Samo dan nakon što je u javnost dospjela Odluka Agencije za bankarstvo Republike Srpske (RS) da Banka Srpske ide u likvidaciju, analitičari procjenjuju kolike će posljedice takva odluka izazvati.
Najviše će, ocjenjuju analitičari, biti oštećena preduzeća sa milionskim depozitima u toj banci, te da je, s obzirom na problematično poslovanje, bilo je i očekivano da Banka Srpske bude ugašena.
Agencija za bankarstvo RS, Rješenje o o oduzimanju dozvole za rad Banci Srpske, te pokretanju postupka likvidacije donijela je još 27. aprila. U četvrtak je istekao i rok za žalbu od osam dana na takvu odluku Agencije. Ukoliko se niko ne bude žalio, Rješenje stupa na snagu i time bi priča o Banci Srpske bila završena.
Predsjednik RS, Milorad Dodik, u četvrtak je rekao kako nije dobro što je pokrenut postupak likvidacije. I dalje tvrdi da su bili uspjeli ubijediti Međunarodni monetarni fond (MMF) u prijedlog da se Banka Srpske transformise u nebankarsku finansijsku instituciju.
"Agencija za bankarstvo Republike Srpske je imala svoje razloge za pokretanje postupka likvidacije Banke Srpske, ali mislim da nije dobro što je to urađeno. Međunarodni monetarni fond prihvatio je rekonstrukciju ove banke, jer bi u narednih nekoliko godina mogli da obezbijedimo depozite a ovako ćemo morati to da svedemo na neko kraće vrijeme", rekao je Dodik.
Ekonomisti su mišljenja da je prijedlog o transformaciji bio jednostavno nerealan.
Banka Srpske je nastala na temeljima Balkan Investment banke koja je služila isključivo za poslove vlasnika, litvanske Ukio grupe.
Isto tako je pogrešno upravljanje Bankom Srpske dovelo do problema u poslovanju.
Likvidacija je rješenje koje je rezultat pregovora sa MMF-om, iako to zvanično nije tako objašnjeno – mišljenja je Zoran Pavlović, ekonomista.
Konvertibilna marka (KM), ilustrativna fotografija
"Ovo što je Agencija donijela odluku je samo prenijet vruć krompir iz ruku Vlade RS na nivo odgovornosti Agencije za bankarstvo RS. Da je država shvatila da je formirala svoju banku i da je onda iskoristila tu banku za sva plaćanja iz budžeta, te za prikupljanje finansijskih sredstava koja pripadaju budžetu, onda bi ta banka imala dovoljno posla da finansira dvije stotine radnika. Pošto to nije urađeno, banka je prepuštena sama sebi. Onda su se direktori ponašali komforno pa su iz depozita isplaćivali plate radnicima što je konstatovano i kada više nije moglo da se toleriše, banci je zabranjeno primanje depozita", ističe Pavlović.
Ukupni depoziti u Banci Srpske iznose oko 75 miliona evra.
Direktor Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, Josip Nevjestić, potvrdio je da je Agencija spremna da isplati sve depozite u iznosu do 25.000 evra.
"Preliminarni podaci govore da bi ta obaveza ukupno iznosila negdje oko 55 miliona maraka i da bi se to odnosilo na 14.100 deponenata koji stiču pravo na osigurani depozit", navodi Nevjestić.
Preostalih 95 miliona maraka ili blizu 50 miliona evra koji su najviše zarobljeni depoziti javnih preduzeća, biće naplaćeno u skladu sa nivoom naplate kredita i prodaje imovine banke.
Dodik tvrdi da gašenje Banke Srpske neće imati većih posljedica, no sa njim se ne slaže ekonomista Damir Miljević.
"Onda će to, po običaju, vlasti sve da prenesu na građane kroz povećanje cijena i poskupljenje usluga. Sad imamo situaciju u kojoj se povećava cijena struje da bi se pokrili, sa jedne strane, gubici u Elektroprivredi RS, sa druge strane, depoziti koji su ostali u Bobar banci i Banci Srpske."
"To će normalno imati posljedice, s obzirom da se tu u najvećem broju slučajeva radi o sredstvima javnih preduzeća, koja su prosto natjerana da drže novac u toj banci. Tako će se to odraziti na finansijsko stanje u javnim preduzećima i ustanovama. Onda će to, po običaju, vlasti sve da prenesu na građane kroz povećanje cijena i poskupljenje usluga. Sad imamo situaciju u kojoj se povećava cijena struje da bi se pokrili, sa jedne strane, gubici u Elektroprivredi RS, sa druge strane, depoziti koji su ostali u Bobar banci i Banci Srpske", konstatuje Miljević.
I Zoran Pavlović sumnja da će se uspjeti nadomiriti gubici.
"Ono što je problem što 200 radnika, infrastruktura, računari, softveri i tako dalje nije ponuđeno nekome, da to preuzme u cilju širenja bankarske aktivnosti u RS. Neko bi morao da pregovara i sa drugim bankama da im ustupi sve kreditne portfelje, kako bi se praktično na bazi procjene naplativosti obaveza – kredita koje su uzeli ljudi i firme – taj proces realizovao i u značajnoj mjeri naplatio. Iz tih bi se sredstava izmirile obaveze prema deponentima", kaže Pavlović, te dodaje:
"Da li će to biti urađeno, za sada nema naznaka. Ali, kako se stvari dešavaju, izgleda da će se to raskomadati i prodati u bescijenje. Onda će, praktično, realni gubici svih deponenata ostati kao gubici."
Istrage i dalje traju
U opozicionim strankama u RS su, takođe, reagovali na informacije o gašenju Banke Srpske, navodeći da bi neko morao da odgovara zbog propasti još jedne banke.
Branislav Borenović
"Šta će biti s oko 150 miliona maraka depozita koji će nestati iz Banke Srpske, te ko će za to snositi odgovornost. Vjerovatno u ovom momentu niko, ali vrlo brzo će mnogi odgovarati za stanje u Banci Srpske. Najodgovorniji su oni koji su nas u proteklom periodu ubjeđivali da do likvidacije neće doći, već do njene transformacije za koju se znalo da nije moguća", rekao je Branislav Borenović, lider Partije demokratskog progresa (PDP).
Banka Srpske nastala je na temeljima Balkan investment banke 2013. godine, kada je Vlada RS u dokapitalizaciju uložila 17,5 miliona evra pokušavajući spriječiti propast banke.
Tužilaštva u Bosni i Hercegovini još vode istragu o kriminalnim radnjama u Balkan investment banci zbog sumnje da je preko te banke za više od hiljadu klijenata oprano 1,7 milijardi maraka.
Međutim, Banka Srpske je od početka poslovala sa gubicima, a propale su i najave entitetskog rukovodstva o privatizaciji te banke.
Šesnaestog novembra 2015. godine je uvedena prinudna uprava zbog problema u poslovanju, a od tada su zarobljeni i svi depoziti.