Prije nešto manje od mjesec dana mještani Snagova kod Zvornika htjeli su izgraditi česmu. Iskopavanjem su naišli na masovnu grobnicu. Pozvali su Insitut za nestale osobe BiH koji su odmah reagirali i nakon nekoliko dana grobnicu zatvorili, a javnosti objasnili da je nakon antropološkog pregleda utvrđeno da se tu nalaze žrtve iz Drugog svjetskog rata. Povjesničari tvrde da je i to moguće mada i po njima prije da su to žrtve iz ovog rata. Mještani su uvjereni da su to ubijeni Bošnjaci iz Podrinja. I nije im jasno zašto su pronađena tijela ponovno zakopana, a proces ekshumacije završen.
Mevludin Ćosić bio je jedan od inicijatora da se u selu Snagovo izgradi takozvana hajr česma koja simbolizira dobro onom mjestu u kojem je izgrađena. Mevludin je od ranije imao saznanja Bratunčana srpske nacionalnostida se na ovom području nalaze brojne masovne grobnice, no nitko ga nije želio slušati. Kada su izvođači radova došli zamolio ih je da potkopaju na onom mjestu gdje su mu Bratunčani srpske nacionalnosti rekli da je grobnica
„To je sigurno jedanaesta grobnica u okolini Snagova. Zamolili smo izvođača radova da nam malo potkopa onom kašikom. On je zakopao i na 30 cm naišao je na kosti, tabakeru, kutiju od sapuna, aparat za brijanje“, kaže Ćosić.
Mještani su masovnu grobnicu odmah prijavili Institutu za nestale osobe BiH. Stručnjaci iz Insittta su odmah reagirali. Iskopali tijela, ali već nako nekoliko dana ponovno zakopali. Tvrde da se radi o žrtvama iz Drugog svjetskog rata.
Lejla Čengić
„Tom prilikom otkriveni su posmrtni ostaci najmanje 15 žrtava. Međutim nakon antroploškog pregleda i pregleda skeletnih ostataka kao i procjene njihove starosti te predmeta koji su pronađeni uz žrtve, velika je vjerojatnoća da nije riječ o žrtvama iz mandata Instituta za nestale osobe odnosno da nisu žrtve iz proteklog rata. S obzirom da je zaključeno da žrtve nisu iz našeg mandata smatrali smo da ekshumaciju ne bismo trebali nastaviti“, rekla je Lejla Čengić, glasnogovornica Instituta.
A stariji mještani uglavnom povratnici poznaju već desetljećima ovaj teren. Po njima je, s obzirom na promjene na konfiguraciji terena koje prije ovog rata nisu bile vidljive, nemoguće da se radi o žrtvama od prije sedmadeset godina.
„Ja mislim da to nema smisla. Nešto ovdje smrdi. Mislim da iza ovoga stoji prljava igra. Jedna velika prljava igra od strane vlasti. Pa eto, uzet ćemo logiku. Kosti su pronađene na 30 cm. Na toj dubini da je lišće padalo, napadalo bi više“, mišljenja je Ćosić.
Ipak, postoje povijesni tragovi i zapisi da su na ovom području u Drugom svjetskom ratu nestali partizani.
„Jedna od mogućnosti je da su to kosti partizana, partizanskih ranjenika i sptembra 1943. godine. Jer se tu jedno vrijeme, kada su partizani držali Zvornik 1943. godine, nalazio dio glavne partizanske bolnice. I u toj bolnici je bilo još tifusara od Sutjeske, ranjenika koji su ranjeni u Vlasenici i Zvorniku. Neki od njih su bili vrlo teškoranjeni i pri povlačnju partizana s tog prostora prema Tuzli oni su tu zakopani. Reekshumiranje nakon rata nije izvršeno i vjerovatno su zarobljeni“, pojašnjava profesor povijesti Nazim Ibrahimović.
No ni profesor Ibrahimović kao i mještani Snagova ne isključuje mogućnost da su ovo pronađena tijela Bošnjaka nestalih u proteklom ratugodine
„Moguće je čak i da su s tim kostima pomiješane kosti Bošnjaka koji su se povlačili iz Konjević Polja, Kamenice, Srebrenice, Bratunca ili čak stanovnika Snagova koji su pokušali preći cestu preko Crnog Vrha da bi dospjeli do slobodnih teritorija na području zaseoka Nezuka, Međeđe, Sapne..“, kaže Ibrahimović.
I prije rata u Snagovu se govorilo da su ovdjecivili koje su njemačke snage prilikom povlačenja o zarobili, streljali i zbog brzine plitko zakopali. Ovo je priča jednog od mještana Snagova koji više nije među živima, a koji je tvrdio da je svojevremeno pobjegao s tog streljanja. Mještanin Snagova, Mevludin Ćosić tvrdi da grobnica o kojoj postoji sumnja da je iz 2.svjetskog rata zaista postoji, ali na drugom lokalitetu.
„Ovdje za vrijeme Drugog svjetskog rata, prema informacijama koje sam ja od starih dobivao, da je tu Švabo ubijao. Odakle ih je dovodio, s koje lokacije ne znam. Ali prema pričama starih mještana zakopani su ali ne ovdje, nego dole kod ove podzide, jedno 20 metara odavde“, tvrdi Ćosić.
A u Zvorniku se još uvijek traga za tijelima oko pet stotna Bošnjaka. Hakija Smajlović, iz Udruženja obiteljizarobljenih i nestalih osoba iz Zvornika smatra da se traženju nestalih pristupa veoma površno i da ni interesa za identifikacijama i otkrivanjima masovnih grobnica više i nema
„Ni jednu masovnu grobnicu od 2005. godine nismo otvorili. Ako već imamo 476 tijela koje treba pronaći onda vidite koliko je važno pronaći grobnice jer veliki je broj još onih koji nikada nisu pronađeni“, kaže Smajlović.
Ljudima ovdje jedno nikako nije jasno zašto su tijela pronađena u masovnoj grobnici prije nekoliko tjedana odmah i zakopana i zašto do kraja nije utvrđeno tko su ti ljudi? Zašto su tek pretpostavke presudile?A baš u ovom mjestu tijekom proteklih godina nađene su najveće masovne grobnice stradalih Bošnjaka od devedeset i druge do devedeset i pete. Mještani Snagova pričaju da su mnogo ranije dobili saznanja da se na ovom lokalitetu nalazi još mnogo masovnih grobnica i to na mjestu gdje je danas deponija. To su, kažu saznali od Bratunčana koji to nisu mogli čuvati u sebi, a koji su odvozili tijela ubijenih Bošnjaka i zakopavali ih u Snagovu.