U Mostaru je u utorak zabilježen novi incident kada je vlasnik jednog ugostiteljskog objekta, u strogom centru Mostara, otkrio eksploziv. Nakon policijske istrage, utvrđeno je da se radilo o lažnoj bombi.
S obzirom da je ovo drugi incident u proteklih petnaest dana, građani izražavaju bojazan da je Mostar definitivno postao mjesto opasnog življenja. Istovremeno, poslije prekida sjednice Gradskog vijeća u ponedjeljak, definitivno je postalo jasno da će Mostar nakon 31. januara ostati bez budžeta, a to znači bez plata za hiljade ljudi koji zavise od gradskog proračuna.
Ispred ugostiteljskog objekta u vlasništvu Jusufa Dizdarevića, u utorak ujutro je policiji prijavljeno da je postavljen eksploziv, a policija je nešto iza 11 sati bila prisiljena upotrijebiti vodeni top kako bi onesposobila postavljenu napravu. U samo nekih desetak dana to je drugi teži incident, nakon što je nedavno u zrak dignut spomenik poginulim vojnicima Armije BiH, koji se nalazio ispred Gradske vijećnice.
Na pitanje da li se osjećaju sigurno u svom gradu, neki od Mostaraca su nam odgovorili:
Čini se kako Mostar doživljava vrhunac višemjesečne krize u kojoj se nalazi. Iako je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko nedavno svojim pismom praktično zamrznuo rad Gradskog vijeća nakon što su vijećnici sami sebi produžili mandat u novembru prošle godine, mostarski parlament je u ponedjeljak pokušao održati sjednicu i donijeti bar odluku o privremenom finansiranju za prva tri mjeseca ove godine. Međutim, sjednica je prekinuta zbog nedostatka kvoruma, a na zasjedanje nisu došli uglavnom vijećnici Kluba Hrvata.
Sada je definitivno jasno da nema ko usvojiti gradski budžet, pošto je Ured visokog predstavnika u više navrata saopćio kako nema namjeru nametati rješenja u mostarskoj krizi, te pozvao najjače hrvatske i bošnjačke stranke da se dogovore oko novih izbornih pravila za taj grad, održe lokalne izbore - kojih jedino nije bilo u Mostaru - i tako riješe ćorsokak u koji je grad zapao.
Ko će pretrpjeti najveću štetu zbog političkog zastoja, objašnjava predsjednica Sindikata Gradske uprave Mostara Ivana Marić:
„Nas čeka situacija da ćemo imati veliki broj neizmirenih računa, neisplaćene plaće, probleme sa javnim poduzećima, ustanovama, javnim, pučkim kuhinjama i svim ostalim što je vezano za proračun grada Mostara.“
Na udaru javna kuhinja, kultura, vatrogasci...
Pred kolapsom su i javna i pučka kuhinja, koja svakodnevno hrani oko 600 korisnika. Alen Kajtaz, iz Crvenog križa grada Mostara, kaže kako je samo za kupovinu hrane za javne kuhinje potrebno mjesečno oko 7.500 eura.
„Ako se nastavi ovako, bit ćemo suočeni sa činjenicom da ćemo morati, da bi kuhinja opstala da radi, prepoloviti i ovako skromne obroke, i morati da pojednostavimo hranu - znači da imamo samo ono osnovno“, navodi on.
Na udaru su i vatrogasci. U njihovom sindikatu objašnjavaju kako će zbog svega posljedice trpjeti ne samo građani Mostara nego i turisti koji svakodnevno dolaze u taj grad.
„Ako neće biti proračuna, ako vatrogasci neće imati sredstva za osnovna materijalna sredstva, tehnička sredstva, i da neće ljudi imati plaće, normalno da neće moći ni pružiti adekvatnu uslugu u datom momentu“, navodi predsjednik sindikata vatrogasaca Mostara Milenko Zovko.
Pred kolapsom je i kultura, odnosno kulturne institucije koje se finansiraju iz gradskog budžeta. Mili Tiro, koordinator programa Muzičkog centra Pavarotti, gdje se raznim aktivnostima bavi na stotine djece, o cijeloj situaciji govori:
„Jadno i žalosno je iz razloga što će sada biti uskraćena primanja i svima koji rade u kulturi, a koje iskreno i sa punom odgovornošću smatram najvećim entuzijastima u BiH, ali će ostati uskraćene i njihove porodice. Moram reći da će se to direktno odraziti i na programe koje radimo, pa onda i na mlade ljude koji su inicirani u svijet muzike i kojima umjetnost uopće znači puno.“
Alen Kajtaz, iz mostarskog Crvenog križa, kritizira i više nivoe vlasti u BiH da ništa ne poduzimaju u vezi sa mostarskom krizom, te ističe kako se svi ponašaju kao da je Mostar jedan izolirani otok.
„Pitam se šta danas u BiH predstavljaju OHR i visoki predstavnik. Šta predstavlja država BiH ako ne može da naredi gradu Mostaru da se provedu izbori, da grad Mostar bude u istoj ravni sa svim ostalim općinama i gradovima na području BiH - jer ne može se grad Mostar posmatrati kao jedna nezavisna cjelina, ne može se posmatrati kao država unutar države“, napominje Kajtaz.
S obzirom da je ovo drugi incident u proteklih petnaest dana, građani izražavaju bojazan da je Mostar definitivno postao mjesto opasnog življenja. Istovremeno, poslije prekida sjednice Gradskog vijeća u ponedjeljak, definitivno je postalo jasno da će Mostar nakon 31. januara ostati bez budžeta, a to znači bez plata za hiljade ljudi koji zavise od gradskog proračuna.
Ispred ugostiteljskog objekta u vlasništvu Jusufa Dizdarevića, u utorak ujutro je policiji prijavljeno da je postavljen eksploziv, a policija je nešto iza 11 sati bila prisiljena upotrijebiti vodeni top kako bi onesposobila postavljenu napravu. U samo nekih desetak dana to je drugi teži incident, nakon što je nedavno u zrak dignut spomenik poginulim vojnicima Armije BiH, koji se nalazio ispred Gradske vijećnice.
Na pitanje da li se osjećaju sigurno u svom gradu, neki od Mostaraca su nam odgovorili:
Čini se kako Mostar doživljava vrhunac višemjesečne krize u kojoj se nalazi. Iako je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko nedavno svojim pismom praktično zamrznuo rad Gradskog vijeća nakon što su vijećnici sami sebi produžili mandat u novembru prošle godine, mostarski parlament je u ponedjeljak pokušao održati sjednicu i donijeti bar odluku o privremenom finansiranju za prva tri mjeseca ove godine. Međutim, sjednica je prekinuta zbog nedostatka kvoruma, a na zasjedanje nisu došli uglavnom vijećnici Kluba Hrvata.
Sada je definitivno jasno da nema ko usvojiti gradski budžet, pošto je Ured visokog predstavnika u više navrata saopćio kako nema namjeru nametati rješenja u mostarskoj krizi, te pozvao najjače hrvatske i bošnjačke stranke da se dogovore oko novih izbornih pravila za taj grad, održe lokalne izbore - kojih jedino nije bilo u Mostaru - i tako riješe ćorsokak u koji je grad zapao.
Ko će pretrpjeti najveću štetu zbog političkog zastoja, objašnjava predsjednica Sindikata Gradske uprave Mostara Ivana Marić:
„Nas čeka situacija da ćemo imati veliki broj neizmirenih računa, neisplaćene plaće, probleme sa javnim poduzećima, ustanovama, javnim, pučkim kuhinjama i svim ostalim što je vezano za proračun grada Mostara.“
Na udaru javna kuhinja, kultura, vatrogasci...
Pred kolapsom su i javna i pučka kuhinja, koja svakodnevno hrani oko 600 korisnika. Alen Kajtaz, iz Crvenog križa grada Mostara, kaže kako je samo za kupovinu hrane za javne kuhinje potrebno mjesečno oko 7.500 eura.
„Ako se nastavi ovako, bit ćemo suočeni sa činjenicom da ćemo morati, da bi kuhinja opstala da radi, prepoloviti i ovako skromne obroke, i morati da pojednostavimo hranu - znači da imamo samo ono osnovno“, navodi on.
Na udaru su i vatrogasci. U njihovom sindikatu objašnjavaju kako će zbog svega posljedice trpjeti ne samo građani Mostara nego i turisti koji svakodnevno dolaze u taj grad.
„Ako neće biti proračuna, ako vatrogasci neće imati sredstva za osnovna materijalna sredstva, tehnička sredstva, i da neće ljudi imati plaće, normalno da neće moći ni pružiti adekvatnu uslugu u datom momentu“, navodi predsjednik sindikata vatrogasaca Mostara Milenko Zovko.
Pred kolapsom je i kultura, odnosno kulturne institucije koje se finansiraju iz gradskog budžeta. Mili Tiro, koordinator programa Muzičkog centra Pavarotti, gdje se raznim aktivnostima bavi na stotine djece, o cijeloj situaciji govori:
„Jadno i žalosno je iz razloga što će sada biti uskraćena primanja i svima koji rade u kulturi, a koje iskreno i sa punom odgovornošću smatram najvećim entuzijastima u BiH, ali će ostati uskraćene i njihove porodice. Moram reći da će se to direktno odraziti i na programe koje radimo, pa onda i na mlade ljude koji su inicirani u svijet muzike i kojima umjetnost uopće znači puno.“
Alen Kajtaz, iz mostarskog Crvenog križa, kritizira i više nivoe vlasti u BiH da ništa ne poduzimaju u vezi sa mostarskom krizom, te ističe kako se svi ponašaju kao da je Mostar jedan izolirani otok.
„Pitam se šta danas u BiH predstavljaju OHR i visoki predstavnik. Šta predstavlja država BiH ako ne može da naredi gradu Mostaru da se provedu izbori, da grad Mostar bude u istoj ravni sa svim ostalim općinama i gradovima na području BiH - jer ne može se grad Mostar posmatrati kao jedna nezavisna cjelina, ne može se posmatrati kao država unutar države“, napominje Kajtaz.