Kurspahić: Podrška s Titanika

Piše: Kemal Kurspahić

(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)

Kad je ljetos premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović u posjeti Vašingtonu tražila sagovornike koji će imati "više razumijevanja" za težnje njenog entiteta, uključujući i brisanje njenog vođe Milorada Dodika s američke "crne liste", najbliže što je došla do "krugova bliskih Trampovoj administraciji" bili su privatni susreti – i fotografisanje – s bivšim bliskim saradnicima američkog predsjednika Stivom Benonom (Steve Bannon) i Korijem Levandovskim (Corey Lewandowski).

Benon ima značajne lične interese u Evropi: radi na projektu širenja desničarskih populističkih pokreta i vlasti u zemljama Evropske unije i bosanskohercegovački entitet Republika Srpska mogao bi biti makar i periferni dio takvog projekta. Ograničenje Benonovog uticaja u Vašingtonu: to što je on, ipak, tek jedan od vrtoglavo rastućeg broja "bivših" u Trampovom okruženju.

Levandovski taj status "bivšeg" nastoji unovčiti preko lobističkih usluga svojih bivših saradnika u Trampovpoj kampanji koji su navodno već dobili prve plaćene angažmane u lobiranju za Republiku Srpsku. Ograničenje Levandovskog: to što su njegove aktivnosti u Trampovoj predsjedničkoj kampanji u fokusu federalne istrage o ruskom miješanju u američke predsjedničke izbore 2016. godine sračunatog da pomogne Trampovu pobjedu.

Ko je Kori Levandovski?

Jedan od značajnijih susreta u toj posjeti Cvijanovićeve Vašingtonu bio je onaj s republikanskim kongresmenom Dejnom Rorabaherom (Dana Rohrabacher), predsjedavajućim potkomiteta za Evropu spoljnopolitičkog komiteta Predstavničkog doma u Kongresu SAD.

Rorabaher je u Sjedinjenim Državama imao nepopularnu reputaciju "Putinovog čovjeka u Kongresu", a te naklonosti pokazao je i predsjedavajući zasjedanju svog potkomiteta posvećenog zemljama Zapadnog Balkana 17. maja 2017. godine.

Tada je ležerno – kao da ne zna da su takva "rješenja" već odnijela desetine hiljada života i proizvela stotine hiljada prognanika – govorio o mogućoj "korekciji granica" na Balkanu uključujući Makedoniju i Kosovo; umanjivao štetne posljedice ruskog uticaja na Balkanu i pitao se: koga bi se ticalo to kome će Rusi prodavati energiju; podrugljivo govorio o težnjama zapadnobalkanskih država za pridruženje Evropskoj uniji poredeći to sa traženjem da im se omogući ukrcavanje na Titanik.

"Ali, Titanik je već potonuo", rekao je Rorabaher na tom zasjedanju.

Pročitajte i ovo: Trumpovi lobisti za Dodikovu izbornu utakmicu

Ograničenje oslanjanja na podršku ovog kongresmena težnjama bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska: To što se i on našao na ovovremenom Titaniku koji je potopljen u izbornom "plavom talasu" ubjedljive pobjede demokrata na ovonedjeljnim kongresnim izborima u Sjedinjenim Državama. Rorabaher je u svom, 48. distriktu u Kaliforniji, poražen statistički minimalnom većinom, 51-49 posto.

U srijedu ujutru, nakon objavljivanja vijesti kako je na izborima u utorak Tramp zadržao republikansku većinu u Senatu dok su demokrati osvojili Predstavnički dom, u prvim pozivima da prokomentarišem rezultate izbora za balkanske medije suočio sam se s pitanjem: Nije li osvajanje Senata pobjeda predsjednika Trampa? Odgovarao sam kako bi im Tramp bio zahvalan za takvu interpretaciju ishoda izbora koja se podudara s njegovim Twitter komentarom o "fantastičnom uspjehu".

"Bez i najmanje dileme, izbori su značajan uspjeh demokrata" – rekao sam im, ilustrujući tu tvrdnju sportskom logikom: do juče je Tramp u Kongresu vodio s 2-0, kontrolišući oba doma; danas je to 1:1.

Pitali su me: kako bi nova, demokratska većina, u Predstavničkom domu mogla uticati na spoljnu i unutrašnju politiku Trampove administracije? Na spoljnu politiku – samo posredno: ona je u nadležnosti predsjednika i on, ako to hoće, može nastaviti da provodi svoju verziju "prvo Amerika" politike s jednostranim poništavanjem međunarodnih sporazuma i normi (o klimatskim promjenama, slobodnoj trgovini, iranskom nuklearnom programu) ali će – uporedo s milionskim gubicima koje trpe američki proizvođači zbog trgovinskog rata Trampove administracije rasti i pritisci za korekciju tog kursa.

Pročitajte i ovo: Izbori u SAD: Demokrate preuzele Predstavnički dom, Senat ostaje republikanski

U unutrašnjoj politici – izbori su pokazali da ni "istorijski najbolja ekonomija", s visokom stopom rasta i najnižom nezaposlenošću, ne može amnestirati predsjednika od odgovornosti za brojne odluke i inicijative koje potresaju američko društvo u godinama njegove vladavine.

Tramp je, kao ličnu misiju, pokušao da poništi projekt zdravstvene zaštite stanovništva prethodne Obamine administracije ali je to – i posebno bezdušnost u uskraćivanju osiguranja za osobe s teškim postojećim oboljenjima – postalo značajan izborni poen za demokrate. Sličan efekt imalo je i njegovo "kresanje poreza": javnost je procijenila da je ono uglavnom značilo milijarde dolara poreskih olakšica za najbogatije u Americi bez ikakve koristi za većinu stanovništva.

Ta većina pokazala je i nepristajanje na ponuđeni "sukob civilizacija" – od pokušaja zabrane ulaska muslimana u Sjedinjene Države; podizanje zida na granici s Meksikom; odvajanje djece od roditelja u sprečavanju ilegalnih prelazaka granice; odbijanja da se i nakon učestalih masovnih ubistava uspostavi kontrola posjedovanja oružja; izjednačavanja nasilja ekstremnih desničara, uključujući i neonaciste, i onih koji im se suprotstavljaju u Trampovoj izjavi kako je bilo "dobrih ljudi na obje strane".

Pobjeda demokrata u izborima za Predstavnički dom korak je prema ograničavanju predsjedničke samovolje pored ostalog i tako što će ubuduće komitetima Predstavničkog doma – uključujući i Komitet za obavještajne poslove – predsjedavati demokrati umjesto, u slučaju ovog komiteta, republikanca koji je rezultate istrage o ruskom miješanju u američke izbore "u povjerenju" dijelio s predsjednikom umjesto s članovima komiteta kojim predsjedava.