Bosna i Hercegovina već deset mjeseci nema vlast na državnom nivou, a isto toliko ni budžet za ovu godinu. Prijedlog koji je u junu uputilo Predsjedništvo BiH u parlamentarnu proceduru, a koji je uvećan za 11,9 miliona eura - novac koji bi bio namijenjen za povratak i penzije pripadnika Oružanih snaga - nije naišao na odobravanje kod člana bh. Predsjedništva Nebojše Radmanovića, ali ni poslanika u državnom parlamentu iz Republike Srpske. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine naredne sedmice, kako se najavljuje, trebalo bi raspravljati o budžetu institucija BiH za ovu godinu, ali u ovom trenutku teško je prognozirati da li će budžet uopšte biti na dnevnom redu, odnosno i ako bude, hoće li biti usvojen konsenzusom s obzirom da se stavovi oko njega nisu približili.
BiH bi do kraja septembra trebala usvojiti budžet za ovu godinu, jer tada ističe rok o privremenom finansiranju koje je Vijeće ministara donosilo čak dva puta. No, nije izvjesno da li će biti postignut kompromis u Predsjedništvu BiH, koje budžet upućuje u parlamentarnu proceduru. Posljednji prijedlog koi je bh. vlada uputila kolektivnom šefu države uvećan je za 11,9 miliona eura, i to na insistiranje Željka Komšića i Bakira Izetbegovića, dvojice članova bh. Predsjedništva. Taj novac namijenjen je Fondu za povratak i penzije pripadnika Oružanih snaga BiH koji su otpušteni zbog isteka ugovora.
No, kako rijetko kada Predsjedništvo BiH ima jedinstven stav oko nečega, i u ovom slučaju treći član Nebojša Radmanović se usprotivio Komšiću i Izetbegoviću. I dva mjeseca kasnije, Radmanović ima isti stav - da povećanja budžeta za povratnike i vojnike ne treba biti.
„Ja tvrdim da oni koji predlažu povećanje budžeta ne razmišljaju i ne misle dobro Bosni i Hercegovini, bez obzira što se busaju u prsa kako su oni za državu BiH“, ocjenjuje Radmanović.
Prijedlog budžeta uvećan za 11,9 miliona eura, koji je Predsjedništvo uputilo u parlamentarnu proceduru u junu mjesecu, nije naišao ni na odobravanje kod poslanika iz Republike Srpske, uprkos pojašnjenju ministra finansija BiH Dragana Vrankića o tome zbog čega se u prvobitnom prijedlogu zakona nisu našle stavke u kojima se novac izdvaja za Oružane snage i Fond za povratak.
„Kad su u pitanju Oružane snage, mi nismo dobili od predlagača zahtjev za uključivanje u proračun. Kad je u pitanju povratak, mi smo se dogovorili da se napravi jedan akcijski plan, koji je već trebao biti“, navodi Vrankić.
Poslanici iz Republike Srpske tvrde da sa povećanim budžetom neće biti ostvarene uštede i traže da on bude na nivou prošlogodišnjeg. Poslanice SNSD-a i SDS-a Dušanka Majkić i Aleksandra Pandurević:
„Obe stavke su poprilično napamet urađene, bez ikakve statistike, bez ikakve analize.“
„Ovaj budžet neosporno nema u sebi ni razvojnu ni socijalnu komponentu. Ovo je isključivo potrošački budžet.“
Kompromis i interesi
Povećanje budžeta, kojem se protive poslanici iz Republike Srpske, tiču se najosjetljive kategorije stanovništva u Bosni i Hercegovini - povratnika. Iz godine u godinu, sredstva za povratak iz državne kase su sve manja, na šta upozorava i Šefik Džaferović iz SDA. On kaže kako je nemoguće provesti Aneks 7 Dejtonskog sporazuma ukoliko se ne bude više novca izdvajalo za povratak ljudi u svoje prijeratne domove.
„Nisam čuo još nikoga da kada je u pitanju novac za povratak, i inače za pomoć tom pomjerenom iz svojih ognjišta dijelu građana BiH, da je osporavao tu stvar. I ta stvar se tiče obaveza koje ima BiH prema strategiji za realizaciju Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazumna“, kaže Džaferović.
U državi u kojoj se dogovor ne može postići ni oko čega, pa ni oko novca, teško je pronaći kompromisno rješenje. No, u Ministarstvu finansija BiH kažu da ga imaju.
„Sa stavke kapitalna ulaganja, koja evidentno neće moći biti ostvarena, uzećemo 23 miliona i 800.000 i prebaciti na ove dvije stavke, tako da se zadržavamo u okviru koji je i Vijeće ministara usvojilo i za koji smatramo da ima većinu“, kaže zamjenik ministra Fuad Kasumović.
A da se, ipak, ne radi o kompromisnom rješenju svjedoči i podatak da se uštede koje predviđa Ministarstvo finansija odnose na stavke za finansiranje projekata Uprave za indirektno oporezivanje, te agencija i institucija iz oblasti sigurnosti. Tome se protivi Sadik Ahmetović, ministar sigurnosti BiH, koji ocjenjuju da će time biti ugrožena borba države sa organizovanim kriminalom.
„Mislim da treba napraviti neku vrstu kompromisa kad je u pitanju budžet, ali mislim isto tako da treba obaviti konsultacije kako bismo došli do onog budžeta koji je najprihvatljiviji u ovom trenutku, a koji neće ugroziti interese BiH, kako unutra tako i vani“, poručio je Ahmetović.
I dok se u evropskim zemljama predsjednici i poslanici vraćaju sa godišnjih odmora kako bi našli rješenje za nadolazeće ekonomske probleme, u Bosni i Hercegovini se oni koje su građani birali odmaraju. Jer, ovdje i dalje važi ona stara:“Selo gori, a baba se češlja.”
BiH bi do kraja septembra trebala usvojiti budžet za ovu godinu, jer tada ističe rok o privremenom finansiranju koje je Vijeće ministara donosilo čak dva puta. No, nije izvjesno da li će biti postignut kompromis u Predsjedništvu BiH, koje budžet upućuje u parlamentarnu proceduru. Posljednji prijedlog koi je bh. vlada uputila kolektivnom šefu države uvećan je za 11,9 miliona eura, i to na insistiranje Željka Komšića i Bakira Izetbegovića, dvojice članova bh. Predsjedništva. Taj novac namijenjen je Fondu za povratak i penzije pripadnika Oružanih snaga BiH koji su otpušteni zbog isteka ugovora.
No, kako rijetko kada Predsjedništvo BiH ima jedinstven stav oko nečega, i u ovom slučaju treći član Nebojša Radmanović se usprotivio Komšiću i Izetbegoviću. I dva mjeseca kasnije, Radmanović ima isti stav - da povećanja budžeta za povratnike i vojnike ne treba biti.
Pandurević: Ovaj budžet neosporno nema u sebi ni razvojnu ni socijalnu komponentu. Ovo je isključivo potrošački budžet.
„Ja tvrdim da oni koji predlažu povećanje budžeta ne razmišljaju i ne misle dobro Bosni i Hercegovini, bez obzira što se busaju u prsa kako su oni za državu BiH“, ocjenjuje Radmanović.
Prijedlog budžeta uvećan za 11,9 miliona eura, koji je Predsjedništvo uputilo u parlamentarnu proceduru u junu mjesecu, nije naišao ni na odobravanje kod poslanika iz Republike Srpske, uprkos pojašnjenju ministra finansija BiH Dragana Vrankića o tome zbog čega se u prvobitnom prijedlogu zakona nisu našle stavke u kojima se novac izdvaja za Oružane snage i Fond za povratak.
„Kad su u pitanju Oružane snage, mi nismo dobili od predlagača zahtjev za uključivanje u proračun. Kad je u pitanju povratak, mi smo se dogovorili da se napravi jedan akcijski plan, koji je već trebao biti“, navodi Vrankić.
Poslanici iz Republike Srpske tvrde da sa povećanim budžetom neće biti ostvarene uštede i traže da on bude na nivou prošlogodišnjeg. Poslanice SNSD-a i SDS-a Dušanka Majkić i Aleksandra Pandurević:
„Obe stavke su poprilično napamet urađene, bez ikakve statistike, bez ikakve analize.“
„Ovaj budžet neosporno nema u sebi ni razvojnu ni socijalnu komponentu. Ovo je isključivo potrošački budžet.“
Kompromis i interesi
Povećanje budžeta, kojem se protive poslanici iz Republike Srpske, tiču se najosjetljive kategorije stanovništva u Bosni i Hercegovini - povratnika. Iz godine u godinu, sredstva za povratak iz državne kase su sve manja, na šta upozorava i Šefik Džaferović iz SDA. On kaže kako je nemoguće provesti Aneks 7 Dejtonskog sporazuma ukoliko se ne bude više novca izdvajalo za povratak ljudi u svoje prijeratne domove.
„Nisam čuo još nikoga da kada je u pitanju novac za povratak, i inače za pomoć tom pomjerenom iz svojih ognjišta dijelu građana BiH, da je osporavao tu stvar. I ta stvar se tiče obaveza koje ima BiH prema strategiji za realizaciju Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazumna“, kaže Džaferović.
U državi u kojoj se dogovor ne može postići ni oko čega, pa ni oko novca, teško je pronaći kompromisno rješenje. No, u Ministarstvu finansija BiH kažu da ga imaju.
„Sa stavke kapitalna ulaganja, koja evidentno neće moći biti ostvarena, uzećemo 23 miliona i 800.000 i prebaciti na ove dvije stavke, tako da se zadržavamo u okviru koji je i Vijeće ministara usvojilo i za koji smatramo da ima većinu“, kaže zamjenik ministra Fuad Kasumović.
A da se, ipak, ne radi o kompromisnom rješenju svjedoči i podatak da se uštede koje predviđa Ministarstvo finansija odnose na stavke za finansiranje projekata Uprave za indirektno oporezivanje, te agencija i institucija iz oblasti sigurnosti. Tome se protivi Sadik Ahmetović, ministar sigurnosti BiH, koji ocjenjuju da će time biti ugrožena borba države sa organizovanim kriminalom.
„Mislim da treba napraviti neku vrstu kompromisa kad je u pitanju budžet, ali mislim isto tako da treba obaviti konsultacije kako bismo došli do onog budžeta koji je najprihvatljiviji u ovom trenutku, a koji neće ugroziti interese BiH, kako unutra tako i vani“, poručio je Ahmetović.
I dok se u evropskim zemljama predsjednici i poslanici vraćaju sa godišnjih odmora kako bi našli rješenje za nadolazeće ekonomske probleme, u Bosni i Hercegovini se oni koje su građani birali odmaraju. Jer, ovdje i dalje važi ona stara:“Selo gori, a baba se češlja.”