U Rusiji nema slučajnosti, kaže francuski reditelj Christian Carion. Ali ima filmova. U drugoj polovini jula čak tri filma će podsjetiti na eru „Hladnog rata“. I svi u kina dolaze u vrijeme kada je u SAD otkrivena takozvana afera s ruskim špijunima.
Rusija je ponovno preuzela vođstvo nad balkanskim ratnim pričama, kaže New York Times u tekstu koji se posebno bavi ulogom Emira Kusturice u špijunskim filmovima.
Do ranih 90-ih Hladni rat je inspirirao holivudske filmove. Od „Sedam majskih dana“ do „Lova na Crveni oktobar“ u kojem se Shan Connery borio na dnu mora. Kada se 1991.godine raspao Sovjetski savez, Hollywood je „loše momke“ potražio na drugim stranama. Našao ih je na Balkanu, ali i dalje se s čežnjom sjećajući vremena kada je svijet bio crno-bijeli, a zlo dolazilo iz jedne velike sile.
Dva igrana i jedan dokumentarni film koji se ovog mjeseca počinju prikazivati u SAD vratili su na scenu stara dobra vremena „Hladnog rata“.
"Salt" je triler čija je glavna tema povjerenje, i u kojem Angelina Jolie glumi CIA agenticu koja je optužena da je ruski špijun. „Odbrojavanje do nule“ je ozbiljna analiza nuklearne opasnosti u post-sovjetskom dobu, a film „Zbogom“ je zasnovan na istinitim pričama o tome kako je bilo teško putovati u SSSR.
"Špijuni su došli na svoje", kaže Thomas C. Reed, bivši sekretar ratnog zrakoplovstva i posebni pomoćnik predsjednika Ronalda Reagana za nacionalnu sigurnost. "Političke su okolnosti malo nabijene. Ipak se stvari nisu događale tako brzo“, kaže Reed.
Ali one su se desile, tvrdi NYT. Baš kao što kaže film pukovnik KGB-a, ovdje nazvan Sergej Grigoriev – kodno ime Zbogom - odluči promijeniti svijet odavanjem tajnih podataka francuskoj obavještajnoj službi za odbrambenu tehnologiju zajedno sa spiskom ruskih špijuna koji su se infiltrirali u vlade i u industriju zapadne Evrope.
Jedina osoba koja nema KGB dossier je Pierre Froment, djelatnik francuske multinacionalne korporacije, koji, mimo svoje volje postaje kurir eksplozivnih informacija. Podatke koliko suparnici troše na odbranu tehnologija, te na sitne krađe te tehnologije – Reaganova je administracija objavila u takozvanom Star Wars programu. Rusi su, usput budi rečeno, odustali.
„A jeste li vidjeli tijelo?“
Ali nije sve bilo tako jednostavno. "Otkrivanje sovjetske špijunske mreže bio je samo početak", rekao je gospodin Reed, koji je 2004.godine u svojoj knjizi „Na ivici ponora – iz pera svjedoka Hladnog rata“, opisao špijuna Zbogom. Sergeja igra, piše NYT „srbijanski reditelj Emir Kusturica“, koji nije bio prvi Carionov izbor.
"Želio sam Nikitu Mihalkova," kaže Carion, misleći na režisera Oskarom nagradjenog filma Varljivo sunce.
„Otišao sam u Moskvu, susreo se s njim i rekao mu znam rusku priču koju on ne zna“, prisjeća se Carion.
"Nije mi vjerovao i kazao je: 'Nemoguće. Znam svaku koja je o Rusiji. "Rekoh," osim ove, "i ispričao mu priču o" Zbogom. "Bio je iznenađen i priča ga je kupila.", kaže Carion.
Gospodin Mihalkov je za glavnu ulogu htio angažirati ruskog glumca Sergeja Makovetskog.
Međutim, šest sedmica prije početka snimanja Carionu je saopšteno kako je Sergej dobio poziv od ruskog ambasadora u Parizu koji mu je kazao da „ruski narod nikad neće shvatiti zašto se odlučio raditi za francuski film i glumiti izdajnika“.
Sergej je potom odletio u Moskvu i ostavio Carionu poruku: „Zaboravite moj broj, zaboravi ime moje."
Četiri dana kasnije Cariona je nazvao i Mihalkov. "Zaboravi“, kazao je, "Nikada nećete nijednog ruskog glumca privoliti da igra u vašem filmu. I nikada vam neće biti dozvoljeno da snimate u Moskvi“.
"Tako je film snimljen u Ukrajini, a špijuna je dobro odigrao Emir Kusturica“, kaže za NYT francuski reditelj Christian Carion.
Nakon dva desetljeća od kraja Hladnog rata, čini se da je življi no ikada. Christian Carion tvrdi da je tokom pripremanja filma dobio misteriozan telefonski poziv osobe koja je tvrdila da je francuski specijalac.
Nakon pitanja da li i u njegovom filmu gine špijun „Zbogom“, i potvrdnog odgovora, glas s druge strane telefonske žice ga je upitao: „A jeste li vidjeli tijelo?“.
"U međunarodnim poslovima", kaže Carion "čini se da je sve moguće."
Rusija je ponovno preuzela vođstvo nad balkanskim ratnim pričama, kaže New York Times u tekstu koji se posebno bavi ulogom Emira Kusturice u špijunskim filmovima.
Do ranih 90-ih Hladni rat je inspirirao holivudske filmove. Od „Sedam majskih dana“ do „Lova na Crveni oktobar“ u kojem se Shan Connery borio na dnu mora. Kada se 1991.godine raspao Sovjetski savez, Hollywood je „loše momke“ potražio na drugim stranama. Našao ih je na Balkanu, ali i dalje se s čežnjom sjećajući vremena kada je svijet bio crno-bijeli, a zlo dolazilo iz jedne velike sile.
Dva igrana i jedan dokumentarni film koji se ovog mjeseca počinju prikazivati u SAD vratili su na scenu stara dobra vremena „Hladnog rata“.
"Salt" je triler čija je glavna tema povjerenje, i u kojem Angelina Jolie glumi CIA agenticu koja je optužena da je ruski špijun. „Odbrojavanje do nule“ je ozbiljna analiza nuklearne opasnosti u post-sovjetskom dobu, a film „Zbogom“ je zasnovan na istinitim pričama o tome kako je bilo teško putovati u SSSR.
"Špijuni su došli na svoje", kaže Thomas C. Reed, bivši sekretar ratnog zrakoplovstva i posebni pomoćnik predsjednika Ronalda Reagana za nacionalnu sigurnost. "Političke su okolnosti malo nabijene. Ipak se stvari nisu događale tako brzo“, kaže Reed.
Ali one su se desile, tvrdi NYT. Baš kao što kaže film pukovnik KGB-a, ovdje nazvan Sergej Grigoriev – kodno ime Zbogom - odluči promijeniti svijet odavanjem tajnih podataka francuskoj obavještajnoj službi za odbrambenu tehnologiju zajedno sa spiskom ruskih špijuna koji su se infiltrirali u vlade i u industriju zapadne Evrope.
Jedina osoba koja nema KGB dossier je Pierre Froment, djelatnik francuske multinacionalne korporacije, koji, mimo svoje volje postaje kurir eksplozivnih informacija. Podatke koliko suparnici troše na odbranu tehnologija, te na sitne krađe te tehnologije – Reaganova je administracija objavila u takozvanom Star Wars programu. Rusi su, usput budi rečeno, odustali.
„A jeste li vidjeli tijelo?“
Ali nije sve bilo tako jednostavno. "Otkrivanje sovjetske špijunske mreže bio je samo početak", rekao je gospodin Reed, koji je 2004.godine u svojoj knjizi „Na ivici ponora – iz pera svjedoka Hladnog rata“, opisao špijuna Zbogom. Sergeja igra, piše NYT „srbijanski reditelj Emir Kusturica“, koji nije bio prvi Carionov izbor.
"Želio sam Nikitu Mihalkova," kaže Carion, misleći na režisera Oskarom nagradjenog filma Varljivo sunce.
„Otišao sam u Moskvu, susreo se s njim i rekao mu znam rusku priču koju on ne zna“, prisjeća se Carion.
"Nije mi vjerovao i kazao je: 'Nemoguće. Znam svaku koja je o Rusiji. "Rekoh," osim ove, "i ispričao mu priču o" Zbogom. "Bio je iznenađen i priča ga je kupila.", kaže Carion.
Gospodin Mihalkov je za glavnu ulogu htio angažirati ruskog glumca Sergeja Makovetskog.
Međutim, šest sedmica prije početka snimanja Carionu je saopšteno kako je Sergej dobio poziv od ruskog ambasadora u Parizu koji mu je kazao da „ruski narod nikad neće shvatiti zašto se odlučio raditi za francuski film i glumiti izdajnika“.
Sergej je potom odletio u Moskvu i ostavio Carionu poruku: „Zaboravite moj broj, zaboravi ime moje."
Četiri dana kasnije Cariona je nazvao i Mihalkov. "Zaboravi“, kazao je, "Nikada nećete nijednog ruskog glumca privoliti da igra u vašem filmu. I nikada vam neće biti dozvoljeno da snimate u Moskvi“.
"Tako je film snimljen u Ukrajini, a špijuna je dobro odigrao Emir Kusturica“, kaže za NYT francuski reditelj Christian Carion.
Nakon dva desetljeća od kraja Hladnog rata, čini se da je življi no ikada. Christian Carion tvrdi da je tokom pripremanja filma dobio misteriozan telefonski poziv osobe koja je tvrdila da je francuski specijalac.
Nakon pitanja da li i u njegovom filmu gine špijun „Zbogom“, i potvrdnog odgovora, glas s druge strane telefonske žice ga je upitao: „A jeste li vidjeli tijelo?“.
"U međunarodnim poslovima", kaže Carion "čini se da je sve moguće."