“Bosna i Hercegovina između Dejtona i Brisela: Od Dejtonskog sporazuma do Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju” naziv je međunarodne konferencije koja se u subotu održava u Mostaru, u organizaciji bh. ogranka Panevropske unije, a uz podršku njemačke Fondacije Konrad Adenauer, te Hrvatskog kulturnog društva (HKD) Napredak.
U radu skupa učestvuje niz istaknutih članova akademske zajednice, nevladinog sektora, političkih predstavnika u BiH, zvaničnika međunarodne zajednice, te gostiju iz nekoliko zemalja regiona.
Predsjednik Panevropske unije BiH, Vanja Gavran istakao je uz ostalo u uvodnom izlaganju da, malo po malo, sazrijeva vrijeme i da bh. političari shvate kako je krajnje vrijeme konkretizacije puta ka EU, a ne načelno pripovijedanje o tome da “smo uvijek bili i jesmo dio Evrope”.
“BiH drugog puta nema. Nevjerovatno je kako se na ovako maloj zemlji lome interesi sila. Tu su zapad, Rusija, Turska, arapske zemlje i svi imaju nekog interesa. No, interes naroda i građana ove zemlje je bolji život, trajan mir i stabilnost, a to je moguće samo u okvirima EU i tu postoji konsenzus građana, a to je najvažnije”, rekao je Gavran, napomenuvši da samo u EU nije bilo rata posljednjih 70 godina, na primjer.
Naglasio je da preuređenje BiH treba zadovoljiti interese svih naroda i stanovnika, oštro kritikujući one koji smatraju da je ovakvo stanje dobro i da ništa ne treba mijenjati.
Vanja Gavran
“Ali je svima jasno da ovakav birokratski aparat ‘pojede’ sve. On se deblja, a narod je sve mršaviji”, upozorio je Gavran.
Član Evropskog parlamenta iz Hrvatske, Tonino Picula je rekao da stvari u BiH, kada se radi o ispunjavanju uslova za članstvo u EU, “zapinju na samom početku”.
Picula je kao primjer naveo da u Evropskom parlamentu postoji posebna delegacija za BiH, koja bi se trebala sastojati od po 13 članova evropskog i 13 bh. parlamentaraca.
“Nas 13 iz Evropskog parlamenta je tu, a nema 13 iz BiH. Zašto? Za 12 se zna, ali ko je trinaesti? E to je teško reći. Tri konstitutivna naroda su lako izabrali četiri svoja, ali trinaesti je problem”, rekao je Picula, dodajući kako to samo govori kako se teško stvari u BiH mijenjaju.
“Nemojmo biti naivni. Nije to slučajna situacija. Dejtonski sporazum je 20 godina iza njega stvorio jednu strukturu kojoj se ne mijenja BiH. Njima svaki napredak naprosto ugrožava njihove pozicije”, istakao je Picula.
Predsjednik Međunarodne panevropske unije, Francuz Alain Terrenoire, je takođe kritikovao Dejtonski mirovni sporazum.
“To je jedan mirovni sporazum predviđen da kratko traje. Nije bio zamišljen da traje 20 godina. Nije bio napisan da narod BiH živi u jednoj institucionalno nepodnošljivoj situaciji”, poručio je Terrenoire, nazivajući još Dejtonski sporazum “istrošenim”.
Očekuje se tokom dana izlaganje velikog broja istaknutih govornika, a kasno poslijepodne trebao bi biti usvojen i tekst Panevropske deklaracije sa ove konferencije.