Livno - Umiru li pojedini gradovi u BiH

Livno, ilustrativna fotografija

Demografska slika stanovništva u BiH sve je crnja. Od 2007. godine konstantno je prisutna tzv. bijela kuga, smanjenje prirodnog prirasta stanovništva, a prosječna starost bh. populacije je 40,8 godina. Tomu treba dodati i osnovni problem – nezaposlenost, zbog kojega sve veći broj mladih, ali i sredovječnog stanovništva, odlazi u zemlje Zapadne Europe. Taj trend prisutan je i u Županiji 10.

Otkako prati vitalnu statistiku stanovništva, Zavod za javno zdravstvo Županije 10 konstantno bilježi pad nataliteta. Broj umrlih veći je od broja rođenih, a tzv. bijela kuga ne posustaje od 2005., štoviše, prošla godina bila je najgora.

Dr. Dijana Mamić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Županije 10:

„Poražavajući su podaci u 2014. godini na prostoru naše Županije, kada je razlika između broja rođenih i broja umrlih iznosila 464, u prilog broja umrlih. Rođeno je 382 djece, a umrlo je 846 osoba.“, kaže ona.

Odlaze li mladi i umire li grad, pitali smo nekolicinu Livnjaka.

Vaš browser nepodržava HTML5

Građani Livna o odlasku mladih


Zbog tih odlazaka trbuhom za kruhom treba savladati barem osnove stranog jezika. Pitamo profesoricu engleskog i njemačkog jezika Danijelu Ćubela je li bilo pojačanog interesa i koji je jezik na tečajevima bio najzastupljeniji.

„U zadnje dvije godine posebno je popularan njemački jezik među našim učenicima. Uglavnom su to mlađi ljudi, u dvadesetim godinama, ali ima i dosta osoba srednje dobi. Njima su za sada najvažnije osnovne stvari, najosnovniji jezik. Neki napuštaju tečaj već nakon završenog prvog stupnja i odlaze raditi u Njemačku.“, kaže Ćubela.

Brojni su pokazatelji odlazaka iz ovih krajeva, posebice mladih ljudi. Primijetio je to i Danijel Šota, stalni član žirija Međunarodne ocjenjivačke smotre folklora koju je petu godinu za redom organiziralo mlado KUD „Rudine“ – iz livanjske župe Vidoši u Livnu.

Čujem da je dosta mladih napustilo. Žalosno je to, ali takva je situacija i u Hrvatskoj. Mladi nas napuštaju, odlaze sve više u zemlje Zapadne Evrope.“, smatra Šota.

Gospodin Šota je inače voditelj Državne smotre folklora Vinkovačke jeseni u susjednoj Hrvatskoj. A da iz ove Županije sve češće odlaze cijele obitelji govore i neslužbeni podaci iz zdravstvenih ustanova, istaknula je naša sugovornica s početka priče, dr. Dijana Mamić:

„Iz Domova zdravlja imamo podatak, doduše neslužben, da sve veći broj ljudi odlazi, pogotovo se to primjećuje u Dječjim dispanzerima kada roditelji dolaze po zdravstvene kartone i kartone za cijepljenje, radi odlaska u inozemstvo, znači zbog promjene mjesta boravka.“

Svjesni su toga i u županijskoj vlasti. Pitamo što im je činiti da se, ako se već ne može zaustaviti, taj trend iseljavanja barem smanji. Premijer Županije 10 Draško Dalić:

„U svakoj zemlji, prvo što je, jeste sigurnost za kapital koji bi došao na ovaj prostor, stabilno političko okruženje je vrlo bitno za dolazak investicija. A pored toga mi unutar HBŽ moramo se malo više, ne malo više, nego u potpunosti okrenuti rješenju gospodarskih problema u ovoj županiji a posebno pokušati privući što više investitora kako bi ipak ti mladi ljudi našli posao adekvatno svojoj struci.“, kaže Dalić.

I dok su u predizborno vrijeme svim političkim subjektima puna usta mladih, programa za njihovo zapošljavanje i poticaje za razvoj biznisa, u našoj zemlji, nažalost, skoro da prestaje važiti i mudra narodna izreka prema kojoj 'na mladima svijet ostaje'.