Prema navodima iz intervjua u listu The Economist, za francuskog predsjednika Emanuela Macrona "Bosna i Hercegovina(BiH) je tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku".
Ova izjava izazvala je buru reakcija, mahom onih koje opovrgavaju Macronove, ali i reakciju najviših zvaničnika u BiH.
Tim povodom predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić uputio je poziv francuskom ambasadoru u BiH Giljemu Roussonu kako bi tražio pojašnjenje stavova predsjednika Macrona.
Tokom susreta kako je saopćeno iz Predsjedništva BiH, Komšić je upoznao ambasadora Roussona o tačnim podacima kojima raspolaže BiH i partnerske zemlje o broju osoba koje su se nalazile, ili se još uvijek nalaze na stranim ratištima, te sa brojem poginulih, procesuiranih, kao i o tačnom broju žena i djece.
Komšić je ponovio poziv predsjedniku Macronu da posjeti BiH, te da se lično uvjeri kakvo je stanje, između ostalog, i u ovoj oblasti.
Kako je prenio list The Economist, Macron je rekao i da se BiH "suočava s problemom džihadista povratnika", te da je ona glavno pitanje za one koji su zabrinuti za region Zapadnog Balkana.
Šta pokazuju podaci za BiH, a šta za Francusku
Od 2014. godine odlasci na strana ratišta su, prema Krivičnom zakonu BiH, okvalifikovani kao krivična djela povezana s terorizmom.
Interpol je raspisao 90 potjernica za građanima BiH u vezi s učešćem na ratištima u Siriji i Iraku. U BiH se do sada iz Sirije i Iraka vratilo više od 60 muškaraca i većina ih je ili procesuirana ili čekaju suđenja.
Prema podacima Tužilaštva BiH, u predmetima za protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama vezanim za odlaske državljana BiH na strana ratišta Sirije i Iraka dosad nije bila niti jedna oslobađajuća presuda.
Iz BiH je na sirijsko-iračko ratište otišlo nešto više od 300 građana od kojih većina čine žene i djeca.
Vaš browser nepodržava HTML5
Bivši militanti 'Islamske države' u zatvoru
S druge strane iz Francuske je otišlo preko 1.900 osoba, što je duplo više nego iz ijedne druge zapadno-evropske države, kaže za RSE portparol Islamske zajednice u BiH Muhamed Jusić. Jusić, koji se bavio istraživanjem fenomena odlaska na strana ratišta, podsjeća da se ovih dana očekuje povratak preko 450 njih u Francusku, te da ne vidi zašto se Macron na ovaj način bavi sa BiH.
Problem problematiziranja islamskog identiteta
"Sporan nam je taj osjećaj da se pred BiH stavljaju neki uslovi koji ne važe za neke druge zemlje. Posebno smo zabrinuti tvrdnjom da BiH ima nešto veći ili izraženiji problem s fenomenom nasilnih ekstremista ili povratnika iz Sirije. To temeljimo na činjenici da Francuska ima daleko veći broj ljudi koji su otišli da ratuju na istom ratištu i daleko veći broj ljudi koji se planira vratiti", kaže Jusić.
U BiH su i sigurnosne agencije i međunarodne organizacije, ali i Islamska zajednica u BiH ovom pitanju posvetile veliku pažnju i utiču da se bilo kakva prijetnja smanji na minimum, što pokazuju i svi relevantni izvještaji, kaže Jusić, te navodi kako se prema Macronovim stavovima BiH, ali i zemlje sa muslimanskom većinom na Balkanu dovode u vezu s ekstremizmom.
"Za Islamsku zajednicu u BiH je sporno ako se islamski identitet problematizira i nadamo se da to nije bila namjera predsjednika Macrona", kaže Jusić.
Dodik ne dijeli Komšićev stav
No, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ne dijeli Komšićev stav, te u izjavi za agenciju SRNA kaže kako stavovi koje Komšić javno iznosi, ili koje će tim povodom saopštiti francuskom ambasadoru, nisu stavovi BiH.
"Umjesto da se na najodgovornijim mjestima u BiH prodiskutuje o problemu povratnika sa ratišta po Bliskom istoku i stvarne prijetnje od terorizma u BiH, ovdje se napada svako ko o tome ne želi i neće da ćuti, a sada je na red došao i predsjednik Francuske Emmanuel Macron", naglasio je Dodik za SRNA-u.
Pročitajte i ovo: Vraćanje militanata IDIL-a u zemlje porijekla vruć krompirBivši ambasador BiH u Francuskoj, Slobodan Šoja, kaže kako nema namjeru da brani Macrona, ali da je u diplomatskim krugovima neuobičajeno da šef države traži od ambasadora pojašnjenje, jer se to radi na nivou ministarstava vanjskih poslova, te da nije nužno praviti diplomatski skandal oko izjave.
"Ja ne mislim da je predsjednik Macron mislio da ima veliki ogroman broj, jer nije ni govorio o broju ljudi. Kada je rekao povratak nekoliko nije rekao ni dva ni dvadeset, te s te strane treba biti oprezan. Bolje bi bilo da razmišljamo zašto je to rečeno, jer je ovo jedna vrsta poruke u ovom trenutku veoma nepovoljnom za BiH zbog čitave situacije u kojoj živimo i zbog odnosa Evropske unije(EU) koji je sve hladniji prema Zapadnom Balkanu", smatra Šoja.
BiH kao dobar primjer
Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović drugačijeg je viđenja.
"Ne znam u kom kontekstu je to rekao predsjednik jedne veoma važne zemlje. Ja mislim da je situacija u BiH nije takva. Mislim da mnogo zvaničnih izvještaja govori upravo suprotno i ja naprosto ne dijelim takav stav", kaže Šarović.
Pročitajte i ovo: Kako se BiH bori protiv ekstremizma i terorizma?Profesor sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Armin Kržalić kaže kako se BiH pokazala kao dobar primjer u regiji kada je u pitanju borba protiv ekstremizma, terorizma i radikalizma. Prva je usvojila zakon kojim se kriminalizira učešće u stranim formacijama i koja je počela procesuirati povratnike, te uveliko radi na programima njihove reintegracije.
"Ne vidim zaista na osnovu kojih podataka je ovakav stav kreirao sam predsjednik, tako da je to više zasnovano na nekim pretpostavkama, nego na činjenicama i bilo bi dobro da kad se već daju takve kvalifikacije da se kaže na osnovu kojih podataka se može BiH smatrati tempiranom bombom", ocjenjuje Kržalić.
BiH je, podsjeća Kržalić, izrazila spremnost da prihvati povratnike sa ratišta, što govori o ozbiljnosti i opredjeljenosti da se nosi s pitanjem boravka svojih državljana na stranim ratištima.
Vaš browser nepodržava HTML5
Od stranih ratišta do rešetaka Zenice
A takve izjave ne doprinose ni regionalnoj sigurnosti niti ohrabrenju onih zemalja koje se nose sa i koje se bore protiv nasilnog ekstremizma i terorizma i koje na tome istrajavaju, kaže Kržalić.
"Hoće li to biti težak put? Naravno da hoće s obzirom da se BiH prvi put susreće sa ovakvim vidom i penološkog i krivično-pravnog djelovanja, ali mi imamo institucije koje znaju i koje mogu da se nose sa ovim problemom. Naravno da će uvijek postojati određene elite i političke opcije koje će BiH htjeti da iskoriste ovakvu priliku da BiH predstave kao što je i sam predsjednik Francuske i da baci ljagu na sav uspjeh koji su postigle sigurnosne institucije", zaključuje Kržalić.
'Macron slično Trumpu'
Na sličnom tragu je i stav briselskog analitičara Tobyja Vogela, koji je na Twitteru napisao kako ga "Macronovo viđenje BiH podsjeća na Trumpove izjave o Ukrajini.
Čini se da obojica dobijaju svoje argumente od negdje drugo, od ljudi u Moskvi i Zagrebu koji su opsjednuti svojim komšijama i koji će učiniti sve da ih kontrolišu. Sramno je što je Macron pao na ovo".
A da iz BiH vreba prijetnja od islamskog terorizma Hrvatskoj u nekoliko navrata je iznijela i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja je 2017. godine, na primjer, navela kako u 'BiH ima između pet i deset tisuća radikaliziranih osoba' koje predstavljaju potencijalnu sigurnosnu prijetnju na tragu islamskog terorizma. Grabar – Kitarović nikada nije dala zvanični izvor svojih tvrdnji, baš kao što to sada ne radi ni Macron.