Oliver Jović je diplomirani teatarski producent koji je fakultet završio u Zagrebu. Njegovog zanimanja uopće nema u nomenklaturi zanimanja u BiH, tako da u svojoj domovini i ne može tražiti posao. U građansku incijativu uključio se na prosvjedima, ali je učestvovao i u pregovorima sa kantonalnim premijerom.
Jedan je od moderatora na Plenumu građana Travnika, koji je sve posjećeniji, gdje se pripremaju zahtjevi građana prema aktualnoj vlasti radi boljeg stanja i života kako u kantonu, tako i u općini Travnik.
Jović: Broj ljudi koji su izašli na proteste pokazuje da trenutna vlada ima legitimitet, odnosno da ima i dalje podršku, jer nije ih izašalo dovoljno. A mislim da ima puno više obespravljenih građana nego što se pojavilo na protestima. Bilo je mnoštvo zahtjeva na prva tri plenuma – od ukidanja kantona do smjene kompletne vlade. Građani najviše zamjeraju zbog neodgovornosti vlasti, ne samo u našem kantonu nego općenito u kantonima i na federalnom nivou. Mislim da vlast mora preuzeti odgovornost, mora više komunicirati sa svojim građanima, mora više štititi njihova prava. Možda vlast nije direktno utjecala na određen broj obespravljenih građana, ali sigurno ih je mogla bolje zaštititi, posebno što se tiče pitanja privatizacije - veća odgovornost, poništavanje nepotizma, zatim da se građani zapošljavaju na osnovu svojih kvalifikacija a ne na osnovu članske karte određene političke opcije, i da se veći broj mladih ljudi sa progresivnim idejama uključi, odnosno da vlast vidi građane kao partnere, a ne nekog ko samo služi za glasove.
Jović: Trenutno se radi na kristalizaciji nekih zahtjeva, jer je bilo dosta nerealnih stvari. Nažalost, ja nisam bio na sinoćnjem (srijeda) Plenumu s obzirom da sam imao neke poslovne obaveze u Zagrebu, međutim, ja vjerujem da će večeras (četvrtak) građani, pošto se formiraju određene ekspertne grupe, formulirati jasne zahtjeve. Ono što je dosad Plenum usvajao je ostavka vlade i formiranje ekspertne vlade. Međutim, vidjećemo koliko je to realno i da li je to rješenje, i da li je rješenje da počnemo postavljati neke manje zahtjeve koje bi trebale rezultirati konkretnim akcijama, odnosno da i Skupština i sama vlast prepoznaju građane kao sugovornike, a ne, kao što sam već rekao, glasačke listiće.
Jović: To je jako teško pitanje. Oni imaju pravo da odbiju određene naše zahtjeve, a naše je građanski da i dalje inzistiramo na određenim pitanjima, na rješavanju određenih pitanja, i, na kraju-krajeva, na pozivanju određenih osoba u valsti na odgovornost. Šta se može desiti, jako je teško reći, posebno u momentu kada treba situacija da se smiri. A sigurno je da se treba pozivati na mirne proteste, bez ikakvih sukoba, jer samo štetimo sami sebi i zajednici u kojoj živimo. Legitimno pravo svakog građanina je da protestuje i da traži svoja prava. Ako vlast ne prepoznaje vapaj građana, vjerujem da će sigurno doći do povećanja protesta, čak i oni ljudi koji nisu izlazili na ulicu će izaći. Ja pozivam vlast da malo počne razmišljati o samim građanima.
Jović: Naš kanton ima jako komplikovanu situaciju što se tiče odnosa Hrvata i Bošnjaka, ali kad sagledamo - svi smo u sličnoj ekonomskoj poziciji, tako da tu treba izbjeći pitanje etničkih i nacionalnih skupina, jer, na kraju-krajeva, sukob je završen 1995. i treba krenuti ka nekom mirovnom i normalnom procesu. A zašto ne dolaze, jako je teško pitanje. Možda postoje određene općine sa većinskim hrvatskim stanovništvom koje su zadovoljne. Ja ne mogu sad pričati za građane Kreševa ili Kiseljaka ili Viteza u kakvoj su situaciji. Ja mogu pričati za građane Travnika. Međutim, protesti i Plenum su skupina građana koja se bavi ekonomsko-socijalnim pitanjem, a etnička pitanja mislim da trebamo staviti postrani. Ja smatram da je, osim osnovog prava na život, osnovno pravo i pravo na rad - jer od nacije se ne živi, nego od svog rada.
Jedan je od moderatora na Plenumu građana Travnika, koji je sve posjećeniji, gdje se pripremaju zahtjevi građana prema aktualnoj vlasti radi boljeg stanja i života kako u kantonu, tako i u općini Travnik.
RSE: Što građani Travnika najviše zamjeraju aktualnim, naravno i prošlim vlastima?
Jović: Broj ljudi koji su izašli na proteste pokazuje da trenutna vlada ima legitimitet, odnosno da ima i dalje podršku, jer nije ih izašalo dovoljno. A mislim da ima puno više obespravljenih građana nego što se pojavilo na protestima. Bilo je mnoštvo zahtjeva na prva tri plenuma – od ukidanja kantona do smjene kompletne vlade. Građani najviše zamjeraju zbog neodgovornosti vlasti, ne samo u našem kantonu nego općenito u kantonima i na federalnom nivou. Mislim da vlast mora preuzeti odgovornost, mora više komunicirati sa svojim građanima, mora više štititi njihova prava. Možda vlast nije direktno utjecala na određen broj obespravljenih građana, ali sigurno ih je mogla bolje zaštititi, posebno što se tiče pitanja privatizacije - veća odgovornost, poništavanje nepotizma, zatim da se građani zapošljavaju na osnovu svojih kvalifikacija a ne na osnovu članske karte određene političke opcije, i da se veći broj mladih ljudi sa progresivnim idejama uključi, odnosno da vlast vidi građane kao partnere, a ne nekog ko samo služi za glasove.
RSE: Jeste li vi iskristalizirali neke zahtjeve prema vladi i jeste li ih uputili?
Jović: Trenutno se radi na kristalizaciji nekih zahtjeva, jer je bilo dosta nerealnih stvari. Nažalost, ja nisam bio na sinoćnjem (srijeda) Plenumu s obzirom da sam imao neke poslovne obaveze u Zagrebu, međutim, ja vjerujem da će večeras (četvrtak) građani, pošto se formiraju određene ekspertne grupe, formulirati jasne zahtjeve. Ono što je dosad Plenum usvajao je ostavka vlade i formiranje ekspertne vlade. Međutim, vidjećemo koliko je to realno i da li je to rješenje, i da li je rješenje da počnemo postavljati neke manje zahtjeve koje bi trebale rezultirati konkretnim akcijama, odnosno da i Skupština i sama vlast prepoznaju građane kao sugovornike, a ne, kao što sam već rekao, glasačke listiće.
RSE: Može li se dogoditi da vlast ponovno ne prihvati nijedan vaš zahtjev? Što onda?
Jović: To je jako teško pitanje. Oni imaju pravo da odbiju određene naše zahtjeve, a naše je građanski da i dalje inzistiramo na određenim pitanjima, na rješavanju određenih pitanja, i, na kraju-krajeva, na pozivanju određenih osoba u valsti na odgovornost. Šta se može desiti, jako je teško reći, posebno u momentu kada treba situacija da se smiri. A sigurno je da se treba pozivati na mirne proteste, bez ikakvih sukoba, jer samo štetimo sami sebi i zajednici u kojoj živimo. Legitimno pravo svakog građanina je da protestuje i da traži svoja prava. Ako vlast ne prepoznaje vapaj građana, vjerujem da će sigurno doći do povećanja protesta, čak i oni ljudi koji nisu izlazili na ulicu će izaći. Ja pozivam vlast da malo počne razmišljati o samim građanima.
RSE: Što kažete na to da Hrvati uopće ne dolaze na prosvjede?
Jović: Naš kanton ima jako komplikovanu situaciju što se tiče odnosa Hrvata i Bošnjaka, ali kad sagledamo - svi smo u sličnoj ekonomskoj poziciji, tako da tu treba izbjeći pitanje etničkih i nacionalnih skupina, jer, na kraju-krajeva, sukob je završen 1995. i treba krenuti ka nekom mirovnom i normalnom procesu. A zašto ne dolaze, jako je teško pitanje. Možda postoje određene općine sa većinskim hrvatskim stanovništvom koje su zadovoljne. Ja ne mogu sad pričati za građane Kreševa ili Kiseljaka ili Viteza u kakvoj su situaciji. Ja mogu pričati za građane Travnika. Međutim, protesti i Plenum su skupina građana koja se bavi ekonomsko-socijalnim pitanjem, a etnička pitanja mislim da trebamo staviti postrani. Ja smatram da je, osim osnovog prava na život, osnovno pravo i pravo na rad - jer od nacije se ne živi, nego od svog rada.