Na mjestima gdje ni granični stubovi nisu narušavali krajolik, teške mašine trenutno kopaju rov na granici između baltičkog područja NATO-a i ruske teritorije.
Riga će u narednih pet godina da izdvoji oko 303 miliona eura za veliki projekt gradnje utvrđenja na svojoj granici.
"Planiramo da iskopamo protivtenkovske jarke duž granice, kao što to sada ovdje vidite, a zatim da ih ojačamo 'zmajevim zubima' ", kaže za latvijski medij LSM oficir Oružanih snaga Latvije, Kaspar Lazdins.
"Svaka će regija da ima svoja rješenja. Planiramo da koristimo ne samo državne resurse, već i da privučemo ostale kompanije", ističe on.
Kolona kamiona blizu litvansko-ruske granice
Kada su reporteri North.Realitiesa, servisa Radija Slobodna Evropa, posjetili rusku granicu u Terehovi u Litvaniji, dugačak red kamiona je čekao da pređe granicu.
Ovo je najprometnija tačka na istočnoj litvanskoj granici zbog autoputa koji ide direktno na istok do Moskve i blizine kontrolnog prelaza sa Bjelorusijom.
Oko graničnog prelaza Terehova 2019. godine je postavljena ograda kako bi se blokirao prelazak nedokumentovanih migranata koji pokušavaju da uđu iz Rusije.
Glavna vojna utvrđenja će uskoro biti dodata ovdašnjoj granici kao dio onoga što Riga naziva svojim "planom jačanja istočne granice".
"Granica nam ne smeta, živimo sa njom cijeli život i više ne obraćamo pažnju", kaže Ina Dukšta, zaposlenica u administrativnoj kancelariji Pasiene, sela u blizini prelaza Terehova.
Imanje u Pasieneu
Leci koji su postavljeni po selu pozivaju na regrutaciju novih graničara, a u samoj zgradi lokalne uprave je plakat sa natpisom na latvijskom "Mi smo NATO".
"Ne znamo da li će tenkovi doći, ali naravno da se toga bojimo", kaže mlada mještanka Julija na pitanje da prokomentariše dešavanja na obližnjoj ruskoj granici.
"Imam porodicu, djecu. Ne razmišljam o danas, već o onome što dolazi u narednih 20 godina", kaže.
Nikolaj, stariji mještanin, pak, ne osjeća taj strah. "Bilo bi bolje da se ovih 303 miliona eura ulože u puteve", kaže on. "Ako, ne daj Bože, dođe do rata, ova utvrđenja nas ionako neće spasiti."
Nikolaj (desno), mještanin Pasiene
Gennady, još jedan penzioner, dijeli sličan stav.
"Ne znam za ovaj jarak", kaže u izjavi za Radio Slobodna Evropa. "U modernim ratovima nema ništa efikasnije od diplomatije. Ambasade ne treba zatvarati, diplomatske odnose ne treba prekidati. Samo će diplomatija održati mir."
Prije pandemije korona virusa i potpune invazije na Ukrajinu, stanovnici istočnih pograničnih područja Latvije su slobodno putovali u rusku Pskovsku oblast gdje su mogli jeftinije da kupe proizvode.
Kao i mnoga naselja duž istočne granice Latvije, Pasiene je selo u kojem se uglavnom govori ruski.
"Kako možete natjerati ljude da govore [latvijski]", kaže Elena, čistačica u naselju. "Ja sam Latvijka, svi smo građani Evropske unije, ali svi su studirali u ruskim školama – nismo imali druge", kaže ona. "Ovako živimo cijeli život, nemoguće je promijeniti ljude."
Latvija je 1991. stekla nezavisnost nakon raspada Sovjetskog Saveza, ali je dio teritorije izgubila u korist Rusije. Riga je u 2000-im godinama podigla teritorijalne zahtjeve prema Moskvi.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je odgovorio manje diplomatski.
"Nikada nećemo pregovarati na temu bilo kakvih teritorijalnih pretenzija", rekao je Putin, dodajući da će Riga dobiti "uši mrtvog magarca" prije nego što bilo kakva zemlja bude predata.
Spomenik iz Drugog svjetskog rata u Pasieneu
Parlament Latvije je nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. zabranio javne proslave 9. maja, dana kada Rusija obilježava sovjetsku pobjedu nad nacističkom Njemačkom.
U Pasieneu i dalje stoji spomenik vojnicima poginulim u Drugom svjetskom ratu iz sovjetske ere, ali je na jugu, gdje se spajaju granice Litvanije, Bjelorusije i Rusije, "spomenik prijateljstva" srušen.
"Nema veze sa Rusijom, ja čak i ne znam za naš parlament", kaže Inna, stanovnica Pasiene.
"Sada kažu da će biti izbori za Evropski parlament, ali nisam vidjela da je neko došao i nešto nam ponudio da govori. Ovdje je zaboravljena zemlja", kaže ona. "Živimo običnim životom – sijemo, oremo, ispunjavamo zahtjeve za subvenciju. Pokušavamo zaraditi, nešto uzgajati, živjeti od svog povrća i čuvati stoku."
Historičar Ilja Lenski smatra da je sadašnja ograda duž granice sa Litvanijom trebalo da bude postavljena prije 30 godina, te spominje priliv migranata sa Bliskog istoka koji žele da uđu u njegovu zemlju iz Bjelorusije.
"Ljudi stalno hodaju, pokušavaju da pređu. To dovodi do preopterećenosti naše granične službe", kaže on. "Istovremeno, ovo su pokušaji da se identifikuju neki nedostaci u granici."
Lenski vjeruje da je jedan od ciljeva mnoštva migranata koje su bjeloruske vlasti očito stjerale prema granici sa Latvijom, da izazovu nasilje. "Očekuje se da će nekome popustiti živci i da će neko početi pucati, a onda će doći divna propaganda da su latvijski graničari ubili bespomoćnog tražioca azila."
"Ovo bi bilo vrlo korisno jer je glavni narativ ruske i bjeloruske propagande u vezi s Baltikom da su ti ljudi nepokajani nacisti koji neće dijeliti hljeb, već ubijaju ljude", kaže historičar.
Trupe NATO-a u Rigi povodom obilježavanja 20. godišnjice pristupanja Latvije vojnom savezu, mart 2024.
Igor Raev, bivši glavnokomandujući kopnenih snaga Litvanije, kaže da, iako je sada teško zamisliti da Putin naredi invaziju na Baltik, situacija u Ukrajini služi kao upozorenje.
"Odnosi Rusije sa Ukrajinom su se s vremenom pogoršali. Ono što se 2008. smatralo nemogućim, postalo je malo vjerovatno 2014., a onda se 2022. dogodilo", kaže on. "Ne znamo kako će se situacija razvijati u budućnosti, kako će se sukob u Ukrajini završiti i šta će uslijediti nakon njegovog završetka. Stoga je bolje biti dovoljno spreman i jak da izdržimo svaki scenario."
On smatra da su utvrđenja koja će uskoro biti postavljena duž granice, samo jedan element mjera zaštite Latvije. "Odbrambene strukture nemaju uticaja osim ako se vaše jedinice ne nalaze tamo, pokrivajući ove fizičke barijere koje su dio odbrambene linije."
Prisustvo NATO-a u baltičkim zemljama značajno je pojačano nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. i Raev vjeruje da je Moskva značajno vojno iscrpljena zahvaljujući pogrešnim potezima Kremlja. Vojni stručnjak vjeruje da bi "barem pet godina" moglo biti potrebno Kremlju da obnovi svoju vojnu snagu..
"Do trenutka kada se Rusija eventualno vrati svom vojnom potencijalu, mislim da ćemo biti spremni", kaže on.