Pri vršenju poslova i zadataka policijski službenici dužni su da poštuju ljudska prava i slobode, bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovinsko stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili druge okolnosti.
Ovo se navodi u Zakonu o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske.
Međutim, kako tvrdi Vanja Šunjić, novinarka iz Doboja, policija nije zaštitila osobe koje su napali huligani 18. marta u Banjaluci. Ona je bila među napadnutim.
"Mi smo dosta kontaktirali sa zajednicom, naši prijatelji, saveznici koji žive u Banjaluci, njihovi prostori su isto tako na meti nasilnika, tako da stvarno ne znamo šta će se desiti, budući da više niko ne vjeruje policiji", istakla je Šunjić.
Šunjić: Danima nam se stavlja meta na čelo
Nekoliko aktivista i novinara je povrijeđeno, kada ih je u večernjim časovima ispred prostorija "Transparency International BiH" napalo 20-30 huligana naoružanih šipkama i flašama.
Sve se dešavalo na dan kada je trebala biti održana projekcija filma i panel diskusija, ali je policija to zabranila, zbog procjene da može doći do "ugrožavanja ljudi i imovine".
Vanja kaže da "nakon svega ovoga, shvatamo da svi ljudi u Republici Srpskoj, koji su LGBT osobe, koji su novinari, koji ne žele da prihvate taj patrijarhalni, etno-nacionalni narativ, neće biti zaštićeni".
Pročitajte i ovo: Napadnuti aktivisti iz 'Bh. povorke ponosa' u Banjaluci"Danima nam se stavlja meta na čelo, proziva nas se i zapravo se šalje poruka građanima da je patriotski nas napasti, u svrhu zaštite Republike Srpske".
Ona ističe da su ljudi sada preplašeni, te da se neće otkrivati u narednom periodu.
'Psihičke posljedice imamo svi', kažu u napadnutom DKC Incelu
Pored napada na aktiviste i novinare, mržnja prema LGBT populaciji u Banjaluci je iskazana i demoliranjem Društveno-kulturnog centra (DKC) Incel, u krugu nekadašnje banjalučke fabrike. Ovaj objekt je smješten na periferiji grada.
Ulaz u objekat, u kome je trebala biti održana projekcija filma "Pride" i panel diskusija, a nakon nje i žurka, demoliran je u subotu veče, kažu za RSE u Udruženju nezavisnih stvaralaca i aktivista (UNSA) "Geto" koje upravlja tim prostorom.
"Huligani srećom nisu ušli unutra", kaže za RSE Vesna Malešević, iz UNSA "Geto".
"Huligani su barikadirali ulaz u naše prostorije, gdje su donijeli građevinski materijal sa susjednog gradilišta, kao i mobilijar koji nama pripada. Polupali su stakla, srećom nisu ušli unutra zbog armirane žice u staklu, koja je malo jača i otpornija", izjavila je Vesna Malešević, predstavnica UNSA "Geto".
Srećom, kaže ona, tamo nije bilo nikoga. Sve su prijavili policiji.
"Materijalno oštećenje je lako zamijeniti, ono što ostaje jeste fizički napad koji se desio, i psihičke posljedice, koje imamo svi. To je bila jasna poruka kako institucijama, i pojedinim huliganskim grupama, da se postave kako su se postavili", ističe Malešević, aludirajući na izjave predsjednika RS i gradonačelnika Banjaluke koji su tražili zabranu događaja, a nakon incidenta odbacivali bilo kakvu odgovornost.
Ona dodaje da je DKC Incel 10 godina svog postojanja posvetio promociji ljudskih prava, ali da nisu sigurni kako će dalje da nastave sa svojim aktivnostima, te da će im biti "potrebna konstantna zaštita i sigurnost".
Ko može garantovati građanima sigurnost?
Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova RS nije odgovarao na pozive RSE da prokomentariše posljednje događaje u Banjaluci.
Bez odgovora su bili u službi informisanja Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, rekavši da ne žele komentarisati optužbe aktivista.
Vaš browser nepodržava HTML5
Zabrana za 'Bh. povorku ponosa' u Banjaluci
Istovremeno, iz Okružnog javnog tužilaštva su za RSE naveli kako je policiji naloženo da provedu istragu, utvrde okolnosti i otkriju počinioce, te da im dostave izvještaj kada prikupe dokaze.
Ističu i kako su obaviješteni o napadu da je "više NN lica maskirano fantomkama fizički nasrnulo na grupu građana koji su se nalazili na javnoj površini, kada su dva lica zadobila tjelesne povrede".
U banjalučkoj Policijskoj upravi je kratko rečeno za RSE da preduzimaju sve mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja krivičnog djela.
'Gledamo da li će nas neko napasti'
Napadnute novinare, Vanju Stokić, Ajdina Kambera i Melani Isović zastupa banjalučka advokatica Jovana Kisin Zagajac.
Za RSE pojašnjava da za sada čekaju rezultate istrage.
"Znamo da oni u roku od 24 časa mogu otkriti počinioce koji su djelovali pod video nadzorom i na javnom mjestu, a i neki policijski službenici su bili na licu mjesta kada se to desilo", ističe Kisin Zagajac.
Pročitajte i ovo: 'Bh. povorka ponosa' opisuje napad u Banjoj Luci kao zločin mržnjeOna naglašava da se radi o zločinu iz mržnje, jer je očigledan razlog napada, ali da je ta odluka na nadležnom tužiocu.
Kaže da se bavila slučajevima korupcije, teških krivičnih djela, politizovanim slučajevima, ali da se sada po prvi put osvrće kada izađe na ulicu.
"Čak i mi koji profesionalno učestvujemo u ovom postupku se osvrćemo i gledamo da li će nas neko napasti, da li će napasti našu imovinu ili kancelariju", rekla je Kisin Zagajac.
Za takvu situaciju isključivu odgovornost pronalazi u sistemu, a prema njoj MUP u subotu nije pružio dovoljnu podršku i zaštitu oštećenim.
Dodaje da, ukoliko organi ne rade dovoljno da štite građane, onda su oni"prepušteni sami sebi".
"Danas i juče su to bili ljudi koji su napadnuti zbog svog seksualnog opredjeljenja, sutra to može biti na nacionalnoj osnovi, prekosutra na vjerskoj... kasnije to može biti stil života ili oblačenja koji se nekome neće dopadati", upozorava ona.
Zaključuje da "mi ništa kao sistem i društvo ne preduzimamo da se mržnja smanji i to je ozbiljan problem".
Da li se građani osjećaju sigurnim?
"Ni prije se nisam osjećala potpuno sigurno u Banjaluci, s obzirom na političku atmosferu koja je prvenstveno ovdje stvorena".
Ovako za RSE priča Banjalučanka Maja. Ova pedesetdvogodišnjakinja smatra da je u drugom po veličini gradu u Bosni i Hercegovini podignuta ljestvica netolerancije.
"Ni prije se nisam osjećala potpuno sigurno u Banjaluci, s obzirom na političku atmosferu koja je prvenstveno ovdje stvorena", smatra Maja.
Maja dodaje da je to posebno "bilo vidljivo kada je predsjednik RS nakon incidenta navodno osudio nasilje, ali je rekao da i dalje policija neće štititi ljude u takvom slučaju".
Pročitajte i ovo: Bh. povorka ponosa podnosi krivične prijave protiv Dodika i StanivukovićaBivša zaposlenica u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS, Jasna Kovačević, smatra da "apsolutna sigurnost nigdje ne postoji", te da se svako može naći na udaru.
"Ne opravdavam nasilje ni u kom pogledu, svako ima svoje stavove, ovo treba da bude slobodna zemlja, da se poštuje sistem, država, da svako ispoljava na civilizovan način svoje stavove, svoja mišljenja", ocjenjuje ona.
Zakon predviđa kazne do 12 godina
"Transparency International BiH", ispred čijih prostorija se desio napad su za RSE potvrdili da je policija zbog istrage izuzela snimke nadzornih kamera. Više informacija nisu željeli dati.
Istovremeno, Helsinški parlament građana, organizacija iz Banjaluke koja radi na zaštiti ljudskih prava, saopštila je 20. marta da otkazuje svoje aktivnosti u sklopu martovske kampanje "Za život žena" koju provodi grad Banjaluka.
Navode da to rade zbog izjava gradonačelnika Draška Stanivukovića, za kojeg navode da je "svojim izjavama doprinio atmosferi linča prema LGBT aktivistima/njama i novinarima".
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, prava i slobode su osigurana svim licima u državi, bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, a ravnopravnost proklamuje i Ustav RS.
Na nivou BiH, postoji Zakon o zabrani diskriminacije, koji propisuje da osobe ne smiju biti diskriminisane na osnovu svoje seksualne orijentacije.
Prema Krivičnom zakoniku RS, krivično djelo iz mržnje je, između ostalog, ono počinjeno iz istog razloga.
On propisuje maksimalnu kaznu od 12 godina zatvora, ukoliko se poziva na nasilje ili mržnju zbog seksualne orijentacije putem medija ili društvenih mreža.
Saradnja na tekstu: Marija Augustinović, Milorad Milojević