Parlamentarni izbori u Hrvatskoj trebali bi se održati 4. prosinca. Ankete posljednjih dana opozicijskoj koaliciji lijevog centra „Kukuriku“ daju gotovo dvostruko veće šanse nego vladajućem HDZ-u.
Taj će se odnos zadržati do izbora, kažu jedni sugovornici RSE, dok drugi podsjećaju da istraživanja javnog mnijenja u stvari služe – formiranju javnog mnijenja.
Ako se parlamentarne izbore planira održati 4. prosinca, kako je najavljeno, u sljedećih nekoliko dana izbori će i službeno biti raspisani.
U takvoj situaciji, vladajući bi se vjerojatno trebali ozbiljno zamisliti nad rezultatima najnovijih istraživanja javnog mnijenja koji glavnoj stranci aktualne vladajuće koalicije – HDZ-u – daju svega 20,3 posto potpore anketiranih građana, dok koalicija četiri stranke lijevog centra nazvana „Kukuriku“ po restoranu gdje su se prvi puta okupili – socijaldemokrati, narodnjaci, umirovljenici i Istarski demokratski sabor – dobija gotovo dvostruko više – čak 38,8 posto potpore anketiranih građana.
„Kukuriku“ najbolje stoji u Istri i Kvarneru sa 60 posto potpore anketiranih građana, i u Zagrebu i u sjevernom dijelu Hrvatske gdje imaju oko 40 posto potpore. HDZ pak ima jaču potporu u Slavoniji, Dalmaciji i dalmatinskom zaleđu.
Ove ankete nisu najvjerodostojnije, jer anketirani nisu podijeljeni po izbornim jedinicama, a dio stranaka i nezavisnih lista izići će tek u jednoj, dvije ili tri od deset teritorijalnih izbornih jedinica, međutim – po ocjeni profesora političke psihologije na zagrebačkom Pravnom fakultetu Ivana Rimca – ona vjerodostojno pokazuju odnos između dva najveća konkurenta.
„I taj se odnos neće bitno poremetiti. Tri su razloga za to: prvo - glasači ne mijenjaju mišljenje tako brzo, drugo – ponuda novih stranaka je toliko ograničena da je teško vjerovati da one stubokom mogu promijeniti odnose snaga na političkoj sceni, i treće – kampanja ne govori ni o čemu, prema tome nema šanse da promijeni mišljenje pojedinih ljudi“, ocjenjuje Rimac.
Manje uspjeh oporbe, više neuspjeh vlasti
Par posto glasova koje sada u ovim anketama na cijelom prostoru države dobija Glavaševa stranka, laburisti ili Hrvatska seljačka stranka bit će sasvim dovoljno da na izborima za mjesec dana u jednoj, dvije ili tri izborne jedinice uđu u Sabor sa približnim rezultatima kao do sada.
Isto vrijedi i za zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i splitskog gradonačelnika Željka Keruma koji će se kandidirati u Zagrebu, odnosno Splitu.
„I to može dovesti neke političke opcije da dobiju mandate i da ovaj odnos HDZ - Kukuriku skaliraju prema dolje po broju mandata. Njihov odnos će ostati isti, ali će se možda pojaviti više ili manje ovih drugih s kojima će trebati eventualno pregovarati za stvaranje većine u saboru, zato što su oni u lokaliziranom nastupu uzeli svoje mandate“, ocjenjuje on.
Profesor Etike medija na osječkom Sveučilištu Ivica Šola u izjavi za RSE dobar uspjeh oporbe i upola manju potporu HDZ-u tumači manje uspjesima oporbe, koliko neuspjesima HDZ-a.
„S jedne strane, Kukuriku koalicija baštini sve promašaje i sve katastrofe koje je za sobom ostavila vlast desnog u zadnjih sedam-osam godina, a sa druge strane –i da su radili dobro – povremeno se dogodi zamor i najboljima, pa ljudi – kao i jaknu - makar je dobra, nakon određenog vremena daju je u Caritas“, kaže Šola.
Šola je prilično skeptičan prema rezultatima anketa.
„Kundera kaže u 'Besmrtnosti' jednu rečenicu: 'Istraživanja javnog mnijenja ne služe istraživanju, nego formiranju javnog mnijenja.' Za Kinu je jedan teoretičar rekao: 'Zašto idu tako brzo naprijed? Zato što nema laži, to jest istraživanja javnog mnijenja.' To su ovako zgodni štikleci, ali mislim da u njima ima puno istine“, navodi on.
Taj će se odnos zadržati do izbora, kažu jedni sugovornici RSE, dok drugi podsjećaju da istraživanja javnog mnijenja u stvari služe – formiranju javnog mnijenja.
Ako se parlamentarne izbore planira održati 4. prosinca, kako je najavljeno, u sljedećih nekoliko dana izbori će i službeno biti raspisani.
U takvoj situaciji, vladajući bi se vjerojatno trebali ozbiljno zamisliti nad rezultatima najnovijih istraživanja javnog mnijenja koji glavnoj stranci aktualne vladajuće koalicije – HDZ-u – daju svega 20,3 posto potpore anketiranih građana, dok koalicija četiri stranke lijevog centra nazvana „Kukuriku“ po restoranu gdje su se prvi puta okupili – socijaldemokrati, narodnjaci, umirovljenici i Istarski demokratski sabor – dobija gotovo dvostruko više – čak 38,8 posto potpore anketiranih građana.
„Kukuriku“ najbolje stoji u Istri i Kvarneru sa 60 posto potpore anketiranih građana, i u Zagrebu i u sjevernom dijelu Hrvatske gdje imaju oko 40 posto potpore. HDZ pak ima jaču potporu u Slavoniji, Dalmaciji i dalmatinskom zaleđu.
Ove ankete nisu najvjerodostojnije, jer anketirani nisu podijeljeni po izbornim jedinicama, a dio stranaka i nezavisnih lista izići će tek u jednoj, dvije ili tri od deset teritorijalnih izbornih jedinica, međutim – po ocjeni profesora političke psihologije na zagrebačkom Pravnom fakultetu Ivana Rimca – ona vjerodostojno pokazuju odnos između dva najveća konkurenta.
„I taj se odnos neće bitno poremetiti. Tri su razloga za to: prvo - glasači ne mijenjaju mišljenje tako brzo, drugo – ponuda novih stranaka je toliko ograničena da je teško vjerovati da one stubokom mogu promijeniti odnose snaga na političkoj sceni, i treće – kampanja ne govori ni o čemu, prema tome nema šanse da promijeni mišljenje pojedinih ljudi“, ocjenjuje Rimac.
Manje uspjeh oporbe, više neuspjeh vlasti
Par posto glasova koje sada u ovim anketama na cijelom prostoru države dobija Glavaševa stranka, laburisti ili Hrvatska seljačka stranka bit će sasvim dovoljno da na izborima za mjesec dana u jednoj, dvije ili tri izborne jedinice uđu u Sabor sa približnim rezultatima kao do sada.
Ilustracija, foto: Vijesnik online
Isto vrijedi i za zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i splitskog gradonačelnika Željka Keruma koji će se kandidirati u Zagrebu, odnosno Splitu.
„I to može dovesti neke političke opcije da dobiju mandate i da ovaj odnos HDZ - Kukuriku skaliraju prema dolje po broju mandata. Njihov odnos će ostati isti, ali će se možda pojaviti više ili manje ovih drugih s kojima će trebati eventualno pregovarati za stvaranje većine u saboru, zato što su oni u lokaliziranom nastupu uzeli svoje mandate“, ocjenjuje on.
Profesor Etike medija na osječkom Sveučilištu Ivica Šola u izjavi za RSE dobar uspjeh oporbe i upola manju potporu HDZ-u tumači manje uspjesima oporbe, koliko neuspjesima HDZ-a.
„S jedne strane, Kukuriku koalicija baštini sve promašaje i sve katastrofe koje je za sobom ostavila vlast desnog u zadnjih sedam-osam godina, a sa druge strane –i da su radili dobro – povremeno se dogodi zamor i najboljima, pa ljudi – kao i jaknu - makar je dobra, nakon određenog vremena daju je u Caritas“, kaže Šola.
Šola je prilično skeptičan prema rezultatima anketa.
„Kundera kaže u 'Besmrtnosti' jednu rečenicu: 'Istraživanja javnog mnijenja ne služe istraživanju, nego formiranju javnog mnijenja.' Za Kinu je jedan teoretičar rekao: 'Zašto idu tako brzo naprijed? Zato što nema laži, to jest istraživanja javnog mnijenja.' To su ovako zgodni štikleci, ali mislim da u njima ima puno istine“, navodi on.