Povodom posljednjih dešavanja u BiH, razgovarali smo s ambasadorom Češke Republike u Sarajevu, Jirijem Kudelom. Kao predstavnik zemlje koja trenutno predsjedava EU, Kudela je dosta govorio o bh. putu ka EU, ali i o procjenama obavještajnih službi da je Balkan ponovno najveća prijetnja evropskoj sigurnosti.
RSE: Kako se evropski standardi mogu konkretno primijeniti na slučaj Bosne i Hercegovine?
Kudela: Nije važno kavo će unutrašnje uređenje Bosna i Hercegovina imati. To je pitanje za građane Bosne i Hercegovine i njihove političare. Poštujemo suverenitet Bosne i Hercegovine i ne možemo se petljati u unutrašnje uređenje zemlje. Nama je bitno da imamo partnere sa jakim ovlaštenjem na državnoj razini. Treba naći načina da država efikasno funkcioniše jer bez toga nema puta u Evropsku uniju. U Evropskoj uniji ima mnogo primjera raznih unutrašnjih uređenja država i niko nikome ne može, i ne želi, osporavati to pravo. Bitno je da državne institucije i članovi Evropske unije funkcionišu efikasno i jedinstveno. Nije bitno kako se to zove, kakvo je unutrašnje uređenje, bitno je da mi možemo, kao Evropska unija, imati efikasnog partnera na razini države.
RSE: Da li mislite da su političari Bosne i Hercegovine pokazali zrelost da sami riješe to pitanje u dosadašnjem toku?
Kudela: Ne samo kod nas u Češkoj, ali i u zemljama koje su nastale nakon nesretnog i strašnog rata, uvijek sve dugo traje. Ne mogu ocjenjivati zrelost ili nezrelost političara. Oni imaju mandat od svojih birača. Mi možemo samo asistirati da ukažemo na greške koje smo i mi pravili i možemo reći kako smo mi to radili. Nećemo vam soliti pamet, ali imate našu asistenciju i našu stručnu pomoć. Pravila igre su jasna i ako hoćete u Evropsku uniju neka svi političari planiraju taj put. Vjerujem da će taj kapacitet političara i njihova zrelost ipak na kraju prevladati. Nadam se da će oni shvatiti da nema drugog puta prema Evropskoj uniji. Za mene je evropsko partnerstvo kristalno jasno, a to znaju i vaši političari, odgovorni ljudi i tijela. Oni na tome rade. Iako to nekada nije dovoljno brzo, ipak ima nekih pomaka. Nadam se da će oni pokazati svoju zrelost time što se neće na tome zaustaviti i da će, oni koji su odgovorni, shvatiti da Bosna i Hercegovina ne smije zakasniti za drugima zemljama u regiji. Time će političari pokazati svoju zrelost.
RSE: U svim ozbiljnim analizama političkog stanja u Bosni i Hercegovini, navodi se kako je situacija danas gora nego je bila 1992. godine, uoči izbijanja rata. Iste te analize, kao glavni kamen spoticanja, navode Dejtonski sporazum. Šta vi mislite? Živite i radite u Sarajevu, predstavljate zemlju koja trenutno predsjedava Evropskom unijom. Kako procjenjujte stanje u Bosni i Hercegovini?
Ne bih rekao da je situacija tako loša. Druga je stvar, a to je jako neodgovorno, što neki političari siju strah i iskorištavaju taj strah koji je neopravdan jer nema vanjskih uslova da bi se ponovila 1992. godina. Ti strahovi su neopravdani i ne treba se toga bojati.
Kudela: Bio sam ovdje 1991. i 1992. godine. Ne mislim da je situacija 2009. godine ista kao 1992. godine. Uopće se ne bih usudio usporediti situaciju sa 1992. godinom. Ne mogu se s time složiti. Ne bih rekao da je situacija tako loša. Druga je stvar, a to je jako neodgovorno, što neki političari siju strah i iskorištavaju taj strah koji je neopravdan jer nema vanjskih uslova da bi se ponovila 1992. godina. Ti strahovi su neopravdani i ne treba se toga bojati.
RSE: Stalno se oko OHR lome koplja. Neki ga hoće, drugi ga neće. Jasno je da protektorat nije vječan ali je pitanje - može li ovakva Bosna i Hercegovina, najrazjedinjenija zemlja u jugoistočnoj Evropi, bez Ureda visokog predstavnika i misije Evropske unije, koji će na neki način koordinirati stvari?
Kudela: Mislim da je najrazjedinjenija zemlja u Evropi Kipar. Neću na ništa aludirati, ali u usporedbi sa Kiprom, Bosna je jako ujedinjena i cjelovita. Neću biti neki optimista, pošto sam realista, ali ne smijem biti ni veliki pesimista. Mišljenja oko toga da li je Bosni i Hercegovini potreban Ured visokog predstavnika su različita. Za mene, kao ambasadora u Bosni i Hercegovini zemlje koja u ovom momentu predsjedava Evropskom unijom je prioritet mišljenje Vijeća za implementaciju mira, koje je ustanovilo uslove za zatvaranje Ureda visokog predstavnika. Bilo je rečeno da onog momenta kada uslovi budu ispunjeni, OHR neće više biti potrebno Bosni i Hercegovini. Svi uslovi danas još nisu ispunjeni. Potreban je trud domaćih političara i građana, i obveza je svakog čovjeka da gura svoje političare jer uz malo truda i zalaganja mogu biti ti uslovi ispunjeni relativno brzo. Mislim da je Ured specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini još itekako potreban.
RSE: Teško je biti prorok, ali ipak – šta procjenjujete - kada ćete nekog kolegu iz Bosne i Hercegovine pozdraviti negdje u Evropi kao ravnopravnog člana Evropske unije?
Kudela: Teško je to prognozirati. Ovo je veoma nezahvalno pitanje. Iskreno se nadam da će na kraju našeg predsjedavanja Bosna i Hercegovina bit još koji korak bliže Evropskoj uniji. Nadam se da će biti ispunjeni uslovi kojima će biti intezivirana uloga Evropske unije kroz novi format specijalnog predstavnika. Volio bih da se Bosna i Hercegovina značajno pomakne prema ispunjenu tih uslova. To je naš cilj, naša nada i naša želja. Prije svega, stvarno se nadam promjeni pristupa. Nisam neki idealista da bih se nadao da će se sve to promijeniti, ali se ipak nadam u bitnije promjene pristupa kako bi put Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji, kroz veliko zalaganje političara, institucija i građana, postao stvarno izvjestan. Tako ću moći čim prije susresti nekog političara ili diplomatu Bosne i Hercegovine u poziciji ravnopravnog člana naše velike familije. Ovisi, prije svega, od bosanskohercegovačkih političara da li će to postati neka realnost ili puko maštanje jednog stranog diplomate, kao što sam ja.