Liječnici oba entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, iznijeli su u Tuzli zajedničke zahtjeve kojima će zastupati prava liječnika u reformi zdravstva koju je BiH prema reformskoj agendi dužna provesti. Medicinari ističu da je njihov sadašnji status u bosanskohercegovačkom društvu veoma loš te da je protekle dvije godine na stotine stručnjaka napustilo zemlju kako bi svoje znanje pokazali u najprestižnijim klinikama širom svijeta.
Sve je više liječnika koji traže dozvolu za rad u inozemstvu. Na europskom tržištu posebno su dobrodošli specijalisti, kojima se nudi plaća i do 13.000 eura. Plaća medicinske sestre je oko 2.500 eura. U Sloveniji su, primjerice, liječnici plaćeni do 25 eura po satu. Osim toga, uvjeti rada su prema najvišim europskim standardima. Liječnici u BiH o ovakvim plaćama, kao i o nešto boljim uvjetima rada, mogu tek sanjati.
„Status ljekara je takav da praktično već devet godina nemamo nikakav pomak naših primanja. Osnovna plata ljekara je u rasponu od 1.100 do 1.400 maraka. Znači, dio populacije koji je najškolovaniji u društvu doveden je na to da je vrlo oskudno plaćen za današnje uslove i status kakav u društvu ima“, pojašnjava doktorica Nermina Kravić.
Stoga se s pravom plaše i reformske agende, koja sada podrazumijeva potpisivanje novih kolektivnih ugovora. Što ih čeka s reformom zdravstva nitko ne zna jer ih je veoma malo uključeno u njenu izradu.
„Stanje je jako ozbiljno jer je ostalo svega dvije sedmice koliko će važiti postojeći kolektivni ugovori. Kraj započetih pregovora se ne nazire. Konkretno, u Zeničko-dobojskom kantonu stigla je odluka ispred poslodavaca, gdje a priori odbijaju ponuđeni ugovor, u kojem mi nismo učestvovali, znači, to je ugovor koji je ponuđen od strane Sindikata radnika u zdravstvu, i poslodavci ga a priori odbijaju. Tako ostaju dvije sedmice, koliko važi trenutni ugovor, a novog ugovora ni na vidiku“, smatra doktor Haris Husremović.
Liječnici iz cijele Bosne i Hercegovine organizirali su se stoga u zajednički sindikat, kaže nam dr. Nedžada Hukić – Suljkanović.
„Sve zemlje u našem okruženju, a i u Evropskoj uniji, organizirane su na ovakav način, u ljekarskim sindikatima. To je bila naša ideja vodilja. Mi sve ove godine, u poslijeratnom periodu slušamo to da nemamo novca za zdravstvo i radimo sa sredstvima koja nam se daju, uz maksimalan trud i napor, bez jasno definiranih standarda i normativa, što je vrlo bitna stvar za zadovoljstvo u radu nas i zadovoljstvo pacijenata, jer nije ista stvar kad vi dođete kod ljekara i imate pola sata za pregled ili imate deset minuta. Evo, pokušavamo da promijenimo to stanje, samo što mi spadamo u kategoriju onih ljudi, a na to nas i struka obavezuje, da nikakvim represivnim mjerama ne idemo, nego pokušavamo na miran način dogovarati.“
Zajednički ljekarski hljeb
Dr. Miodrag Femić, predsjednik Strukovnog sindikata RS-a, ističe da je zdravstvo u BiH u kolapsu i da na tu činjenicu upozorava već pet godina.
„Zašto? Zato što zdravstvena pravna legitimacija ne postoji više. Zdravstvu treba oporavak, prvo u smislu pravne regulative, a onda sve ostalo. Ovdje, u ovom dijelu, najgore prolazimo mi, ljekari, jer imamo najveću odgovornost, najviše posla. Za nama su sestre, koje takođe imaju veliku odgovornost. Praktično, mi nemamo nikakvu zakonsku zaštitu po tom pitanju. Svugdje na Zapadu, u Evropi, zna se koja su prava ljekara i zdravstvenih radnika. Ta prava moraju da budu i ovdje. Ljekarski, odnosno zdravstveni hljeb je isti, bilo gdje da se nađete u svijetu on je isti i mi živimo od toga.“
Ovakvo teško stanje bh. zdravstvenog sustava, nakon dugog vremena razjedinjenosti, konačno je ujedinilo liječnike u Bosni i Hercegovini, jer drugi način - zajednički je stav liječnika - više ne postoji ukoliko se zdravstvo želi spasiti.
„Ja sam bio i na skupštini kad je osnovan federalni Strukovni sindikat, on je osnovan po ugledu na organizaciju kako smo mi to uradili u Republici Srpskoj. I tada su me pitali: 'Da li vi shvatate što vi radite?'. Tad sam rekao: 'Ovo je budućnost, oni koji jedu zdravstveni hljeb, oni mora da budu zajedno, bez obzira gdje se nalazili'. Mi se nalazimo na jednoj teritoriji, mi moramo zajedno da radimo, zajedno da živimo i zajedno od toga da ubiremo plodove svoga rada. Ono što ja uvijek govorim – pustite nas, ljudi, da radimo samo normalno svoj posao. Nikad nije prekasno. Prekasno je za političare, za nas nije“, kaže Femić.
Ne promijeni li se nešto u skorijoj budućnosti, BiH bi se mogla suočiti s još većim valom odlaska liječnika, istaknula je Nermina Kravić.
„Što mi bolje uslove rada i što bolje uslove nagrađivanja doktora medicine i stomatologije organizujemo u okviru ovog sindikata, odnosno dalje u pregovorima koje budemo imali sa odgovarajućim nivoima vlasti, mislim da ćemo time spriječiti i dalji odlazak mladih kadrova iz naše zemlje.“
O povećanju plaća liječnika u BiH nitko ne govori, a prema procjenama to se u skorijoj budućnosti i neće dogoditi. Institucije BiH nemaju plan niti strategiju kako zaustaviti njihov odlazak, iako je i jedan odlazak liječnika za ovu zemlju već previše.