I dok 60 posto stanovnika na jugozapadu Bosne i Hercegovine nema priključak na javni vodovod, vlasti u ovom dijelu zemlje su odlučile dati koncesiju za komercijalno korištenje i flaširanje vode.
Zbog toga je oko 200 mještana četiri sela u okolini Livna odlučilo da tuži lokalnu vlast, ocjenjujući kako bi oni zbog te odluke mogli ostati bez pitke vode.
Oni su polovinom maja podnijeli krivičnu prijavu protiv čelnika vlade Kantona 10 i nadležnog ministarstva zbog, kako navode, nezakonitosti u procesu dodjele koncesije za istraživanje i eksploataciju vode nadomak njihovih sela.
Čelni ljudi kantonalne vlade nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o navodima iz krivične prijave mještana.
O cijelom slučaju je pristao govoriti Mato Šiško, pomoćnik kantonalne ministrice privrede, kojeg su mještani, također, naveli u krivičnoj prijavi.
On kaže da projekat ni na koji način ne može ugroziti izvore vode, te dodaje da je investitor ugovorom obavezan nadoknaditi svu eventalnu štetu. Kaže da ga krivična prijava ne brine, jer je sve urađeno "u skladu sa propisima".
Pročitajte i ovo: Opština Glamoč za 15 centi kupuje kvadratni metar zemlje za vjetroparkŠta kažu mještani?
"Naš jedini interes je da ne ostanemo bez vode za piće", kaže za Radio Slobodna Evropa Mirko Krivić, jedan od predstavnika mještana iz četiri sela pored Livna.
Mirkova kuća je kilometar udaljena od mjesta gdje investitor planira bušiti više stotina metara u dubinu zemlje, kako bi tražio podzemni rezervoar vode.
On se plaši da bi zbog tog bušenja mogli presušiti seoski izvori vode, iz kojih se snabdijeva više od 200 domaćinstava.
Četiri sela su priključena na lokalni vodovod, odnosno na dva izvorišta udaljena nekoliko stotina metara od lokacije na kojoj bi trebalo početi istraživanje, a naknadno i izgradnja fabrike za flaširanje.
Plašeći se da će im to ugroziti opskrbu vodom, mještani su od 2018. godine najmanje osam puta blokirali lokalni put i tako spriječili investitora da počne istraživanje.
U augustu prošle godine je interventna policija pokušala omogućiti investitoru prolaz do mjesta istraživanja, ali radovi ni tada nisu počeli. Do danas nije bilo novih pokušaja investitora da počne sa radovima.
Jezero Mandek pored Livna, smatraju mještani bi moglo biti ugroženo, tvrde iz neformalne grupe građana 'Zašitimo izvore Mandeka' iz Livna.
Ko je investitor?
Prema riječima mještana, koncesija za eksploataciju vode je dodijeljena 2012. godine firmi "Dže-CO" iz Livna, bez zakonom propisane javne rasprave i provedenog javnog konkursa.
Firma je narednih godina provela nekoliko istražnih bušenja zbog kojih je, kako kažu, presušio izvor vode susjednom selu Tušnica.
Ugovor nije raskinut ni nakon što firma nije ispoštovala ugovorenu obavezu da počne sa flaširanjem i prodajom vode najkasnije tri godine nakon potpisivanja ugovora.
Nakon što je ova firma izgubila interes i novac za dalje radove, koncesija je krajem 2018. godine prenesena na drugu firmu iz Livna, "Lara Natural".
U međuvremenu, Kantonalna vlada je oformila petočlano radno tijelo da ispita zakonitost dodjele koncesije. Ovo tijelo je utvrdilo da su vlada i nadležno ministarstvo prekršili najmanje devet relevantnih zakona, te više puta pogodovali investitoru u procesu dodjele koncesije za eksploataciju pitke vode, kao i njenog kasnijeg prenosa na novog investitora.
Koncesija je ugovor kojim vlast daje investitoru višegodišnje pravo korištenja nekog javnog, prirodnog bogatstva, poput vode, šume ili rude, i naplaćuje mu godišnju koncesionu naknadu. Prema zakonu bi koncesiju trebao dobiti investitor koji dostavi najbolju ponudu na javnom pozivu, kako bi građani imali što veću korist od iskorištavanja njihove zajedničke imovine.
Šef Radnog tijela za reviziju koncesija je Marko Barać, inače tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kantona 10. On kaže za RSE da je radno tijelo završilo posao i predalo izvještaj, ali da kantonalna vlada treba odlučiti šta će dalje.
U međuvremenu, vlada je, uprkos nalazima radne grupe, odobrila prijedlog ministrice privrede Dijane Puzigaća, za sklapanje aneksa ugovora o koncesiji sa firmom "Lara Natural".
Mato Šiško, njen pomoćnik, kaže da da su prije potpisivanja ovog aneksa otklonjeni svi nedostaci navedeni u izvještaju radne grupe. On smatra da su utvrđeni nedostaci tehničke prirode, te ističe da su saglasnost na potpisivanje aneksa sa investitorom dale sve relevantne institucije, uključujući i javno pravobranilaštvo.
Dijana Puzigaća nije bila raspoložena za razgovor o ovoj temi za Radio Slobodna Evropa.
Pročitajte i ovo: 'Bitka na Neretvi' protiv teških metalaVlast bez odgovora na upite mještana
"Mi smo od 2018. godine do prošlog tjedna poslali bar 15 pismenih zahtjeva za sastancima, ali nas niko nikad nije primio na sastanak, ni u Vladi (Kantona 10) ni u resornom Ministarstvu gospodarstva, niti nam je neko nešto odgovorio", navodi predstavnik mještana Mirko Krivić.
Ivan Vukadin, predsjednik Vlade Kantona 10, odbio je govoriti o ovoj temi za RSE.
"Evo neki dan smo imali izvještaj o izvršenju proračuna Grada Livna, i grad je uprihodovo 280 maraka (140 eura) prošle godine od tih koncesija. I to govori o kvalitetu ovih ugovora i koliko su oni dobri, jer trećina teritorije Livna je dana u koncesije", kaže Ivica Brešić, gradski vijećnik u Livnu i bivši kantonalni ministar poljoprivrede i šumarstva.
Dodaje da je realizovano tek par izdatih koncesija za vjetroelektrane koje su kantonalnom budžetu počele donositi godišnje prihode od oko pola miliona maraka (250 000 eura).
Google Earth prikaz koncesionog područja koje je kasnije svedeno na samo dvije parcele u vlasništvu općine.
Brešić ističe da za projekat istraživanja i eksploatacije vode još nije urađena studija uticaja na okoliš, što je potvrdilo i Ministarstvo okoliša i turizma bh. entiteta Federacija BiH.
Zulka Baljak, izvršna direktorica nevladine organizacije "Centar za građansku suradnju" iz Livna, kaže da je ova organizacija podržala proteste mještana, te da je neshvatljiva šutnja i netransparentnost u radu kantonalnih vlasti u ovom slučaju.
Šta kaže investitor?
Suvlasnici firme Lara Natural su Livnjaci Josip Sužanj i Stipo Marelja koji žive u Berlinu, kaže za RSE advokat Slaven Jukić iz Livna, pravni zastupnik investitora.
Objašnjava da je investitor "žrtva političkih prepucavanja u kantonalnoj vlasti".
"Zamisli, dobijete sve saglasnosti i dozvole, a onda kantonalna vlada osnuje neko radno tijelo da to naknadno propituje. Pa, nam onda u ljeto 2021. godine i zabrani radove, dok ne zauzmu stav. Kao da nam Vlada nije izdala tu koncesiju i dozvole nego smo mi to na pijaci kupili", kaže Jukić.
Dodaje da im je i vodni inspektor zabranio radove 2019. godine tražeći vodnu saglasnost, za koju je kantonalni sud kasnije utvrdio da im uopšte ne treba.
Objašnjava da je Kantonalni sud u Livnu naknadno poništio obje zabrane radova. U jednoj od presuda se navodi da je inspekcija "grubo prekršila" zakone kada je zabranila investitoru radove, za koje je imao važeća odobrenja.
Kvalitet vodoopskrbe u Kantonu 10 je neodgovarajući, navodi se u Strategiji razvoja tog kantona za razdoblje 2021. do 2027. godine. Česte su redukcije vode, veliki su gubici na dotrajaloj vodovodnoj mreži, a nema ni dovoljno kapaciteta izvora na skoro svim vodovodima u kantonu, piše u ovom dokumentu.
Pročitajte i ovo: Kinezi nakon termoelektrana ulažu prvi put u vjetroelektranu u BiH