Umjetnice s Kosova u Sarajevu: Muče nas isti problemi

Umjetnički rad umjetnica s Kosova "Wild Beast" je multimedijalni rad sačinjen od objekata i performansa. Na LED ekranima se ispisuju psovke i kletve. Umjetnice kažu da bez ikakve buke ove poruke otkrivaju nasilje i mržnju svakodnevnog jezika prema ženama. Buka usisavača simbolizira neplaćen ženski rad, ali i nametnute norme poželjne tišine, dok su usisavači ugašeni, i nepoželjne buke ženskog govora, dok rade. 

Umjetnica Alketa Sylaj, iz umjetničkog kolektiva Haveit u Prištini, (prva desno), prvi put je u BiH. "Nismo često izlagale ovaj rad. Smatrale smo da bi bilo dobro i da je ovo dobar koncept jer govori o životu žene domaćice, ali smo se iskoristile jezik koji se koristi, koji je toliko traumatičan da se odrasta uz takav jezik. Znam da je i ovdje uobičajen. Te stvari su za djecu jako stresne, teško se poslije odvojiti od tih kletvi", rekla je za Radio Slobodna Evropa. 

Izložba je postavljena u sarajevskoj galeriji "Manifesto". 

Jedan od izloženih radova jeste i rad Alije Vokshi, prve školovane kosovske umjetnice. Alije predstavlja inicijalnu tačku razvoja ženske i feminističke umjetnosti na Kosovu. 

"Da Bog da ti ne svanulo" - jedna od kletvi koje propituju umjetnice. Kažu, kletve su najčešće izgovarane djevojčicama. 

Kosovski umjetnici i umjetnice rijetko izlažu u BiH, zbog otežavajućih okolnosti pri ulasku u zemlju. Kosovo i BiH imaju vizni režim, jer BiH nikad nije zvanično priznala Kosovu kao nezavisno. Priznanju se protive srpski zvaničnici u BiH, odnosno srpski član Predsjedništva BiH. 

Umjetnica Alketa kaže da je frustrirajuće za umjetnicu da ne može slobodno putovati, da je pozivaju često ali da zbog problema s vizama, ne može sudjelovati u izložbama. 
"To te postavi na mjesto – ok, ovdje živim. Stavi ti doznanja da živimo u ovom dijelu svijeta koji nije slobodan, ni za koga, a posebno ne za umjetnice. Europa je i dalje zatvorena za nas. Prolazimo kroz procedure, birokraciju", kaže ona. Smatra da BiH i Kosovo imaju iste probleme, "ali znam da ipak ima dosta umjetnica koji to mijenjaju, našu svijest o feminizmu". "Internet je pomogao, ljudi su otvoreniji prema novim idejama. Nadam se da iduće generacije neće morati prolaziti kroz ono što smo mi doživjele".

Rad umjetnice Laurete Hajrullahu govori o budućnosti feminizma krou cyber prostor. Inspiriran je estetikom videoigara i važnosti koju su imale u feminističkom pokretu s kraja 20. na početak 21. stoljeća. Rad, kako kažu umjetnice, feminističku borbu izmješta u prostor virtualnog prostora. 

"Da Bog da onijemila" - jedna od kletvi. Prekidanje i ponovno paljenje usisavača, kažu umjetnice, izaziva nelagodu posjetiteljima, istu onu nelagodu koje imaju žene kad ih se prekida dok govore. 

"Mislim da živimo u sličnim stvarnostima, zato su nam potrbene iste promjene, živimo u patrijarhalnim društvima, zato ih moram mijenjati. Žene nisu osnažene kao što bi trebale biti. Zato nam trebaju ovakvi događaji, gdje možemo razmijeniti iskustva", rekla je za RSE  Renea Behluli, direktorica Mini studija u Prištini, u čijoj organizaciji je realizirana izložba. 

"Morale smo tražiti vize, išle smo u Skoplje u Ambasadu BiH. Ali očekivali smo i gore, nije bilo toliko strašno. Recimo, bilo je mnogo gore 2014. kad sam prvi put bila ovdje"; rekla je Renea.