Prvi put u 11 godina, više od polovine hrvatskih građana godišnji će odmor provesti kod kuće – pokazuju posljednja istraživanja GFK agencije, a i brojne medijske ankete. Oko 48 posto ih planira da negdje odu, ali samo na nekoliko dana i uglavnom na hrvatsku obalu, a traže se kraći i jeftiniji aranžmani.
RSE: Idete li na more ove godine? Kuda Hrvati idu ove godine na ljetovanje?
„Ove godine ne idem na ljetovanje. Ostajem raditi. Radi se o obiteljskom poslu, pa mi je to ipak prioritet u odnosu na ljetovanje.”
„Ne znam. Skupili smo nekih desetak tisuća. Pošto nas ide petero, za to nam treba barem dvadesetak tisuća za deset dana, tako da ne znam da li ćemo to uspjeti jer ne radim.”
„Ne znam baš. Mislim da neću ići ovo ljeto na more, ali biću po bazenima u Zagrebu.”
„Vjerojatno samo par dana. Zbog novaca.”
„Da slučajno nisam iz Dubrovnika, ne znam gdje bih išla, ne bih nigdje išla. Najviše idu ljudi koji imaju vikendice ili rodbinu. Vidim da je i u Italiji ista situacija. Gledam RAI 1 i RAI 2 i tamo su problemi. Svaki treći ide na godišnji, ovako slično kao i kod nas. Tako da kriza nije samo kod nas, svugdje je.”
Voditeljica korporativnih komunikacija turističke agencije Atlas, Nikolina Frklić, kaže da se interes za ljetovanje i broj rezervacija ne smanjuje, ali se smanjuje dužina boravka i traže jeftinije solucije:
„Morali smo se prilagoditi, pa smo ponudili akciju - Ljetujmo povoljno. Imamo svoje klubove primjerice na Visu i na Hvaru gdje se može dobiti tjedni odmor za 1.600 kuna po osobi. Naravno Hrvati tradicionalno, prvenstveno biraju hrvatsku obalu i to je uvijek tako", navodi Nikolina Frklić.
Onih desetak posto koji si mogu priuštiti ljetovanje u inozemstvu, uglavnom biraju Grčku i Tursku, unatoč trenutnim nemirima. Agencije nemaju problema ni sa prodajom najskupljih aranžmana, neki dosežu i 4.000 eura. Uvijek ima onih koji imaju novaca, a u fokusu su trenutno zemlje Perzijskog zaljeva, Dalekog istoka i Južna Amerika.
Zbog ekonomske krize i vrlo povoljnih cijena, kaže predstavnica Atlasa, Hrvati su ove godine otkrili i Bugarsku:
„Što se tiče mediteranskih destinacija, tu su vam trenutno najpopularnije Grčka, Kreta je iznimno popularna, Santorini, zatim Turska. Nešto se više pozicionira Bugarska, koju nazivamo svojevrsnim novim Tunisom, što se tiče samih cijena, jer su tu cijene dosta popularne, manje od 3.000 kuna za sedam dana, all inclusive-a u hotelu sa četiri zvjezdice.”
U Hrvatskoj više od polovice tog iznosa košta samo apartman. Zagrepčanka Iva, s kćerkicom i suprugom, upravo je rezervirala jedan za kraj lipnja, na Čiovu kraj Trogira:
„Mi sada plaćamo apartman u Trogiru za dvije osobe 35 EUR, a cijene se u principu, u sedmom i osmom mjesecu, kreću oko 40 EUR. Sve vam ovisi, da li apartman ima klimu, da li ima malu ili veliku kuhinju, da li ima terasu, da li je u blizini mora, da li je na plaži, da li je u visini, sve vam to ovisi.”
Iva je danima pregledavala ponude na Internetu jer bez obzira što i ona i suprug rade, bitna im je svaka kuna:
„Iznenadim se koliko su negdje cijene niske, a koliko su negdje visoke. Niske su čim je starinski uređeno. Može biti super lokacija, ali ako je starinski uređeno, baka, deda, križ i nacrtana slika sa vjenčanja, onda je jeftinije. Srednja klasa je negdje oko 40 do 45 EUR. Vile znaju biti i do 70 EUR za dvije osobe, samo noćenje.”
Tuširanje na terasi
U turističkim agencijama potvrđuju da je sve manje onih koji ljetovanje plaćaju u ratama, iako su rate i dalje popularne, ali ističu u Atlasu, sve ih je više koji radije uzmu jeftinije aranžmane ili onoliko dana koliko mogu odmah platiti:
„Kada bi smo gledali našu prodajnu mrežu, čak možemo reći da je odnos pola-pola, rate i keš.”
Mnogi, osobito stariji Zagrepčani, ljeto će provesti u gradu, po parkovima, jer većini, mirovine nisu dostatne ni za život, a kamoli putovanje:
„Dok smo bili u Titovoj Jugoslaviji, išao sam svake godine sa ženom i kćerkom, dva ili tri tjedna, koliko smo htjeli. Sada toga nema. Sad je tuširanje na terasi ili kod prijatelja u Zagorju u vikendicu.”
Bornu (12) smo zatekli u parku, sa starijom sestrom i psom. Njihovog je tatu je pak zaskočio nepredvidiv izdatak:
„Trebali smo u Novi Vinodolski, ali nećemo jer su se kočnice pokvarile.”
Direktorica istraživanja tržišta u GFK agenciji, Tatjana Rajaković, kaže da u njihovim ispitivanjima sve više građana smatra da bi, obzirom na plaće, za domaće goste trebale, ipak, biti niže cijene:
„Ove godine smo primijetili da se povećao postotak onih koji sugeriraju da se radi na razvoju strategije cijena za domaće turiste, a to je vrlo vjerojatno zbog krize i smanjene relativne kupovne moći naših građana, koji si više ne mogu omogućiti odlazak na ljetovanje, ili ne u onom broju dana ili načinu kako su to nekad mogli", navodi Tatjana Rajaković.
U emisiji Glas velegrada, na zagrebačkom radio Sljemenu, ovih su se dana javljali ogorčeni slušatelji upravo zbog astronomskih cijena na Jadranu, od ribe preko 300 kuna po kilogramu, do trešanja, koje su u Zagrebu 25 kuna, a na nekim dijelovima obale i 70 kuna:
„Cijena apartmana za jedno noćenje, 110 EUR. Mislim da je to za arapske šeike, da to nije za nikoga iz Hrvatske.”
GFK je u lipnju proveo i istraživanje među internetskom populacijom u Hrvatskoj, koja je u principu mlađa, višeg obrazovanija i viših financijskih mogućnosti. Ono pokazuje da će čak 74 posto te populacije otputovati nekud ovog ljeta, na više od dva dana:
„Na Vis vjerojatno. Nemamo novaca ali bumo se već nekako snašli. Ko od Hrvata ima novaca? Kredit za ljetovanje je uobičajena fora. Kaj da radimo? Sve je na rate. Na milion rata bez kamata.”
RSE: Idete li na more ove godine? Kuda Hrvati idu ove godine na ljetovanje?
„Ove godine ne idem na ljetovanje. Ostajem raditi. Radi se o obiteljskom poslu, pa mi je to ipak prioritet u odnosu na ljetovanje.”
„Ne znam. Skupili smo nekih desetak tisuća. Pošto nas ide petero, za to nam treba barem dvadesetak tisuća za deset dana, tako da ne znam da li ćemo to uspjeti jer ne radim.”
„Ne znam baš. Mislim da neću ići ovo ljeto na more, ali biću po bazenima u Zagrebu.”
„Vjerojatno samo par dana. Zbog novaca.”
„Da slučajno nisam iz Dubrovnika, ne znam gdje bih išla, ne bih nigdje išla. Najviše idu ljudi koji imaju vikendice ili rodbinu. Vidim da je i u Italiji ista situacija. Gledam RAI 1 i RAI 2 i tamo su problemi. Svaki treći ide na godišnji, ovako slično kao i kod nas. Tako da kriza nije samo kod nas, svugdje je.”
Voditeljica korporativnih komunikacija turističke agencije Atlas, Nikolina Frklić, kaže da se interes za ljetovanje i broj rezervacija ne smanjuje, ali se smanjuje dužina boravka i traže jeftinije solucije:
„Morali smo se prilagoditi, pa smo ponudili akciju - Ljetujmo povoljno. Imamo svoje klubove primjerice na Visu i na Hvaru gdje se može dobiti tjedni odmor za 1.600 kuna po osobi. Naravno Hrvati tradicionalno, prvenstveno biraju hrvatsku obalu i to je uvijek tako", navodi Nikolina Frklić.
Onih desetak posto koji si mogu priuštiti ljetovanje u inozemstvu, uglavnom biraju Grčku i Tursku, unatoč trenutnim nemirima. Agencije nemaju problema ni sa prodajom najskupljih aranžmana, neki dosežu i 4.000 eura. Uvijek ima onih koji imaju novaca, a u fokusu su trenutno zemlje Perzijskog zaljeva, Dalekog istoka i Južna Amerika.
Zbog ekonomske krize i vrlo povoljnih cijena, kaže predstavnica Atlasa, Hrvati su ove godine otkrili i Bugarsku:
„Što se tiče mediteranskih destinacija, tu su vam trenutno najpopularnije Grčka, Kreta je iznimno popularna, Santorini, zatim Turska. Nešto se više pozicionira Bugarska, koju nazivamo svojevrsnim novim Tunisom, što se tiče samih cijena, jer su tu cijene dosta popularne, manje od 3.000 kuna za sedam dana, all inclusive-a u hotelu sa četiri zvjezdice.”
U Hrvatskoj više od polovice tog iznosa košta samo apartman. Zagrepčanka Iva, s kćerkicom i suprugom, upravo je rezervirala jedan za kraj lipnja, na Čiovu kraj Trogira:
„Mi sada plaćamo apartman u Trogiru za dvije osobe 35 EUR, a cijene se u principu, u sedmom i osmom mjesecu, kreću oko 40 EUR. Sve vam ovisi, da li apartman ima klimu, da li ima malu ili veliku kuhinju, da li ima terasu, da li je u blizini mora, da li je na plaži, da li je u visini, sve vam to ovisi.”
Iva je danima pregledavala ponude na Internetu jer bez obzira što i ona i suprug rade, bitna im je svaka kuna:
„Iznenadim se koliko su negdje cijene niske, a koliko su negdje visoke. Niske su čim je starinski uređeno. Može biti super lokacija, ali ako je starinski uređeno, baka, deda, križ i nacrtana slika sa vjenčanja, onda je jeftinije. Srednja klasa je negdje oko 40 do 45 EUR. Vile znaju biti i do 70 EUR za dvije osobe, samo noćenje.”
Tuširanje na terasi
U turističkim agencijama potvrđuju da je sve manje onih koji ljetovanje plaćaju u ratama, iako su rate i dalje popularne, ali ističu u Atlasu, sve ih je više koji radije uzmu jeftinije aranžmane ili onoliko dana koliko mogu odmah platiti:
„Kada bi smo gledali našu prodajnu mrežu, čak možemo reći da je odnos pola-pola, rate i keš.”
Mnogi, osobito stariji Zagrepčani, ljeto će provesti u gradu, po parkovima, jer većini, mirovine nisu dostatne ni za život, a kamoli putovanje:
„Dok smo bili u Titovoj Jugoslaviji, išao sam svake godine sa ženom i kćerkom, dva ili tri tjedna, koliko smo htjeli. Sada toga nema. Sad je tuširanje na terasi ili kod prijatelja u Zagorju u vikendicu.”
Bornu (12) smo zatekli u parku, sa starijom sestrom i psom. Njihovog je tatu je pak zaskočio nepredvidiv izdatak:
„Trebali smo u Novi Vinodolski, ali nećemo jer su se kočnice pokvarile.”
Direktorica istraživanja tržišta u GFK agenciji, Tatjana Rajaković, kaže da u njihovim ispitivanjima sve više građana smatra da bi, obzirom na plaće, za domaće goste trebale, ipak, biti niže cijene:
„Ove godine smo primijetili da se povećao postotak onih koji sugeriraju da se radi na razvoju strategije cijena za domaće turiste, a to je vrlo vjerojatno zbog krize i smanjene relativne kupovne moći naših građana, koji si više ne mogu omogućiti odlazak na ljetovanje, ili ne u onom broju dana ili načinu kako su to nekad mogli", navodi Tatjana Rajaković.
U emisiji Glas velegrada, na zagrebačkom radio Sljemenu, ovih su se dana javljali ogorčeni slušatelji upravo zbog astronomskih cijena na Jadranu, od ribe preko 300 kuna po kilogramu, do trešanja, koje su u Zagrebu 25 kuna, a na nekim dijelovima obale i 70 kuna:
„Cijena apartmana za jedno noćenje, 110 EUR. Mislim da je to za arapske šeike, da to nije za nikoga iz Hrvatske.”
GFK je u lipnju proveo i istraživanje među internetskom populacijom u Hrvatskoj, koja je u principu mlađa, višeg obrazovanija i viših financijskih mogućnosti. Ono pokazuje da će čak 74 posto te populacije otputovati nekud ovog ljeta, na više od dva dana:
„Na Vis vjerojatno. Nemamo novaca ali bumo se već nekako snašli. Ko od Hrvata ima novaca? Kredit za ljetovanje je uobičajena fora. Kaj da radimo? Sve je na rate. Na milion rata bez kamata.”