Pišu: Mumin Šakirov, Aleksandra Vagner i Robert Coalson
Malo ko sumnja da je administracija ruskog predsjednika Vladimira Putina zabrinuta zbog izbora za Državnu dumu, donji dom ruskog parlamenta koji će se održati 17-19. septembra.
S obzirom na to da se podrška vladajućoj partiji Jedinstvenoj Rusiji kreće ispod 30 odsto na nacionalnom nivou i oko 15 odsto u Moskvi, dok je Putinov lični rejting popularnosti također u padu, obezbjeđivanje ustavne dvotrećinske većine u novom parlamentu moglo bi da bude težak zadatak, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
"Pred njima je težak zadatak", kaže Marija Snegovaja, politička analitičarka s Univerziteta Džordžtaun, "uprkos svim mogućim falsifikacijama - jer jednostavno ne možete sve da falsifikujete".
Međutim, posmatrači kažu da tekuća akcija širom Rusije deluje mnogo opsežnije nego što bi puka kontrola izbora zahtijevala. Ciljala je istoričare i druge akademike. Ciljala je umjetnike i pozorišta. Ona se usredsredila na advokate i istraživačke novinare čiji rad nema mnogo direktne veze s predstojećim izborima.
"Ne bih rekla da će se ovaj represivni ciklus završiti poslije izbora", dodala je Snegovaja. "Razlog za to nisu samo izbori, iako Kremlj strahuje da neće postići neophodne rezultate. To je u prirodi samog režima – on se pretvara u mnogo represivniju diktaturu."
Izbori su, međutim, očigledno bili u centru pažnje vlade. Mjesecima su zvaničnici širom zemlje radili na tome da praktično svi najperspektivniji nezavisni i opozicioni kandidati budu zanemareni, posebno ciljajući na one koji su osvojili mjesta u lokalnim vijećima na izborima u posljednje tri godine.
Pored toga, vlasti su revidirale izborne zakone zemlje najmanje 19 puta od posljednjih izbora, saopštila je nevladina organizacija za praćenje izbora Golos.
"Ovo je zapanjujuća cifra", rekla je Snegovaja za Ruski servis RSE. "Nikada ranije nismo vidjeli ništa slično, čak uzimajući u obzir da se naši prethodni izbori teško mogu nazvati slobodnim i poštenim. Ali to nije bilo dovoljno Kremlju. Oni su uveli trodnevno glasanje, što povećava mogućnosti za falsifikovanje. Oni su donijeli elektronsko glasanje, koje je potpuno netransparentno. A sada su uklonili sve kandidate koji imaju čak i minimalnu popularnost."
Uprkos tome, čini se da mnogi napori vlade imaju malo ili nikakve veze s predstojećim izborima. Na primjer, bezbjednosne agencije su, čini se, veći dio svoje pažnje usmjerile na organizacije i pojedince koji su radili na razotkrivanju istorijskih zločina i sadašnjih ekscesa samih tih agencija. Karelijanski istoričar Jurij Dmitrijev, koji se specijalizovao za dokumentovanje masovnih grobnica iz doba Staljina u svom regionu, bio je na nišanu vlasti godinama.
'Komanda 29', pravna odbrambena organizacija sa sjedištem u Sankt Peterburgu zatvorila se prošlog mjeseca poslije, kako su njeni advokati rekli, "planiranog napada na mnogim frontovima" bezbjednosnih agencija, djelimično i zbog rada grupe na pokušaju otvaranja arhiva Federalne službe bezbjednosti (FSB) i sprječavanja tužilaca da zloupotrebljavaju zakone o špijunaži i tajnosti za političke ciljeve.
Vlada je krajem jula ugasila internet stranice istraživačko-novinarskog projekta 'Dosye' (Dosije) i Gulagu.net, koji izvještava o navodima o mučenju i zlostavljanju u zatvorima i istražnim zatvorima.
"Radi se o izvještaju o ilegalnim aktivnostima FSB", rekao je Maksim Dbar, portparol bivšeg naftnog tajkuna, sada prognanog Putinovog protivnika Mihaila Hodorkovskog. "Ovo je veliki dokument od nekoliko stotina stranica.... Ilegalne aktivnosti službi bezbjednosti su u centru naše pažnje. Govorim o FSB-u, GRU-u [vojnoj obavještajnoj službi] i SVR-u [stranoj obavještajnoj službi]. Imamo dosta materijala o tim temama."
Osnivač Gulagu.net Vladimir Osečkin, koji je napustio Rusiju pod pritiskom vlasti 2015. i nastavio da vodi taj projekat iz inostranstva, rekao je za RSE da je njegov projekat dugi niz godina na meti Federalne kazneno-popravna službe (FSIN), posebno otkako je otišao iz Rusije.
"Što sam duže bio u relativnoj sigurnosti i radio s manje miješanja ruskih vlasti, više informacija mi je stizalo", rekao je on. "Ne samo od rodbine zatvorenika i bivših i sadašnjih zatvorenika, već smo počeli da dobijamo informacije od ljudi aktivno zaposlenih u FSIN-u, Ministarstvu unutrašnjih poslova, Ministarstvu pravde i tužilaštvima. Od mnogih koji rade u sistemu, ali se ne slažu s njegovom represivnom politikom. Posebno smo u prošloj godini bili prenatrpani ogromnom poplavom informacija, čak smo dobili i pristup video arhivama nekoliko regionalnih kancelarija FSIN-a."
Pročitajte i ovo: EU osuđuje ‘nesmanjenu represiju’ Rusije na nezavisne medije i NVO-eSnegovaja je rekla da Putinova vlada više ne smatra da je potrebno održavati privid demokratije da bi se slagala sa Zapadom.
"Međunarodna zajednica nije u poziciji da na odgovarajući način odgovori ruskoj vladi zbog njenog ponašanja", rekla je ona. "Čak i nakon monstruoznog trovanja (opozicionog političara Alekseja) Navaljnog, nije bilo odgovarajućeg odgovora.
Nije bilo čak ni značajnije oštrih sankcija. Režim se ponovo rađa u okrutnijem obliku i maske su pale."
Istovremeno, dodala je ona, mnogi u vladi – vjerovatno uključujući i samog Putina - iskreno vjeruju da se između Rusije i Zapada vodi neobjavljeni "hibridni" rat i da peta kolona "stranih agenata" prijeti njihovoj bezbjednosti preko pozorišta, škola, medija i tako dalje.
Rusijom vlada "određena vrsta ljudi koji su očuvali sovjetsku ideju da im Zapad predstavlja prijetnju i da na sve načine pokušava da ih ugrozi", rekla je ona.
Šef Savjeta bezbjednosti Rusije Nikolaj Patrušev (lijevo) s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Jedna od ključnih figura u Putinovom najužem krugu koja odgovara ovom opisu je šef Savjeta bezbjednosti Nikolaj Patrušev, bivši oficir KGB-a kojem "Putin vjeruje koliko i bilo kome", rekao je politički analitičar iz Moskve Valeri Solovei.
"Patrušev formuliše strategiju i predstavlja tu strategiju predsjedniku koji je potvrđuje", rekao je on za RSE. "A suština te strategije je krajnje jednostavna – jasno je da je glavna stvar da se ne dozvole nikakve prijetnje režimu".
Kremlj, rekla je Snegovaja, svakako gleda dalje od septembarskih izbora za Dumu do kraja Putinovog sadašnjeg mandata 2024. godine.
"Po svemu sudeći, kada je Ustav izmijenjen 2020. godine, odlučeno je da će Putin doživotno ostati na vlasti", rekla je Snegovaja za RSE. "Iz toga su izvedeni zaključci. Događaji u Bjelorusiji i potreba da se pobijedi na izborima za (Dumu) po svaku cijenu također su odigrali ulogu."
"Odlučeno je da se više uopšte ne ustručavaju, kao što su to radili ranije", zaključila je ona.