Zahtjevi ljubitelja i volontera koji se brinu za divlje konje na predjelima iznad Livna, da lokalne vlasti zaštite ove plemenite životinje, konačno su urodili plodom.
Mišljenje je nepodijeljeno - konje treba zaštiti. Ljubiteljima prirode i konja koji slobodni, ničim sputavani, pola stoljeća lutaju Krug planinom, u interesu je, prije svega, bila dobrobit ovih četvoronožnih ljepotana budući da im se svake godine osjetno smanjuje brojno stanje. Javna je tajna da za taj manjak nije kriva priroda, te da konje treba zaštiti prije svega od zlih ljudi koji su, uz vukove, najveći predatori na ovim prostorima.
S tim u vezi Branko Lijović, općinski vijećnik i volonter koji redovito obilazi konje i skrbi za njih, među ostalim kaže:
„Priroda ih sigurno nije sve odnijela. Postoji preprodaja. Imamo i saznanja o hvatanju gore i zaticali smo i ždrebad i konje sa nekim užetima oko vrata. Znači hvatanje uz pomoć ovih ovdje ljudi, tako da bi se to prepoprodavalo čak u Hrvatsku ili po BiH.“
Javna je tajna da su se za naručitelje iz Dalmacije ždrebad hvatala i prodavala po šest i sedam tisuća kuna. A kako se ovogodišnji podmladak može nabrojati gotovo na prste jedne ruke, jasno je da vremena za čekanje nije bilo. Na raspravi se uglavnom postavljalo pitanje vlasništva konja, no svi su suglasni da ih se treba zaštititi. Fikret Sitnić, pomoćnik načelnika za gospodarstvo i inspekcijske poslove Općine Livno:
„Da se nađe neka organizacija koja će voditi brigu o divljim konjima gore, na Kruzima. Sve je to u cilju i naše promidžbe i našeg turizma. I neko je rekao da bi to bio naš najjači turistički brend koji mi imamo.“
Činjenje zabranjenih radnji kao što su ubijanje, hvatanje i mučenje konja ili trajnije onemogućavanje hranjenja, napajanja i slično, fizičke osobe bi koštalo 1.000 maraka, pravne osobe 7.000 i njenu odgovornu osobu još dodatne 2.000. Nacrtom je, među ostalim, predviđeno i suzbijanje epidemija, utvrđivanje zdravstvenog stanja i označavanje životinja, higijena, prehranjivanje, upoznavanje strukture i identifikacija krda, praćenje njihovog brojnog stanja, kao i druge preventivne zaštitne mjere.
Mišljenje je nepodijeljeno - konje treba zaštiti. Ljubiteljima prirode i konja koji slobodni, ničim sputavani, pola stoljeća lutaju Krug planinom, u interesu je, prije svega, bila dobrobit ovih četvoronožnih ljepotana budući da im se svake godine osjetno smanjuje brojno stanje. Javna je tajna da za taj manjak nije kriva priroda, te da konje treba zaštiti prije svega od zlih ljudi koji su, uz vukove, najveći predatori na ovim prostorima.
S tim u vezi Branko Lijović, općinski vijećnik i volonter koji redovito obilazi konje i skrbi za njih, među ostalim kaže:
„Priroda ih sigurno nije sve odnijela. Postoji preprodaja. Imamo i saznanja o hvatanju gore i zaticali smo i ždrebad i konje sa nekim užetima oko vrata. Znači hvatanje uz pomoć ovih ovdje ljudi, tako da bi se to prepoprodavalo čak u Hrvatsku ili po BiH.“
Javna je tajna da su se za naručitelje iz Dalmacije ždrebad hvatala i prodavala po šest i sedam tisuća kuna. A kako se ovogodišnji podmladak može nabrojati gotovo na prste jedne ruke, jasno je da vremena za čekanje nije bilo. Na raspravi se uglavnom postavljalo pitanje vlasništva konja, no svi su suglasni da ih se treba zaštititi. Fikret Sitnić, pomoćnik načelnika za gospodarstvo i inspekcijske poslove Općine Livno:
„Da se nađe neka organizacija koja će voditi brigu o divljim konjima gore, na Kruzima. Sve je to u cilju i naše promidžbe i našeg turizma. I neko je rekao da bi to bio naš najjači turistički brend koji mi imamo.“
Činjenje zabranjenih radnji kao što su ubijanje, hvatanje i mučenje konja ili trajnije onemogućavanje hranjenja, napajanja i slično, fizičke osobe bi koštalo 1.000 maraka, pravne osobe 7.000 i njenu odgovornu osobu još dodatne 2.000. Nacrtom je, među ostalim, predviđeno i suzbijanje epidemija, utvrđivanje zdravstvenog stanja i označavanje životinja, higijena, prehranjivanje, upoznavanje strukture i identifikacija krda, praćenje njihovog brojnog stanja, kao i druge preventivne zaštitne mjere.