Na udaru opozicije u RS našlo se javno iskazivanje podrške predsjednika tog bh. entiteta Milorada Dodika krimskom referendumu i pripajanju tog dijela ukrajinske teritorije Rusiji. Lideri opozicije ocjenjuju kako se ne može poštivati Rezolucija UN-a o Kosovu i pozdravljati nezavisnost Krima.
Lideri najjačih opozicionih stranaka u Republici Srpskoj mišljenja su da entitetski predsjednik Milorad Dodik ne može da iznosi javne stavove u ime tog entiteta u vezi sa pitanjem krimske krize. Lider Narodnog demokratskog pokreta (NDP) Dragan Čavić ističe da treba biti vrlo oprezan i u vezi sa izjavama o nezavisnosti Krima i njegovom pripajanju Rusiji zbog odnosa Srbije prema pitanju nezavisnosti Kosova. Ako se već iznose neki stavovi koji bi trebali biti zvanični, oni prethodno moraju biti usvojeni u Narodnoj skupštini Republike Srpske, navodi Čavić:
„Valjda smo svi primijetili da u Srbiji u pogledi situacije oko Krima postoji vrlo oprezan odnos prema kvalifikaciji onoga što se dogodilo – iz vrlo jednostavnog razloga: nemoguće je istovremeno negirati pravo na referendum Albanaca i otcjepljenje Kosova i razvijati politiku poštovanja Rezolucije 1244 kao oficijelni stav Srbije, a pri tome pozdravljati odluku o stvaranju države Krima. U vrlo delikatnoj situaciji se nalazi Srbija i mi bismo, po mom ubjeđenju, trebali da pratimo politiku Srbije i da budemo vrlo oprezni u davanju kvalifikacija. A kvalifikacije u zvaničnoj formi može dati samo jedno mjesto – to je NS RS u ime RS.“
A Dodik je u ime Republike Srpske iznio vrlo jasne stavove na sastanku sa ambasadorodm Ruske Federacije u BiH Aleksandrom Bocan Harčenkom, i to na dan kada je ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao sporazum o pripajanju Krima Rusiji:
„Ovo je bila prilika da lično ambasadoru, a time i njegovoj državi prenesem moj i naš stav oko dešavanja vezano za Krim. Mi smatramo da je narod Krima izašao na legitiman i demokratski referendum u skladu sa međunarodnim pravom i Poveljom UN-a o pravu naroda na samopredjeljenje. I ja čestitam na demokratski i fer provedenom referendumu naroda Krima i čestitam im na njihovoj odluci o nezavisnosti koju su izglasali i odabrali, kao i podrška sporazumu koji se postigao između Ruske Federacije i Krima.“
Ovakvom izjavom, smatraju lideri opozicije, Dodik se poistovjećuje sa Republikom Srpskom. Čavić je mišljenja da bi Krim mogao postati predizborna priča vladajuće većine u tom bh. entitet, kao što se nekad koristila odluka o nezavisnosti Kosova. Slično ocjene iznose i lider SDS-a Mladen Bosić, te predsjednik PDP-a Mladen Ivanić:
„Ja mislim da su svi tresli od straha kad su čuli izjavu predsjednika RS jer je to bila presudna stvar za međusobnoe odnose SAD i EU s jedne i Rusije s druge strane. To je tipični primjer skretanja pažnje javnosti s onoga čime predsjednik treba da se bavi, a to je činjenica da RS danas ima najmanje zaposlenih u svojoj istoriji, to je činjenica da danas RS ima najveći dug u svojoj istoriji, to je činjenica da nema otvaranja radnih mjesta i to je činjenica da ima jednu potpuno korumpiranu vlast.“
Izneseni stavovi predsjednika RS mogu se posmatrati i u okviru Dodikovih najava o otcjepljenju tog entiteta od Bosne i Hercegovine. Osim dodatnih problema, druge koristi od takve retorike nema, mišljenja je sociolog Ivan Šijaković:
„Ja mislim da to da mi gajimo neke iluzije ili eventualno neki naši političari, to je zaista malo neobično i ne predstavlja neku veliku korist. Može samo pogrešno, dodatno homogenizovati ljude. Umjesto da ih usmjeri da nešto ozbiljno rade, tragaju, stvaraju, oni se sada bore za odvajanje RS od BiH. Kud ćeš, gdje ćeš? Nisi ti u istoj situaciji. Nije tebi Rusija odmah tu na granici, niti su u njenoj zoni interesa i tome slično.“
I opozicionari su stava da ipak krimska kriza neće imati uticaja na BiH. Ta tema, kažu, u ovako rovitoj BiH može samo da komplikuje odnose i stvori još konfuzniju situaciju.
Lideri najjačih opozicionih stranaka u Republici Srpskoj mišljenja su da entitetski predsjednik Milorad Dodik ne može da iznosi javne stavove u ime tog entiteta u vezi sa pitanjem krimske krize. Lider Narodnog demokratskog pokreta (NDP) Dragan Čavić ističe da treba biti vrlo oprezan i u vezi sa izjavama o nezavisnosti Krima i njegovom pripajanju Rusiji zbog odnosa Srbije prema pitanju nezavisnosti Kosova. Ako se već iznose neki stavovi koji bi trebali biti zvanični, oni prethodno moraju biti usvojeni u Narodnoj skupštini Republike Srpske, navodi Čavić:
„Valjda smo svi primijetili da u Srbiji u pogledi situacije oko Krima postoji vrlo oprezan odnos prema kvalifikaciji onoga što se dogodilo – iz vrlo jednostavnog razloga: nemoguće je istovremeno negirati pravo na referendum Albanaca i otcjepljenje Kosova i razvijati politiku poštovanja Rezolucije 1244 kao oficijelni stav Srbije, a pri tome pozdravljati odluku o stvaranju države Krima. U vrlo delikatnoj situaciji se nalazi Srbija i mi bismo, po mom ubjeđenju, trebali da pratimo politiku Srbije i da budemo vrlo oprezni u davanju kvalifikacija. A kvalifikacije u zvaničnoj formi može dati samo jedno mjesto – to je NS RS u ime RS.“
A Dodik je u ime Republike Srpske iznio vrlo jasne stavove na sastanku sa ambasadorodm Ruske Federacije u BiH Aleksandrom Bocan Harčenkom, i to na dan kada je ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao sporazum o pripajanju Krima Rusiji:
„Ovo je bila prilika da lično ambasadoru, a time i njegovoj državi prenesem moj i naš stav oko dešavanja vezano za Krim. Mi smatramo da je narod Krima izašao na legitiman i demokratski referendum u skladu sa međunarodnim pravom i Poveljom UN-a o pravu naroda na samopredjeljenje. I ja čestitam na demokratski i fer provedenom referendumu naroda Krima i čestitam im na njihovoj odluci o nezavisnosti koju su izglasali i odabrali, kao i podrška sporazumu koji se postigao između Ruske Federacije i Krima.“
Ovakvom izjavom, smatraju lideri opozicije, Dodik se poistovjećuje sa Republikom Srpskom. Čavić je mišljenja da bi Krim mogao postati predizborna priča vladajuće većine u tom bh. entitet, kao što se nekad koristila odluka o nezavisnosti Kosova. Slično ocjene iznose i lider SDS-a Mladen Bosić, te predsjednik PDP-a Mladen Ivanić:
Mladen Ivanić
„Smatram da smo mi suviše mali i sa suviše mnogo drugih problema da bismo bili faktor oko svjetske krize i oko odnosa velikih sila oko bilo čega u svijetu.“„Ja mislim da su svi tresli od straha kad su čuli izjavu predsjednika RS jer je to bila presudna stvar za međusobnoe odnose SAD i EU s jedne i Rusije s druge strane. To je tipični primjer skretanja pažnje javnosti s onoga čime predsjednik treba da se bavi, a to je činjenica da RS danas ima najmanje zaposlenih u svojoj istoriji, to je činjenica da danas RS ima najveći dug u svojoj istoriji, to je činjenica da nema otvaranja radnih mjesta i to je činjenica da ima jednu potpuno korumpiranu vlast.“
Izneseni stavovi predsjednika RS mogu se posmatrati i u okviru Dodikovih najava o otcjepljenju tog entiteta od Bosne i Hercegovine. Osim dodatnih problema, druge koristi od takve retorike nema, mišljenja je sociolog Ivan Šijaković:
„Ja mislim da to da mi gajimo neke iluzije ili eventualno neki naši političari, to je zaista malo neobično i ne predstavlja neku veliku korist. Može samo pogrešno, dodatno homogenizovati ljude. Umjesto da ih usmjeri da nešto ozbiljno rade, tragaju, stvaraju, oni se sada bore za odvajanje RS od BiH. Kud ćeš, gdje ćeš? Nisi ti u istoj situaciji. Nije tebi Rusija odmah tu na granici, niti su u njenoj zoni interesa i tome slično.“
I opozicionari su stava da ipak krimska kriza neće imati uticaja na BiH. Ta tema, kažu, u ovako rovitoj BiH može samo da komplikuje odnose i stvori još konfuzniju situaciju.