Piše: Iva Gajić
Poluostrvo od sedam kvadratnih kilometara na reci Dunav između Srbije i Hrvatske našlo se u lobističkim dokumentima Sjedinjenih Američkih Država.
Liberlend (Liberland), koji se proglasio državom pre sedam godina, pojačava svoje lobističke napore kako bi postao i svetski priznat.
Kako se vidi na sajtu američkog Ministarstva pravde, Liberlend je 9. jula potpisao nov ugovor sa Stivenom Melnikom (Steven Melnik), lobistom sa kojim sarađuje više od tri godine.
Naime, Liberlend je samoproglašen državom još 13. aprila 2015. godine.
podsetite se Brod plovi oko LiberlendaIpak, iako do međunarodnog priznanja države nije došlo, predsednik i osnivač Liberlenda Vit Jedlička (Vít Jedlička) za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da oni održavaju diplomatske odnose sa šest zemalja članica Ujedinjenih nacija.
"Sa nekima smo već potpisali Memorandum o razumevanju, a neki su već prošli formalne korake da de jure priznaju Liberlend", ističe Jedlička.
Kako kaže, ne žele da otkrivaju sve diplomatske partnere, ali za RSE ističe da je jedna od zemalja sa kojom je Liberlend potpisao Sporazum o saradnji Haiti.
Naime, uz pomoć Stivena Melnika, 5. marta 2020. godine Liberlend je sa državom Haiti potpisao petogodišnji sporazum u želji da se "uspostave i razviju odnosi bilateralne saradnje između obe države, u punoj saglasnosti sa principima navedenim u Povelji Ujedinjenih nacija i međunarodnom pravu".
Kako stoji u samom sporazumu koji su iz Liberlenda prosledili RSE, jedan od ciljeva jeste razvijanje uzajamno korisne saradnje u sektorima kao što su trgovina, privreda, životna sredina, kultura, obrazovanje, sport, zdravstvo, i prevencija i upravljanje rizicima povezanim sa prirodnim katastrofama.
Obe strane obavezale su se i da će promovisati i podsticati stalni i bilateralni dijalog putem svojih diplomatskih misija o svakoj temi od zajedničkog interesa, a sporazum će biti automatski produžen na još pet godina, osim u slučaju da jedna od strana ne bude želela da ga prekine.
Pola miliona ljudi želi liberlendski "pasoš", 1. maj 2015.
Jedan od ciljeva lobiranja je priznanje
U ugovoru koji je početkom 2019. Liberlend potpisao sa Stivenom Melnikom, glavna aktivnost za koju je on zadužen jeste da informiše javnost o predloženom priznavanju Liberlenda kao suverenog entiteta.
Osim toga, njegove obaveze tada su definisane kao zastupanje i podržavanje interesa Liberlenda, savetovanje kabineta o diplomatskim odnosima, najboljim praksama, strategijama, mogućnostima i oblastima za poboljšanje, kao i stupanje u kontakt sa liderima i zainteresovanim stranama radi pregovora i uspostavljanja akreditovanih diplomatskih odnosa.
Na pitanje RSE koliko je bitno da Liberlend bude priznat kao država, Jedlička odgovara:
"Lepo je imati formalno priznanje od strane drugih zemalja, ali smo srećni i ako smo neformalni prijatelji i ako oni prepoznaju naš moto: 'Živi i pusti druge da žive'".
Vit Jedlička, osnivač i predsednik Liberlenda
Kako kaže, znao je od početka da priznavanje Liberlenda neće biti lak posao.
"Veoma sam ponosan na naš diplomatski uspeh i naš tim od sto predstavnika i pet članova vlade", ističe Jedlička.
Na zvaničnom sajtu Liberlenda trenutno stoji da pola miliona ljudi čeka na državljanstvo, a da već hiljadu ima državljanstvo Liberlenda.
Za državljanstvo se prijavljuje putem sajta Liberlenda. Kako objašnjava Jedlička, podnosioci zahteva za državljanstvo najpre dobijaju elektronske boravišne karte.
"Potom nakon što proverimo njihovu prošlost, i kada oni nađu način da doprinesu našem nacionalnom pokretu, unapređujemo ih u državljane", objašnjava Jedlička.
Vaš browser nepodržava HTML5
Prvi državljani Liberlenda
Iako niko ne živi na teritoriji Liberlenda, Jedlička ističe da ljudi redovno tamo kampuju.
"Najvažnije je da Liberlend kao zemlja raste brže nego ikada ranije, i da ljudi imaju sve više koristi od svog državljanstva Liberlenda. Cilj nam je da budemo sjajan primer kako se državna vlada može organizovati u novom milenijumu koristeći snažne ideološke principe, kao i najnovije decentralizovane blockchain tehnologije za upravljanje", kaže Jedlička za RSE.
Inspiracija za virtuelni svet
Liberlend kao zvaničnu valutu koristi kriptovalutu "Liberland merit", a pri dobijanju elektronske boravišne karte dobija se i prvi "Merit", koji bi trebalo da omogući pristup uslugama i predstavnicima.
Krajem 2021. godine objavljeno je i da se radi na virtuelnom svetu, nazvanom "Liberland Metaverse".
Naime, britanski arhitektonski studio "Zaha Hadid Architects" (ZHA) stvorio je "sajber-urbani" grad u metaverzumu gde ljudi mogu da kupuju parcele kriptovalutama i ulaze u digitalne zgrade kao avatari.
Grad je sačinjen od futurističkih, zakrivljenih zgrada, a granice metaverzuma direktno upućuju na stvarni svet, oponašajući iste granice Liberlenda, prenosi CNN.
Korisnicima nudi mogućnost da posete gradsku većnicu, radne prostore za saradnju, prodavnice, poslovne inkubatore i izložbenu galeriju sa NFT umetninama. Kako piše CNN, zajednica u metaverzumu imaće fokus na samoupravljanju, kao i na manje pravila i propisa.
Jedlička za RSE kaže da je Liberlend metaverzum trenutno otvoren za državljane i ljude koji imaju elektronske boravišne karte, ali da svako može zakazati posetu.
Vredno čitanja Metaverzum, čiste tehnologije, militarizovani svemir: Pet tehnoloških priča za 2022.Odnos sa Srbijom i Hrvatskom
Liberlend se prostire na prostoru od sedam kilometara kvadratnih na hrvatskoj obali Dunava, a prekoputa Parka prirode Gornje Podunavlje sa srpske strane.
Ideja o uspostavljanju Liberlenda nastala je zahvaljujući sporu oko postojeće granice u kojem ni Hrvatska ni Srbija ne priznaju navedeni prostor kao svoj, jer administracija dve države na različite načine definiše liniju razgraničenja.
Naime, Srbija smatra da je Dunav granica između nje i Hrvatske, dok Hrvatska priznaje katastarske granice koje podrazumevaju prostor sa obe strane ove reke.
Ipak, Dunav je vremenom menjao svoj tok.
Liberlend se nalazi između Hrvatske i Srbije
Sporni prostor se tako nekada nalazio na teritoriji Srbije, a sada je, pak, deo zapadne obale Dunava. Tako se površina na koju pretenduje Liberlend, kako tvrde njegovi osnivači, tretira kao ničija zemlja (terra nullius) i nju kao takvu može naseliti svako ko želi.
Već 24. aprila 2015. Ministarstvo spoljnih poslova u Srbiji oglasilo se navodeći, između ostalog, da se granica proteže sredinom plovnog puta na Dunavu, te da "nova država" nije formirana na teritoriji Srbije.
Ipak, oni su istakli da je pokušaj formiranja nove države "neozbiljan postupak koji ne treba ni komentarisati".
Međutim, za RSE Jedlička novodi da su veze sa Srbijom od početka bile prijateljske, pozivajući se upravo na istu reakciju Ministarstva.
"Samo 11 dana od osnivanja Liberlenda, Ministarsvo spoljnih poslova Srbije javno se izjasnilo da im ne smeta stvaranje Liberlenda na ovoj teritoriji", rekao je Jedlička za RSE.
Kako Jedlička navodi za RSE, glavni partner Liberlenda je Vojvodina.
Naime, kako stoji na sajtu Libernlenda, Vit Jedlička se juna 2020. sastao sa zvaničnicima pokrajine Vojvodine, kada je ispred kompanije "Liberlend grupa" uručio donaciju Visokoj tehničkoj školi u Apatinu. Upravo ovaj događaj Jedlička navodi kao primer saradnje.
On je dodao da Liberlend razvija zonu slobodne trgovine sa Srbijom, gradi čamce-kuće, kao i Liberlend selo zvano ARK blizu njihove teritorije.
iz arhive rse Liberland: Mediji misle da je šala, ali momci su ozbiljniS druge strane, ni Hrvatska ne priznaje teritoriju Liberlenda kao svoju, ali navodi da to nikako ne može biti ničija zemlja, već da pripada ili Srbiji ili Hrvatskoj.
Kako se navodi u saopštenju Ministarstva vanjskih i europskih poslova Hrvatske, koje je Vit Jedlička prosledio RSE, podučje Gornje Sige (mesto na kome je oformljen Liberlend) "nikako ne može biti 'ničija zemlja' i terra nulius, već je to područje koje već i sada pripada Hrvatskoj ili Srbiji, ali čiju državnu pripadnost tek treba utvrditi u procesu rješavanja hrvatsko-srbijanskog spora o granici".
Dodatno je objašnjeno da su pregovori između Srbije i Hrvatske prekinuti 2011. godine, a da postoji sukob između hrvatskog stava o granici kakva je bila 1991. godine (bivša republička granica) i srpskog stava prema kojem bi granica tebalo da prolazi sredinom Dunava.
Ipak, Vit Jedlička ističe da veruje da će Hrvatska "u bliskoj budućnosti prepoznati veliku ekonomsku korist koja bi bila ostvarena stvaranjem Liberlenda".
"Hrvatska nas takođe prepoznaje kao ozbiljan nacionalni pokret i čini se da su već dugi niz godina zaista zabrinuti za veličinu Liberlend pokreta", kaže Jedlička.
On dodaje da već godinama grade i jake veze sa hrvatskim obaveštajnim službama, jer su građani Liberlenda sa njima često u kontaktu. Do objavljivanja ovog teksta Sigurnosno obavještajna agencija Hrvatske nije odgovorila na upit RSE o saradnji sa Liberlendom.
O neslaganju Hrvatske sa oformljavanjem Liberlenda govori i činjenica da je prilikom pobadanja zastave na tlo Liberlenda 2015. godine uhapšeno više osoba, a privođen je i Vit Jedlička.
Od aktivnosti Jedličke na tlu Gornje Sige maja 2015. godine ogradilo se i češko Ministarstvo inostranih poslova upozoravajući ga, putem zvaničnog saopštenja, da je dužan da se pridržava pravnog poretka države u kojoj boravi.