Zastupnički dom američkog Kongresa velikom većinom usvojio je rezoluciju kojom poziva američkog predsjednika Baracka Obamu da pošalje oružje Ukrajini kako bi zemlja mogla braniti svoj suverenitet u borbi protiv proruskih separatista. Istodobno, primirje na istoku Ukrajine se i dalje krši.
Obamina administracija je do sada više puta slala vojnu pomoć Ukrajini, no to nije bilo ubojito oružje. Za takvu odluku, kažu u State Departamentu žele vidjeti da li će sporazum o prekidu vatre biti ispoštovan.
Odluku o slanju oružja donosi predsjednik Obama, iako je pritisak republikanske većine, ali i dijela zastupnika demokratske stranke, sve snažniji.
Početkom mjeseca 11 zastupnika, među njima i predsjednik Zastupničkog doma John Bohner, šefu Bijelu kuće uputili su pismo u kojem ističu da Rusija svojim akcijama ugrožava suverenitet Ukrajine, što predstavlja "groteskno kršenje medjunarodnog prava, prijetnju po Zapad i napad na međunarodni poredak koji je uz veliku cijenu uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata".
Za rezoluciju je glasalo 348 kongresmena, 48 ih je bilo protiv, što pokazuje da postoji stranačko suglasje za slanje ubojitog oružja i kako bi se pomoglo ukrajinskoj vojsci u borbi protiv proruskih separatista.
"Svijet pažljivo prati što radimo kako bi pomogli Ukrajini da se obrani. UKrajinci od nas ne traže da se borimo za njih, već da im damo oružje kako bi se sami branili", poručila je republikanka iz FlorideIleana Ros-Lehtinen.
"Već mjesecima govorim da na krizu u Ukrajini ne smijemo gledati kao na neki daleki konflikt ili na nešto što je tudji problem. Ovaj rat je za sobom ostavio tisuće mrtvih, desetke tisuća ranjenih i milijun raseljenih i počeo je prijetiti posthladnoratovskoj stabilnosti u Evropi”, kazao je demokrat Eliot Engel.
Istodobno, u Dumi, donjem domu ruskog parlamenta je upozoreno da ukoliko Barack Obama odobri rezoluciju, onda i Vladimir Putin mora i službeno odobriti slanje vojske u Ukrajinu i pomoći separatistima oružjem.
Parlament je, podsjetimo, još u martu 2014. odobrio slanje vojske u Ukrajinu, što je trebao biti signal Zapadu zbog svrgavanja ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča.
Potom je ta odluka povučena, a Moskva je nastavila negirati slanje snaga u istočnu Ukrajinuito usprkos brojnim dokazima koje su pružali Kijev i NATO.