraju Tursku ili Hrvatsku. Jedino što građane Bosne i Hercegovine zbunjuje je način prelaska granice susedne Hrvatske, nakon što 1. jula postane članica EU, pa bi se to moglo odraziti na masovnost odlaska na hrvatsku obalu. Bosancima i Hercegovcima čak ni putovanje do domaćeg ljetovališta Neum neće biti jednostavno jer jedini dobar put vodi preko Hrvatske.
Gdje otići na ljetovanje, pitanje je koje se u ovo doba godine najčešće postavlja. Čini se da će loša ekonomska situacija, barem Sarajlijama, diktirati kako da provedu odmor:
„Nigdje neću na more. Nema se para. Kriza je i teška situacija.“
„Da mogu, možda bih otišao u Crnu Goru.“
„Možda odemo do Crne Gore jer je ljepša i povoljnija od Hrvatske.“
„Nisam planirala ni vremenski ni financijski.“
„Ostat ću u Sarajevu. Vidite kako su teška vremena. I u Sarajevu se može lijepo ljetovati.“
Bosanskohercegovački građani se na razne načine dovijaju, kako pronaći novac za ljetovanje. Neki podižu kredite, neki traže pozajmice, a neki se sa turističkim agencijama dogovore da na rate plaćaju ljetovanje. Slično je uradio i Aleksandar iz Banja Luke:
„Ove godine idemo preko agencije jer nam se to najviše isplati. Nekih 180 maraka mjesečno je rata na 12 mjeseci, tako da nam se to najviše isplatilo", kaže Aleksandar.
Komplikovanije procedure, zbog ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, pa i skuplji smještaj, utjecat će na masovnost odlaska građana BiH u Hrvatsku na odmor:
„Ne diktira cijena, već ne znamo ni šta se može, a šta se ne može.“
„Ja bih išao do prvog jula, ne bih kasnije.“
„Hrvatska je dosta skupa.“
„Problem Neuma je kako doći do Neuma. Bruka i sramota ove zemlje je da nije napravila put do Neuma.“
Turska top destinacija
U turističkim agencijama kažu da je Hrvatska i dalje zanimljiva građanima BiH.
„Bilo je dosta pitanja vezanih za pasoše. Ulaskom Hrvatske u EU traži se pasoš na granici. I za Crnu Goru postoji dosta individualnih upita. Nije zastupljena toliko kao Hrvatska", navodi Omar Ibrahimagić iz jedne domaće turističke agencije.
Tarik Jašarević, dugogodišnji turistički radnik i vlasnik turističke agencije, kaže da je navika, pa i politika, uticala da Bosanci i Hercegovci radije biraju Hrvatsku, nego Crnu Goru za odmor:
„Crna Gora nikada nije zaživjela kao destinacija. Naš narod više voli da bude opslužen, a ne da oni druge opslužuju. Crna Gora nema infrastrukturu, nemaju ljudskih resursa. Mislim da mnogi griješe koji prave komparaciju između Hrvatske i Crne Gore. Nije ni malo slučajno što se većina opredijeli za Hrvatsku. Ima tu malo i politike i onoga što se dešavalo u skorijoj prošlosti", navodi Jašarević.
Ipak, bez obzira na cijenu, top destinacija za bosanskohercegovačke građane je Turska, kaže Omar Ibrahimagić.
„Turska se, kao već provjerena destinacija, možda i najbolje prodaje, bez obzira što je cijena malo jača. Najtraženija je neka srednja varijanta. Ima dosta upita i za te malo skuplje varijante. Za destinacije koje prelaze i 4.000 maraka postoji interes možda pet posto putnika.“
Iako je ekonomska situacija takva da građani BiH jedva sastavljaju kraj s krajem, dugogodišnji turistički radnik Tarik Jašarević kaže da su putovanja postala potreba:
„Prije je turizam bio luksuz. Danas je turizam potreban. Današnja potreba ljudi da putuju ukazuje na jednu vrstu brzog tempa življenja. Danas ljudi imaju sve veću potrebu za punjenjem. Ljudi prvo moraju zadovoljiti neke svoje potrebe. Moj stav je da se mnogo više putuje, a to ne mora značiti da je standard građana na većem nivou jer očigledno da nije. Jugoslavija je bila turistička velesila, ali se znalo ko ide na Jablaničko jezero, kod do Makarske, ko do Dubrovnika, ko vani. Tvrdim da se nikada jeftinije nije putovalo nego danas", zaključuje Jašarević.
Gdje otići na ljetovanje, pitanje je koje se u ovo doba godine najčešće postavlja. Čini se da će loša ekonomska situacija, barem Sarajlijama, diktirati kako da provedu odmor:
„Nigdje neću na more. Nema se para. Kriza je i teška situacija.“
„Da mogu, možda bih otišao u Crnu Goru.“
„Možda odemo do Crne Gore jer je ljepša i povoljnija od Hrvatske.“
„Nisam planirala ni vremenski ni financijski.“
„Ostat ću u Sarajevu. Vidite kako su teška vremena. I u Sarajevu se može lijepo ljetovati.“
Bosanskohercegovački građani se na razne načine dovijaju, kako pronaći novac za ljetovanje. Neki podižu kredite, neki traže pozajmice, a neki se sa turističkim agencijama dogovore da na rate plaćaju ljetovanje. Slično je uradio i Aleksandar iz Banja Luke:
„Ove godine idemo preko agencije jer nam se to najviše isplati. Nekih 180 maraka mjesečno je rata na 12 mjeseci, tako da nam se to najviše isplatilo", kaže Aleksandar.
Komplikovanije procedure, zbog ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, pa i skuplji smještaj, utjecat će na masovnost odlaska građana BiH u Hrvatsku na odmor:
„Ja bih išao do prvog jula, ne bih kasnije.“
„Hrvatska je dosta skupa.“
„Problem Neuma je kako doći do Neuma. Bruka i sramota ove zemlje je da nije napravila put do Neuma.“
Turska top destinacija
U turističkim agencijama kažu da je Hrvatska i dalje zanimljiva građanima BiH.
„Bilo je dosta pitanja vezanih za pasoše. Ulaskom Hrvatske u EU traži se pasoš na granici. I za Crnu Goru postoji dosta individualnih upita. Nije zastupljena toliko kao Hrvatska", navodi Omar Ibrahimagić iz jedne domaće turističke agencije.
Tarik Jašarević, dugogodišnji turistički radnik i vlasnik turističke agencije, kaže da je navika, pa i politika, uticala da Bosanci i Hercegovci radije biraju Hrvatsku, nego Crnu Goru za odmor:
„Crna Gora nikada nije zaživjela kao destinacija. Naš narod više voli da bude opslužen, a ne da oni druge opslužuju. Crna Gora nema infrastrukturu, nemaju ljudskih resursa. Mislim da mnogi griješe koji prave komparaciju između Hrvatske i Crne Gore. Nije ni malo slučajno što se većina opredijeli za Hrvatsku. Ima tu malo i politike i onoga što se dešavalo u skorijoj prošlosti", navodi Jašarević.
Ipak, bez obzira na cijenu, top destinacija za bosanskohercegovačke građane je Turska, kaže Omar Ibrahimagić.
„Turska se, kao već provjerena destinacija, možda i najbolje prodaje, bez obzira što je cijena malo jača. Najtraženija je neka srednja varijanta. Ima dosta upita i za te malo skuplje varijante. Za destinacije koje prelaze i 4.000 maraka postoji interes možda pet posto putnika.“
Iako je ekonomska situacija takva da građani BiH jedva sastavljaju kraj s krajem, dugogodišnji turistički radnik Tarik Jašarević kaže da su putovanja postala potreba:
„Prije je turizam bio luksuz. Danas je turizam potreban. Današnja potreba ljudi da putuju ukazuje na jednu vrstu brzog tempa življenja. Danas ljudi imaju sve veću potrebu za punjenjem. Ljudi prvo moraju zadovoljiti neke svoje potrebe. Moj stav je da se mnogo više putuje, a to ne mora značiti da je standard građana na većem nivou jer očigledno da nije. Jugoslavija je bila turistička velesila, ali se znalo ko ide na Jablaničko jezero, kod do Makarske, ko do Dubrovnika, ko vani. Tvrdim da se nikada jeftinije nije putovalo nego danas", zaključuje Jašarević.