Iako je u srijedu u Briselu trebao biti potpisan protokol o saradnji o progonu počinilaca krivičnih djela ratnog zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, Tužilaštvo BiH otkazalo je svoje prisustvo.
Razlog otkazivanja, kako se navodi u saopštenju, pismo predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića kojim upozorava da je jedino to tijelo nadležno da zaključuje međudržavne sporazume u ime BiH, te sugeriše stavljanje protokola u proceduru u skladu sa Zakonom o zaključivanju međunarodnih ugovora. Stav Tužilaštva je da protokol ne podliježe ratifikaciji.
„U saopćenju se navodi da je Tužiteljstvo BiH Ministarstvu pravde BiH, kao resornom ministarstvu, u više navrata dostavljalo protokol, te uvažilo i u isti unijelo određene primjedbe Ministarstva pravde BiH, a stav ovog ministarstva je bio da predmetni protokol ne podliježe ratifikaciji. Tužiteljstvo BiH smatra da se ne radi o međudržavnom ugovoru u konkretnoj stvari, nego o protokolu o suradnji između dva tužiteljstva kojim se pobliže definira jedan aspekt pružanja međunarodne pravne pomoći u predmetima ratnih zločina, koji odnos je reguliran već potpisanim međudržavnim ugovorima. Dakle, ni po našem mišljenju protokol o suradnji ne podliježe proceduri ratifikacije“, komentar Tužilaštva prenosi glasnogovornik Boris Grubešić.
Na povlačenje saglasnosti na potpisivanje protokola je, kako se vjeruje, u značajnoj mjeri uticao protest javnosti i kritika da bi BiH bila u podređenom položaju, kao podružnica srbijanskog pravosuđa.
„U prvobitnom prijedlogu ti je zaista tako. Dakle, naše tužilaštvo bilo bi tehnički servis Vladimira Vukčevića - jer se sporazum odnosio samo na zločine počinjene u BiH. A šta ćemo sa zločinima počinjenim u Srbiji? I navodno je u drugom tom pokušaju napravljen neki drugi sporazum i ubačeno je to da se on primjenjuje za obadvije zemlje. Takav sporazum oni imaju sa Hrvatskom. Sklope 30 optužnica i proslijede ih Odvjetništvu R Hrvatske, dakle ne ustupaju predmete. Ovo njima treba samo za skupljanje političkih poena. Zašto? Dvije evropske konvencije - jedna o pružanju pravne pomoći u krivičnim stvarima, i druga o ustupanju predmeta u krivičnim stvarima - su dovoljno prostora ukoliko su poštene namjere između dvije zemlje da sarađuju. I te konevncije u uređenim zemljama Zapadne Evrope otklanjaju sve dileme“, kaže predsjednik Fondacije Istina pravda pomirenje Sinan Alić.
EU razočarana
Direktor Centra za istraživanje ratnih zločina RS Janko Velimirović podsjeća da strukturalni dijalog o reformi bh. pravosuđa predviđa regulisanje međudržavne saradnje, a i Evropska komisija je u preporukama navela kako očekuje da se potpiše protokol do kraja novembra 2011. godine.
„Ovo će nanijeti veliku štetu pravosuđu BiH zato što je ipak sve bilo i u dogovoru sa Tužilaštvom Haškog tribunala. Samo da podsjetimo da su i na Brionima ovog ljeta razgovarali, da je tad već bilo sve usaglašeno, pa je došlo do nekih izmjena da bi se sve strane zadovoljile - i zato iznenađuje da već na samom startu strukturalnog dijaloga dolazi do otkazivanja preporučenih rokova“, rekao je Velimirović.
Stav EK u BiH i njenog šefa Petera Sorensena ide u prilog sporazumu.
„Evropska unija je veoma razočarana što potpisivanje još uvijek nije moguće. Kao što je ambasador Sorensen već kazao, mi smatramo da se radi o pozitivnom sporazumu koji će imati uticaj na izbjegavanje nekažnjivosti ljudi koji su osumnjičeni da su počinili ratne zločine. Situacija u ovom trenutku jeste da je to moguće, jer neke zemlje nemaju praksu izručivanja njihovih državljana tako da ljudi efikasno izbjegavaju pravdu u jednoj državi time što prelaze u drugu, a tu je i problem posjedovanja dokaza kako bi ih priveli sudu pravde. Šta ovaj sporazum znači? To znači da bi dokazi bili dostupni u BiH i u Srbiji i to bi omogućilo da se više ljudi preda sudu pravde. Ovo je bio rezultat jednog dugog procesa u koji su bile uključene sve relevantne institucije i mi se nadamo da će on biti veoma brzo okončan“, kaže glasnogovornik Endi Megafi.
Ovo je prvi put u četiti godine, koliko je prošlo od kada je razgovore za postizanje sporazuma pokrenuo glavni haški tužilac Serž Bramerc, da Predsjedništvo BiH pokreće pitanje procedure njegovog potpisivanja. Inače, protokol je u nekoliko navrata mijenjan, uglavnom na inicijativu Ministarstva pravde BiH, a Tužilaštvo je sve primjedbe, kako nam je potvrđeno u Ministarstvu, uvrstilo u posljednju verziju sporazuma.
Sporazum će, po svemu sudeći, tako, u Sporazum će po svemu sudeći, tako, u proceduru u skladu sa Ustavom i Zakonom o zaključivanju međunarodih ugovora, te će njegovo potpisivanje preći u nadležnost kolektivnog šefa države.
Razlog otkazivanja, kako se navodi u saopštenju, pismo predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića kojim upozorava da je jedino to tijelo nadležno da zaključuje međudržavne sporazume u ime BiH, te sugeriše stavljanje protokola u proceduru u skladu sa Zakonom o zaključivanju međunarodnih ugovora. Stav Tužilaštva je da protokol ne podliježe ratifikaciji.
„U saopćenju se navodi da je Tužiteljstvo BiH Ministarstvu pravde BiH, kao resornom ministarstvu, u više navrata dostavljalo protokol, te uvažilo i u isti unijelo određene primjedbe Ministarstva pravde BiH, a stav ovog ministarstva je bio da predmetni protokol ne podliježe ratifikaciji. Tužiteljstvo BiH smatra da se ne radi o međudržavnom ugovoru u konkretnoj stvari, nego o protokolu o suradnji između dva tužiteljstva kojim se pobliže definira jedan aspekt pružanja međunarodne pravne pomoći u predmetima ratnih zločina, koji odnos je reguliran već potpisanim međudržavnim ugovorima. Dakle, ni po našem mišljenju protokol o suradnji ne podliježe proceduri ratifikacije“, komentar Tužilaštva prenosi glasnogovornik Boris Grubešić.
Na povlačenje saglasnosti na potpisivanje protokola je, kako se vjeruje, u značajnoj mjeri uticao protest javnosti i kritika da bi BiH bila u podređenom položaju, kao podružnica srbijanskog pravosuđa.
„U prvobitnom prijedlogu ti je zaista tako. Dakle, naše tužilaštvo bilo bi tehnički servis Vladimira Vukčevića - jer se sporazum odnosio samo na zločine počinjene u BiH. A šta ćemo sa zločinima počinjenim u Srbiji? I navodno je u drugom tom pokušaju napravljen neki drugi sporazum i ubačeno je to da se on primjenjuje za obadvije zemlje. Takav sporazum oni imaju sa Hrvatskom. Sklope 30 optužnica i proslijede ih Odvjetništvu R Hrvatske, dakle ne ustupaju predmete. Ovo njima treba samo za skupljanje političkih poena. Zašto? Dvije evropske konvencije - jedna o pružanju pravne pomoći u krivičnim stvarima, i druga o ustupanju predmeta u krivičnim stvarima - su dovoljno prostora ukoliko su poštene namjere između dvije zemlje da sarađuju. I te konevncije u uređenim zemljama Zapadne Evrope otklanjaju sve dileme“, kaže predsjednik Fondacije Istina pravda pomirenje Sinan Alić.
EU razočarana
Direktor Centra za istraživanje ratnih zločina RS Janko Velimirović podsjeća da strukturalni dijalog o reformi bh. pravosuđa predviđa regulisanje međudržavne saradnje, a i Evropska komisija je u preporukama navela kako očekuje da se potpiše protokol do kraja novembra 2011. godine.
Sud i Tužilaštvo BiH - foto: Midhat Poturović
„Ovo će nanijeti veliku štetu pravosuđu BiH zato što je ipak sve bilo i u dogovoru sa Tužilaštvom Haškog tribunala. Samo da podsjetimo da su i na Brionima ovog ljeta razgovarali, da je tad već bilo sve usaglašeno, pa je došlo do nekih izmjena da bi se sve strane zadovoljile - i zato iznenađuje da već na samom startu strukturalnog dijaloga dolazi do otkazivanja preporučenih rokova“, rekao je Velimirović.
Stav EK u BiH i njenog šefa Petera Sorensena ide u prilog sporazumu.
„Evropska unija je veoma razočarana što potpisivanje još uvijek nije moguće. Kao što je ambasador Sorensen već kazao, mi smatramo da se radi o pozitivnom sporazumu koji će imati uticaj na izbjegavanje nekažnjivosti ljudi koji su osumnjičeni da su počinili ratne zločine. Situacija u ovom trenutku jeste da je to moguće, jer neke zemlje nemaju praksu izručivanja njihovih državljana tako da ljudi efikasno izbjegavaju pravdu u jednoj državi time što prelaze u drugu, a tu je i problem posjedovanja dokaza kako bi ih priveli sudu pravde. Šta ovaj sporazum znači? To znači da bi dokazi bili dostupni u BiH i u Srbiji i to bi omogućilo da se više ljudi preda sudu pravde. Ovo je bio rezultat jednog dugog procesa u koji su bile uključene sve relevantne institucije i mi se nadamo da će on biti veoma brzo okončan“, kaže glasnogovornik Endi Megafi.
Ovo je prvi put u četiti godine, koliko je prošlo od kada je razgovore za postizanje sporazuma pokrenuo glavni haški tužilac Serž Bramerc, da Predsjedništvo BiH pokreće pitanje procedure njegovog potpisivanja. Inače, protokol je u nekoliko navrata mijenjan, uglavnom na inicijativu Ministarstva pravde BiH, a Tužilaštvo je sve primjedbe, kako nam je potvrđeno u Ministarstvu, uvrstilo u posljednju verziju sporazuma.
Sporazum će, po svemu sudeći, tako, u Sporazum će po svemu sudeći, tako, u proceduru u skladu sa Ustavom i Zakonom o zaključivanju međunarodih ugovora, te će njegovo potpisivanje preći u nadležnost kolektivnog šefa države.