Saradnja: Nebojša Grabež, Gordana Sandić Hadžihasanović, Ankica Barbir Mladinović, Peđa Tomović, Ana Mari Repić, Dragan Štavljanin
Kako se virus Novog gripa intenzivno širi regionom posljednjih nedjelja i najavljuju novi talasi za kraj ove i početak naredne godine, čini se da je glavna tema kako obezbijediti dovoljnu količinu vakcina i zaštitnih maski.
Iz Švajcarske je u petak stigla informacija da je ta zemlja dala dozvolu za upotrebu vakcine Seltura (Celtura) protiv novog gripa švajcarske farmaceutske kompanije "Novartis", čime su okončane glasine u medijima da vakcina ne može dobiti zeleno svjetlo vlasti.
"Na bazi postojećih kliničkih podataka, Seltura je dozvoljena za djecu, počev od treće godine, kao i za sve odrasle", saopštio je Svismedik (Swissmedic), regulatorno tijelo za lijekove.
Velike i ozbiljne države već su napravile procjene, poput Njemačke na primjer, koja, usput budi rečeno, mnogo lakše, nego bilo koja balkanska država, može da se nosi sa ekonomskim i svakim drugim posljedicama novog gripa. Prve analize koje su uradili Nijemci o tome koliko će novi grip da košta njemačku privredu, pokazuju da bi pandemija mogla da ima fatalne posljedice, sa ispostavljenim računom od čak 40 milijardi eura.
A šta je sa regionom Balkana, da li je iko pravio analize i procjene koliko i kakve bi, pored recesije i ionako teških uslova privređivanja, mogla da košta epidemija ili pandemija?
EKONOMSKE POSLEDICE TEŠKO PREDVIDETI
U Srbiji je proglašena epidemija. Od virusa H1N1 oboljelo je između 20.000 i 30.000 ljudi. Iako, još uvijek nema zvaničnih procjena o eventualnoj ekonomskoj šteti, prognozira se da bi oko 40 odsto radno sposobne populacije moglo da odsustvuje sa posla.
U ovom trenutku teško je predvideti ekonomske posledice koje će proisteći zbog epidemije novog gripa, prvenstveno iz razloga što je nezahvalno kalkulisati potencijalnim brojem obolelih, a konačno, ni nadležni deo Vlade nije pravio procene o tome koliku bi štetu srpska privreda mogla da pretrpeti zbog ekonomije, što, uostalom, ne krije ni ministar ekonomije, Mlađan Dinkić:
„Mi nismo pravili takve procene. Nadamo se da će efekti biti na nivou posledica sezonskog gripa.“
Predsednik Privredne komore Srbije, Miloš Bugarin, smatra da novi grip neće u velikoj meri uticati na privredu, a svoje procene temelji na uverenju da će, mere koje preduzima država, sprečiti širenje, a time i veće odsustvovanje zaposlenih sa radnih mesta:
„Generalno, mislim da je grip, a to su moja saznanja, iako nisam kompetentan da to komentarišem, bolest koja izbaci ljude iz stroja na dva do tri dana i vraća ih nazad, ponovo na posao ili neke redovne aktivnosti. Ako se pridržavamo mera prevencije, ako vakcinacija bude na vreme i ako se pridržavamo svega što preporučuje resorno ministarstvo, lično ne vidim da bi to moglo da napravi veliki poremećaj u osipanju ljudi koji su radno sposobni i da u tom delu dođe do nekih ozbiljnih gubitaka.“
Iz Privredne komore Beograda, međutim, upozoravaju da bi, u uslovima pandemije novog gripa, privreda Srbije mogla da dođe u nezavidnu situaciju, ukoliko izostane saradnja države, privrednika i sindikata.
Predsednik Komore, Milan Janković:
„Vidimo da će određeni sistemi biti najdirektnije ugroženi.“
Prema trenutnim procenama zdravstvenih stručnjaka, očekuje se da bi oko 40 odsto radno sposobne populacije, u narednih osam nedelja, moglo da odsustvuje sa posla. Nema procena ko će podneti teret, ukoliko se takav scenario ostvari.
U tom kontekstu, Milan Janković, skreće pažnju na jednu interesantnu pojavu:
„Na žalost, ponovo će se pojaviti podvojenost privatnog i državnog sektora. U privatnom sektoru će se, ili nekom vrstom poštovanja ka poslu, ili na žalost manjkom sindikalnih prava, radnici teško odlučivati da odsustvuju sa posla, dok će se u državnim ustanovama verovatno pojaviti veliki broj bolovanja.“
Kako ovu situaciju vide ekonomski analitičari?
Milan Čulibrk, glavni urednik magazina Ekonomist, kaže da sve zavisi od toga u kojoj će se meri epidemija proširiti u narednom periodu i koliki broj zaposlenih će zahvatiti:
„Nije to dobro jer se u poslednjih nekoliko meseci počeo da ublažava pad privredne aktivnosti. Čak je došlo do blagog oporavka industrijske proizvodnje. Ukoliko bi sada mnoga preduzeća bila suočena sa velikim bolovanjima svojih zaposlenih, onda bi to bilo jako negativno, pre svega što se bližio kraj pada proizvodnje. Ukoliko bi došlo do još jednog pada, onda bi nam bilo potrebno sigurno bar godinu-dve da se vratimo na onaj nivo pre nego je počela globalna ekonomska kriza.“
U Institutu za ekonomska istraživanja procenjuju da taj pad, u postojećim okolnostima, ne bi prelazio jedan odsto bruto domaćeg proizvoda.
Aleksandra Branković, saradnica Instituta, upozorava da bi drugi efekt mogao da bude na strani tražnje:
„Građani bi, u uslovima epidemije, pogotovo ukoliko vlada strah i panika među stanovništvom, mogli značajno da smanje tražnju za određenim vrstama roba i usluga. Tu bi ponajviše bio pogođen sektor usluga: restorani, turizam, putovanja, saobraćaj, poseta sportskim i drugim manifestacijama, u nešto manjoj meri, trgovinska delatnost i poljoprivreda. Sudeći po ovome što se sada dešava, na sreću, može se očekivati da do takve panike neće doći.“
U ovako nepovoljnoj ekonomskoj situaciji, jedna grana privrede će sasvim sigurno zabeležiti rast - farmaceutska industrija:
„Maski nemamo. Imali smo, ali količina nije dovoljna da podmiri sve naše potrebe. Vitaminskih preparata ima mnogo i puno se koriste.“
„Analgetika i antibiotika ima.“
EKONOMIJA IONAKO TEŠKO DIŠE
Iako je pandemija gripa u Hrvatskoj već odnijela žrtve , a Ministarstvo zdravstva dnevno izvještava o novim oboljelima, privrednici i građani se nadaju da epidemija neće baš tako masovno zahvatiti zaposlene, što bi uvelike naštetilo ekonomiji Hrvatske koja, i bez gripe, teško diše.
Od nadležnih institucija u Hrvatskoj nismo uspjeli dobiti ni najgrublje procjene koliko će državu koštati najnovija epidemija gripe.
Nemamo ovog trenutka vremena za financijske izračune, već kako što bolje pomoći građanima, kazala nam je glasnogovornica Ministarstva zdravstva, Zora Lažeta:
„U ovom trenutku prioritet nam je obavijestiti javnost o mjerama koje moraju znati. Ne mogu zadužiti nikoga da radi izračun jer prioriteti ovoga trenutka imaju upute pučanstvu što da rade kada osjete da su bolesni.“
Nije nam mogla reći ni koliko koštaju već poduzete mjere, a ni moguće izvanredne, ako do njih dođe:
„Koje su to mjere i koliko to može koštati, u veliko ovisi o nizu stvari. Da li će se dogoditi neka drugačija situacija, nešto što će iziskivati hitnu reakciju u nekom financijskom smislu, je užasno teško prognozirati. Vrlo je neodgovorno reći neku brojku koja može biti višestruko povećana, ili višestruko smanjena.“
O ekonomskim posljedicama gripe upitali smo i nekoliko gospodarstvenika. Kažu da za sada ne uočavaju veće osipanje s posla, pa se nadaju da će tako i ostati.
Predsjednik Uprave i većinski vlasnik Munje, Ivan Milolaža:
„Mi smo jedna od rijetkih hrvatskih firmi, a ima nas tridesetak u Hrvatskoj, koji imaju standard zaštite zdravlja ljudi i okoline. Svaki poslovođa, svaki radnik ili bilo tko, u roku od osam sati mora se prijaviti i javiti u slučaju bilo čega.“
Predsjednik Uprave Elektro-kontakta, Vladimir Ferdelji:
„Ne vjerujem da će se desiti da moramo stati sa proizvodnjom jer imamo 1.200 ljudi. Teško da će 1.200 ljudi biti bolesno u jednoj tvornici.“
Ali, mjere predostrožnosti su uvedene:
„U tvornici imamo dva liječnička tima, koja dobro prate situaciju. Imam cjepivo, mnogi su se već cijepili protiv obične gripe. Dogovorili smo se da će cijepljenje onih, koji se žele cijepiti protiv obične gripe, biti na račun tvornice.“
Ferdelji, koji je i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca CRO industrije, vjeruje da za gospodarstvo neće biti nekih većih posljedica:
„Može biti štete, ali te štete svakako ne mogu biti tragične. Naravno da svi čitamo o tome i svi se pomalo bojimo toga, ali mislim da ni doktori ne bi bili tako relativno mirni da je težina toga puno veća. Inače, ako bi to doseglo razmjere da ozbiljno ugrozi privredu, onda bi to bilo jako velikih razmjera.“
Ovog smo tjedna nekoliko puta radili ulične ankete među Zagrepčanima na temu „nove gripe“ i cijepljenja i svaki smo put, uz prirodan strah, zabilježili dosta rezervi i sumnji po pitanju nove epidemije, gdje građani ne isključuju moguće političke i interesne manipulacije:
„Ne znam, za mene je to malo prenapuhano, ne samo to sa gripom, nego općenito nam kroje sudbinu. Straha nikada dosta.“
„U ponedjeljak nas je bilo 14 u razredu, od 22. Svi su bili bolesni, ali nemaju svinjski grip.“
„Ako govore da su toliki bolesni, a to je tek na početku, ko zna što sve može biti.“
„Pušteno iz laboratorija, to je sve politika. Bit će katastrofa, ali grade alibi za to. Prozirni su.“
„Ma ko to zna.“
„Mislim da je to prenapuhano i da je to farmaceutski lobi koji nas uvaljuje u to da kupujemo razne lijekove jer je i njima kriza pa hoće prodati lijekove koji se možda ne bi toliko kupovali. Vjerojatno ima i malo politike, da se smanji buka javnosti zbog nekih daleko važnijih problema. U svakom slučaju ne treba podcjenjivati opasnost od gripe. Kažu da je španjolska gripa ubila više ljudi nego I svjetski rat.“
NEMA MJESTA PANICI
I broj oboljelih u Bosni i Hercegovini se povećava. Nadležni tvrde da je situacija pod kontrolom, građani različito doživljavaju upozorenja. Praktično, jedini znak prisutnosti opasnog virusa je povećana prodaja zaštitnih maski za lice, možda i zato što koštaju samo 15 pfeninga. O tome, koliko će i koliko bi tek mogla da košta epidemija, za sada niko ne vodi računa.
Političari ili zvaničnici u Bosni i Hercegovini kažu da nema mjesta panici i da je oko virusa H1N1 ispletena gusta mreža „pune kontrole“. Ljekari se slažu, ali i upozoravaju:
„Epidemija se i u Bosni i Hercegovini polako zahuktava.“
Doktorica Sajma Krkić Dautović, sa Infektivne klinike bolnice Koševo u Sarajevu, također podsjeća da je novi grip „uvoznog“ karaktera:
„Svakim danom raste broj onih koji su bili u kontaktu sa nekim koji su došli iz inostranstva, iz ugroženog područja, gdje ima nove gripe tako da očekujemo porast oboljelih. Ne možemo praviti procjene koje mogu praviti epidemiolozi, ali je moguće da će u narednom mjesecu i tokom januara doći do prave epidemije, ako bude išlo ovim tempom.“
Obzirom da u Bosni i Hercegovini nema teških slučajeva, građani uglavnom ne priznaju virus koji se širi svijetom:
„Lično ga se ne bojim. Sve sam preživio u životu, pa mi grip ne predstavlja nikakav problem, ni ovaj naš redovni, ni ovaj izmišljeni američki.“
Drugi su hrabri jer su neinformisani:
„Ne bojim se jer ne konzumiram proizvode sa svinjetinom.“
„Ne jedem konzervirano, već ono što uberem u bašti.“
Nadležni za sada ne nude procjene koliko bi borba s opasnim virusom mogla koštati, niti da li bi uvođenje vanrednih mjera moglo pogoditi ionako slabašnu bosansko-hercegovačku ekonomiju.
Ministar zdravlja u Vladi Republike Srpske, Ranko Škrbić, uvažavajući procjene svjetske zdravstvene organizacije, kaže:
„U slučaju da oboli 10 posto stanovništva, kada to prenesemo na Republiku Srpsku, za očekivati je da će pogoditi 150.000 ljudi. Od ovog broja bi eventualno bilo hospitalizovano oko 1.500 do 15.000 ljudi. Od toga, od 150 do 3.000 ljudi bi trebalo intenzivnu njegu. Moguće da bi bilo i smrtnih slučajeva, koje je teško predvidjeti, od 30 do 200 ljudi.“
U Vanjsko-trgovinskoj komori Bosne i Hercegovine ne očekuju procjenu štete zbog umanjene radne sposobnosti stanovništva. Jer tih procjena nije bilo ni u sličnim situacijama, ističe Igor Gavran, projekt menadžer ove Komore:
„Što se tiče nekih analiza efekata, čak i stvari kao što je ekonomska recesija i finansijska kriza koja je snašla cijeli svijet, naša nadležna vlast je uglavnom negirala i odlagala priznanje postojanja problema. Bilo kakve preventivne mjere, ili analize potencijalnih efekata, svodile su se tek na naknadno priznavanje stavova stručnjaka i međunarodnih institucija, na veoma zakašnjele reakcije u smislu gašenja požara traženjem stand-by aranžmana. Nije bilo nikakvog sistemskog pristupa. Nakon takve reakcije na ekonomsku krizu, koja je pogodila cijeli svijet, ni malo me ne iznenađuje da je sličan pristup ovome velikom zdravstvenom, ali i društvenom i ekonomskom problemu, koji se može dogoditi i koji već pogađa druge zemlje svijeta. Sasvim je sigurno da ne postoji ni na jednom nivou vlasti u Bosni i Hercegovini, koliko je meni poznato, bilo kakva procjena ili analiza kako bi se, osim na zdravlje, takva eventualna odluka odrazila na ekonomski život.“
Vakcine u cijelu Bosnu i Hercegovinu stižu tek naredne godine. Federacija Bosne i Hercegovine je naručila 30.000 doza, a planira namaknuti novac i za dodatnu količinu, naglašava Zlatan Peršić, Federalno ministarstvo zdravstva:
„Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je podržala naš prijedlog da se izdvoje i pronađu sredstva za dodatnih 150.000 doza koje ćemo mi naručiti i dobiti, u zavisnosti od kapaciteta proizvođača. Ove interventne doze, koje su već naručene, će platiti Vlada Federacije iz budžetskih rezervi.“
Milka Mrđa, Institut za zaštitu zdravlja Republike Srpske:
„Lijeka Tamiflu ima u dovoljnoj količini, čak smo dobili i nove nabavke, koje će biti distribuisane bolnicama. Nabavka vakcine je u proceduri, ali ih ne očekujemo prije nove godine.“
Stara poslovica „100 ljudi, sto ćudi“ pokazala je svoju vjerodostojnost i u novom dobu, odnosno kod novog gripa:
„Plašim se za djecu, za sebe ne.“
„Ne bojim se.“
„Bojim se i volila bih se vakcinisati.“
„Previše je to naduvano. Ko to zna. Ne znaju ni oni sami.“
Škole rade uobičajeno, bez velikih izostanaka učenika. Preduzeća, tržni centri i pijace izgledaju isto. Čak su i apoteke poluprazne. Jedini znak da se širi opasni virus mogao bi biti u pojačanom interesovanju za zaštitne maske, možda i zbog toga što koštaju tek 15 feninga. Toliko malo, ne košta gotovo ništa u Bosni i Hercegovini.
RANO ZA PROCJENU
Novi grip u Crnoj Gori kao da je bacio u drugi plan proračune, analize i očekivanja koliko bi virus mogao da naškodi domaćoj ekonomiji. Niko se za sada time ne bavi, a država je snage usmjerila da nabavi dovoljne količine antivirusnih lijekova i vakcine, što će je koštati nekoliko miliona eura.
Ekonomski eksperti, koje smo kontaktirali, kazali su nam da je rano za procjenu koliko će novi grip koštati državnu kasu, iz prostog razloga što Crnu Goru još nije zahvatila epidemija tog virusa. Tek bi tada analize pokazale kakav će efekt epidemija imati na ekonomiju, prije svega turizam, zapošljavanje i zdravstvo.
Podatak, koliko je grip već koštao državu, nadležno Ministarstvo ili neki drugi državni organi, još nisu saopštili. No, samo uvidom u spisak lijekova i preparata koje je država nabavila, ili će to uskoro učiniti, može se naslutiti da su te cifre višemilionske. Naime, zdravstveni sistem trenutno raspolaže sa gotovo 12.500 kutija lijeka tamiflu, čija je cijena po kutiji 12 eura. Tu se priča o nabavci tog, i drugih lijekova, ne završava.
Ministar zdravlja, Miodrag Radunović:
„Ovih dana se očekuje dolazak već ranije poručenih 1.000 pakovanja sirupa za djecu i 5.000 kutija tableta tamiflua za odrasle, koje smo obezbijedili uz pomoć svjetske zdravstvene organizacije. U toku je postupak nabavke dopunskih količina antivirusnih lijekova.“
Naredne sedmice biće potpisan ugovor sa farmakološkim kompanijama o kupovini 100.000 doza vakcine. Koliko će to olakšati državnu kasu, saopštio je premijer Milo Đukanović:
„Sve procjene, koje smo do sada napravili, govore da je nama potrebno za prvu fazu 100.000 vakcina. Za drugu fazu, koja uključuje duplu vakcinu za djecu, potrebno je dodatnih 36.000, za šta smo obezbijedili milion eura.“
Uz taj milion za vakcine, Vlada je odlučila da stavi sa strane još pola miliona eura, koji bi bili upotrijebljeni u slučaju masovnog obolijevanja od gripa.
Novac odlazi i za nabavku opreme, kao što su zaštitne maske. Protekle sedmice u prodaju je pušteno 50.000, a Vlada namjerava da nabavi i dodatne količine.
Ponovo, ministar Radunović:
„Po 400.000 maski će nedjeljno dolaziti. To radi javna apotekarska ustanova Montefarm i mislim da to rade na kvalitetan način. Uz to rade i nabavku zaštitnih odjela, rukavica i određenog broja hirurških maski, koji će biti distribuirani.“
Da su maske veoma tražene, pokazuje i anketa ispred Montefarmove apoteke u centru Podgorice:
„Nemaju, nestali. Doći će u toku dana.“
„Nema maski, ni u jednoj apoteci, sve smo prošli.“
Ne košta crnogorsku državu samo borba protiv novog gripa. U oktobru je počela imunizacija protiv sezonskog gripa, a Vlada je opredijelila milion eura za slučaj da dođe do masovnog obolijevanja od tog gripa.
U očekivanju da neko izvede zvaničnu računicu - koliko će domaću privredu koštati epidemija novog gripa i pod sloganom Zdravlje nema cijenu, nadležni organi ovih dana pozivaju građane da poštuju opšte mjere zaštite.
****
Od Balkanskih država reklo bi se da su na Kosovu najzabrinutiji za ekonomske posljedice od virusa H1N1. Smatra se da bi širenje gripa moglo uzrokovati ekonomske poteškoće, zbog mogućih zastoja u proizvodnji, uvozu, te novih troškova za liječenje oboljelih, kojih je do sada na desetine.
UVOZ MOŽE BITI PROBLEMATIČAN
Širenje gripa može dovesti do ekonomske stagnacije, zbog prekida preko-graničnog prometa, odsustvovanja sa posla obolelih i državnih troškova za lečenje, ocena je poznavalaca ekonomskih prilika i lekara na Kosovu.
Ibrahim Redžepi, stručnjak za ekonomska pitanja u Prištini, kaže da se još uvek ne mogu primetiti promene u ekonomskom stanju na Kosovu i u regionu, ali da se to može desiti ako se nastavi širenje gripa:
„U bliskoj budućnosti može biti problema jer širenjem gripa može doći do opadanja prometa i komunikacije među poslovnim ljudima. Smanjiće se uvoz, uglavnom hrane, zbog straha da se tim putem može preneti infekcija."
Redžepi je dodao da nije moguće sasvim prognozirati ekonomske posledice pojave novog virusa gripa, ali da se mogu naslutiti neka strahovanja.
Tako se veruje da do ekonomskih posledica može doći u slučaju kada oboleli odsustvuju sa posla, a obrazovne institucije ne rade. Dalje može doći do opadanja u potražnji robe, a posebno hrane. Ukoliko se uvedu drastične mere zaštite od gripa, uvoz i druga privredna saradnja mogu biti problematični:
„Ako dođe do epidemije, onda će sigurno biti problema u proizvodnji, funkcionisanju trgovine, institucija obrazovanja i zdravstva jer će se ljudi suočiti sa velikim problemima."
Međutim, smatra se da će u slučaju ekonomskih posledica gripa, one ipak biti kratkoročne i da neće uticati na investicije koja su važne za pokretanje i razvoj oronule privrede Kosova. Redžepi smatra da takvo stanje neće uticati na velike ekonomske poduhvate, ali da u najtežem slučaju može biti privremenih prekida.
Pojava novog virusa gripa doneće i ekonomske probleme u zdravstvenim sistemima. Samo lečenje donosi troškove zemljama, pošto je potrebno izdvojiti sredstva, kako za preventivu, lečenje, tako i saniranje posledica. Prema rečima direktorke Doma zdravlja u Gračanici, Rade Trajković, širenje gripa već donosi troškove, ali su sredstva ograničena.
„Svakako da će to uticati na ekonomsku situaciju. Moj dom zdravlja sada treba nova ili vanredna finansijska ulaganja jer imamo izazove preventive i lečenja, a sve to prilično košta. Sredstva su na žalost uvek ograničena, a da ne govorimo o tome da treba da se plati bolovanje ljudima koji su bolesni, pa lekare. To su sve izazovi na koje morate dnevno davati odgovore.“
Trajkovićeva dodaje da se u ovoj fazi širenja gripa već primećuju dodatne finansijske potrebe. Ona ističe da je pre svih ekonomskih posledica na prvom mestu zdravlje ljudi. Pita se koliko će svaka zemlja moći da priušti svom stanovništvu vakcine:
„Biće zemalja koje će imati ograničene finansijske mogućnosti, pa i ograničene mogućnosti da leče svoj narod, što je najtužnije. Jeste da pandemija i ovaj grip ekonomski iscrpljuje, ali je najteže kada nemate nekog prostora da odgovorite na ekonomske izazove, a ljudi posle umiru jer nemamo dovoljno lekova.“
Poslednjih nedelja grip se širi Kosovom, na desetine je obolelih, kako u srpskim, tako i u albanskim sredinama. U srpskim sredinama na Kosovu važi odluka Ministarstva zdravlja Srbije o epidemiji novog gripa. U ostalim krajevima, gde se poštuje nadležnost kosovskih institucija, ocenjuje se da je „epidemiološko stanje stabilno“.
POLITIZACIJA GRIPA
Kako se širi novi grip H1N1, zemlje preduzimaju različite mjere, počev od bizarnih, pa do onih koje imaju političku konotaciju.
Političari u Ukrajini nastavljaju da se spore oko toga kako treba postupati u situaciji masovne zaraženosti virusom novog gripa. Lider najveće ukrajinske opozicione stranke, Partije regiona, i kandidat na predstojećim predsedničkim izborima, Viktor Januković, optužio je rukovodstvo Ukrajine da je "izuzetnom politizacijom" izazvalo neosnovanu paniku među stanovništvom". I nisu jedini.
Iako je njegova zemlja u susedstvu Ukrajine, lider Belorusije, Aleksandar Lukašenko, kaže da je strah od gripa veštački izazvan, optužujući farmaceutske kompanije da podstiču histreiju, kako bi ostvarile velike profite:
„Dobro znam da se to dešava u veoma korumpiranom, gangsterskom krugu proizvođača za potrebe zdravstva. Farmaceutske kompanije sada skiče kao svinje, sutra će možda frkati kao mačke, ili mukati kao krave.“
U Rusiji je u pojedinim gradovima uvedena obaveza nošenja maski, uz novčane kazne za one koji se ne pridržavaju pravila. U Azerbejdžanu je grip ostvario dobar biznis jer se u privatnim klinikama vakcina prodaje i po 30 dolara, a zaštitne maske su poskupele i po nekoliko puta.
Virus novog gripa N1H1 širom svijeta odnosi žrtve, privredi pravi štetu, a usput zna i da posvađa političare i da motiviše inovatore i naučnike da se svojim izumima bore protiv pandemije.
Francuska kompanija BioMerije (BioMerieux), specijalizovana za "in vitro" dijagnostiku, ubacila je uzorak aktuelnog virusa A (H1N1) u svoj test za dijagnostifikovanje gripa (NucliSENS EasyQ R Influenza A/B), čime je obezbjeđeno da prisustvo novog gripa kod pacijenta bude potvrđeno za manje od tri sata.
Italijanski pronalazač, Lučano Marabez, osmislio je škropionicu koja radi na senzor, kao automatske slavine u javnim toaletima, tako da vjernik treba samo da postavi ruke ispod aparata i da bude poškropljen svetom vodicom. Time je Maribez uspio da zadrži crkvenu tradiciju, a da istovremeno zaštiti vjernike od zaraze novim gripom H1N1.
Od novog gripa je u svijetu umrlo preko 6.000 ljudi, a podaci Svjetske zdravstvena organizacija kažu da je zaraženo više od pola miliona ljudi.
Kako se virus Novog gripa intenzivno širi regionom posljednjih nedjelja i najavljuju novi talasi za kraj ove i početak naredne godine, čini se da je glavna tema kako obezbijediti dovoljnu količinu vakcina i zaštitnih maski.
Iz Švajcarske je u petak stigla informacija da je ta zemlja dala dozvolu za upotrebu vakcine Seltura (Celtura) protiv novog gripa švajcarske farmaceutske kompanije "Novartis", čime su okončane glasine u medijima da vakcina ne može dobiti zeleno svjetlo vlasti.
"Na bazi postojećih kliničkih podataka, Seltura je dozvoljena za djecu, počev od treće godine, kao i za sve odrasle", saopštio je Svismedik (Swissmedic), regulatorno tijelo za lijekove.
Velike i ozbiljne države već su napravile procjene, poput Njemačke na primjer, koja, usput budi rečeno, mnogo lakše, nego bilo koja balkanska država, može da se nosi sa ekonomskim i svakim drugim posljedicama novog gripa. Prve analize koje su uradili Nijemci o tome koliko će novi grip da košta njemačku privredu, pokazuju da bi pandemija mogla da ima fatalne posljedice, sa ispostavljenim računom od čak 40 milijardi eura.
A šta je sa regionom Balkana, da li je iko pravio analize i procjene koliko i kakve bi, pored recesije i ionako teških uslova privređivanja, mogla da košta epidemija ili pandemija?
EKONOMSKE POSLEDICE TEŠKO PREDVIDETI
U Srbiji je proglašena epidemija. Od virusa H1N1 oboljelo je između 20.000 i 30.000 ljudi. Iako, još uvijek nema zvaničnih procjena o eventualnoj ekonomskoj šteti, prognozira se da bi oko 40 odsto radno sposobne populacije moglo da odsustvuje sa posla.
U ovom trenutku teško je predvideti ekonomske posledice koje će proisteći zbog epidemije novog gripa, prvenstveno iz razloga što je nezahvalno kalkulisati potencijalnim brojem obolelih, a konačno, ni nadležni deo Vlade nije pravio procene o tome koliku bi štetu srpska privreda mogla da pretrpeti zbog ekonomije, što, uostalom, ne krije ni ministar ekonomije, Mlađan Dinkić:
„Mi nismo pravili takve procene. Nadamo se da će efekti biti na nivou posledica sezonskog gripa.“
Predsednik Privredne komore Srbije, Miloš Bugarin, smatra da novi grip neće u velikoj meri uticati na privredu, a svoje procene temelji na uverenju da će, mere koje preduzima država, sprečiti širenje, a time i veće odsustvovanje zaposlenih sa radnih mesta:
„Generalno, mislim da je grip, a to su moja saznanja, iako nisam kompetentan da to komentarišem, bolest koja izbaci ljude iz stroja na dva do tri dana i vraća ih nazad, ponovo na posao ili neke redovne aktivnosti. Ako se pridržavamo mera prevencije, ako vakcinacija bude na vreme i ako se pridržavamo svega što preporučuje resorno ministarstvo, lično ne vidim da bi to moglo da napravi veliki poremećaj u osipanju ljudi koji su radno sposobni i da u tom delu dođe do nekih ozbiljnih gubitaka.“
Iz Privredne komore Beograda, međutim, upozoravaju da bi, u uslovima pandemije novog gripa, privreda Srbije mogla da dođe u nezavidnu situaciju, ukoliko izostane saradnja države, privrednika i sindikata.
Predsednik Komore, Milan Janković:
„Vidimo da će određeni sistemi biti najdirektnije ugroženi.“
Prema trenutnim procenama zdravstvenih stručnjaka, očekuje se da bi oko 40 odsto radno sposobne populacije, u narednih osam nedelja, moglo da odsustvuje sa posla. Nema procena ko će podneti teret, ukoliko se takav scenario ostvari.
U tom kontekstu, Milan Janković, skreće pažnju na jednu interesantnu pojavu:
„Na žalost, ponovo će se pojaviti podvojenost privatnog i državnog sektora. U privatnom sektoru će se, ili nekom vrstom poštovanja ka poslu, ili na žalost manjkom sindikalnih prava, radnici teško odlučivati da odsustvuju sa posla, dok će se u državnim ustanovama verovatno pojaviti veliki broj bolovanja.“
Kako ovu situaciju vide ekonomski analitičari?
Milan Čulibrk, glavni urednik magazina Ekonomist, kaže da sve zavisi od toga u kojoj će se meri epidemija proširiti u narednom periodu i koliki broj zaposlenih će zahvatiti:
Milan Čulibrk: Ukoliko bi sada mnoga preduzeća bila suočena sa velikim bolovanjima svojih zaposlenih, onda bi to bilo jako negativno
„Nije to dobro jer se u poslednjih nekoliko meseci počeo da ublažava pad privredne aktivnosti. Čak je došlo do blagog oporavka industrijske proizvodnje. Ukoliko bi sada mnoga preduzeća bila suočena sa velikim bolovanjima svojih zaposlenih, onda bi to bilo jako negativno, pre svega što se bližio kraj pada proizvodnje. Ukoliko bi došlo do još jednog pada, onda bi nam bilo potrebno sigurno bar godinu-dve da se vratimo na onaj nivo pre nego je počela globalna ekonomska kriza.“
U Institutu za ekonomska istraživanja procenjuju da taj pad, u postojećim okolnostima, ne bi prelazio jedan odsto bruto domaćeg proizvoda.
Aleksandra Branković, saradnica Instituta, upozorava da bi drugi efekt mogao da bude na strani tražnje:
„Građani bi, u uslovima epidemije, pogotovo ukoliko vlada strah i panika među stanovništvom, mogli značajno da smanje tražnju za određenim vrstama roba i usluga. Tu bi ponajviše bio pogođen sektor usluga: restorani, turizam, putovanja, saobraćaj, poseta sportskim i drugim manifestacijama, u nešto manjoj meri, trgovinska delatnost i poljoprivreda. Sudeći po ovome što se sada dešava, na sreću, može se očekivati da do takve panike neće doći.“
U ovako nepovoljnoj ekonomskoj situaciji, jedna grana privrede će sasvim sigurno zabeležiti rast - farmaceutska industrija:
„Maski nemamo. Imali smo, ali količina nije dovoljna da podmiri sve naše potrebe. Vitaminskih preparata ima mnogo i puno se koriste.“
„Analgetika i antibiotika ima.“
EKONOMIJA IONAKO TEŠKO DIŠE
Iako je pandemija gripa u Hrvatskoj već odnijela žrtve , a Ministarstvo zdravstva dnevno izvještava o novim oboljelima, privrednici i građani se nadaju da epidemija neće baš tako masovno zahvatiti zaposlene, što bi uvelike naštetilo ekonomiji Hrvatske koja, i bez gripe, teško diše.
Od nadležnih institucija u Hrvatskoj nismo uspjeli dobiti ni najgrublje procjene koliko će državu koštati najnovija epidemija gripe.
Nemamo ovog trenutka vremena za financijske izračune, već kako što bolje pomoći građanima, kazala nam je glasnogovornica Ministarstva zdravstva, Zora Lažeta:
„U ovom trenutku prioritet nam je obavijestiti javnost o mjerama koje moraju znati. Ne mogu zadužiti nikoga da radi izračun jer prioriteti ovoga trenutka imaju upute pučanstvu što da rade kada osjete da su bolesni.“
Nije nam mogla reći ni koliko koštaju već poduzete mjere, a ni moguće izvanredne, ako do njih dođe:
Vrlo je neodgovorno reći neku brojku koja može biti višestruko povećana, ili višestruko smanjena - kaže glasnogovornica Ministarstva zdravlja Zora Lažeta
„Koje su to mjere i koliko to može koštati, u veliko ovisi o nizu stvari. Da li će se dogoditi neka drugačija situacija, nešto što će iziskivati hitnu reakciju u nekom financijskom smislu, je užasno teško prognozirati. Vrlo je neodgovorno reći neku brojku koja može biti višestruko povećana, ili višestruko smanjena.“
O ekonomskim posljedicama gripe upitali smo i nekoliko gospodarstvenika. Kažu da za sada ne uočavaju veće osipanje s posla, pa se nadaju da će tako i ostati.
Predsjednik Uprave i većinski vlasnik Munje, Ivan Milolaža:
„Mi smo jedna od rijetkih hrvatskih firmi, a ima nas tridesetak u Hrvatskoj, koji imaju standard zaštite zdravlja ljudi i okoline. Svaki poslovođa, svaki radnik ili bilo tko, u roku od osam sati mora se prijaviti i javiti u slučaju bilo čega.“
Predsjednik Uprave Elektro-kontakta, Vladimir Ferdelji:
„Ne vjerujem da će se desiti da moramo stati sa proizvodnjom jer imamo 1.200 ljudi. Teško da će 1.200 ljudi biti bolesno u jednoj tvornici.“
Ali, mjere predostrožnosti su uvedene:
„U tvornici imamo dva liječnička tima, koja dobro prate situaciju. Imam cjepivo, mnogi su se već cijepili protiv obične gripe. Dogovorili smo se da će cijepljenje onih, koji se žele cijepiti protiv obične gripe, biti na račun tvornice.“
Ferdelji, koji je i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca CRO industrije, vjeruje da za gospodarstvo neće biti nekih većih posljedica:
„Može biti štete, ali te štete svakako ne mogu biti tragične. Naravno da svi čitamo o tome i svi se pomalo bojimo toga, ali mislim da ni doktori ne bi bili tako relativno mirni da je težina toga puno veća. Inače, ako bi to doseglo razmjere da ozbiljno ugrozi privredu, onda bi to bilo jako velikih razmjera.“
Ovog smo tjedna nekoliko puta radili ulične ankete među Zagrepčanima na temu „nove gripe“ i cijepljenja i svaki smo put, uz prirodan strah, zabilježili dosta rezervi i sumnji po pitanju nove epidemije, gdje građani ne isključuju moguće političke i interesne manipulacije:
„Ne znam, za mene je to malo prenapuhano, ne samo to sa gripom, nego općenito nam kroje sudbinu. Straha nikada dosta.“
„U ponedjeljak nas je bilo 14 u razredu, od 22. Svi su bili bolesni, ali nemaju svinjski grip.“
„Ako govore da su toliki bolesni, a to je tek na početku, ko zna što sve može biti.“
„Pušteno iz laboratorija, to je sve politika. Bit će katastrofa, ali grade alibi za to. Prozirni su.“
„Ma ko to zna.“
„Mislim da je to prenapuhano i da je to farmaceutski lobi koji nas uvaljuje u to da kupujemo razne lijekove jer je i njima kriza pa hoće prodati lijekove koji se možda ne bi toliko kupovali. Vjerojatno ima i malo politike, da se smanji buka javnosti zbog nekih daleko važnijih problema. U svakom slučaju ne treba podcjenjivati opasnost od gripe. Kažu da je španjolska gripa ubila više ljudi nego I svjetski rat.“
NEMA MJESTA PANICI
I broj oboljelih u Bosni i Hercegovini se povećava. Nadležni tvrde da je situacija pod kontrolom, građani različito doživljavaju upozorenja. Praktično, jedini znak prisutnosti opasnog virusa je povećana prodaja zaštitnih maski za lice, možda i zato što koštaju samo 15 pfeninga. O tome, koliko će i koliko bi tek mogla da košta epidemija, za sada niko ne vodi računa.
Političari ili zvaničnici u Bosni i Hercegovini kažu da nema mjesta panici i da je oko virusa H1N1 ispletena gusta mreža „pune kontrole“. Ljekari se slažu, ali i upozoravaju:
„Epidemija se i u Bosni i Hercegovini polako zahuktava.“
Doktorica Sajma Krkić Dautović, sa Infektivne klinike bolnice Koševo u Sarajevu, također podsjeća da je novi grip „uvoznog“ karaktera:
„Svakim danom raste broj onih koji su bili u kontaktu sa nekim koji su došli iz inostranstva, iz ugroženog područja, gdje ima nove gripe tako da očekujemo porast oboljelih. Ne možemo praviti procjene koje mogu praviti epidemiolozi, ali je moguće da će u narednom mjesecu i tokom januara doći do prave epidemije, ako bude išlo ovim tempom.“
Obzirom da u Bosni i Hercegovini nema teških slučajeva, građani uglavnom ne priznaju virus koji se širi svijetom:
„Lično ga se ne bojim. Sve sam preživio u životu, pa mi grip ne predstavlja nikakav problem, ni ovaj naš redovni, ni ovaj izmišljeni američki.“
Drugi su hrabri jer su neinformisani:
„Ne bojim se jer ne konzumiram proizvode sa svinjetinom.“
„Ne jedem konzervirano, već ono što uberem u bašti.“
Nadležni za sada ne nude procjene koliko bi borba s opasnim virusom mogla koštati, niti da li bi uvođenje vanrednih mjera moglo pogoditi ionako slabašnu bosansko-hercegovačku ekonomiju.
Ministar zdravlja u Vladi Republike Srpske, Ranko Škrbić, uvažavajući procjene svjetske zdravstvene organizacije, kaže:
„U slučaju da oboli 10 posto stanovništva, kada to prenesemo na Republiku Srpsku, za očekivati je da će pogoditi 150.000 ljudi. Od ovog broja bi eventualno bilo hospitalizovano oko 1.500 do 15.000 ljudi. Od toga, od 150 do 3.000 ljudi bi trebalo intenzivnu njegu. Moguće da bi bilo i smrtnih slučajeva, koje je teško predvidjeti, od 30 do 200 ljudi.“
U Vanjsko-trgovinskoj komori Bosne i Hercegovine ne očekuju procjenu štete zbog umanjene radne sposobnosti stanovništva. Jer tih procjena nije bilo ni u sličnim situacijama, ističe Igor Gavran, projekt menadžer ove Komore:
„Što se tiče nekih analiza efekata, čak i stvari kao što je ekonomska recesija i finansijska kriza koja je snašla cijeli svijet, naša nadležna vlast je uglavnom negirala i odlagala priznanje postojanja problema. Bilo kakve preventivne mjere, ili analize potencijalnih efekata, svodile su se tek na naknadno priznavanje stavova stručnjaka i međunarodnih institucija, na veoma zakašnjele reakcije u smislu gašenja požara traženjem stand-by aranžmana. Nije bilo nikakvog sistemskog pristupa. Nakon takve reakcije na ekonomsku krizu, koja je pogodila cijeli svijet, ni malo me ne iznenađuje da je sličan pristup ovome velikom zdravstvenom, ali i društvenom i ekonomskom problemu, koji se može dogoditi i koji već pogađa druge zemlje svijeta. Sasvim je sigurno da ne postoji ni na jednom nivou vlasti u Bosni i Hercegovini, koliko je meni poznato, bilo kakva procjena ili analiza kako bi se, osim na zdravlje, takva eventualna odluka odrazila na ekonomski život.“
Vakcine u cijelu Bosnu i Hercegovinu stižu tek naredne godine. Federacija Bosne i Hercegovine je naručila 30.000 doza, a planira namaknuti novac i za dodatnu količinu, naglašava Zlatan Peršić, Federalno ministarstvo zdravstva:
„Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je podržala naš prijedlog da se izdvoje i pronađu sredstva za dodatnih 150.000 doza koje ćemo mi naručiti i dobiti, u zavisnosti od kapaciteta proizvođača. Ove interventne doze, koje su već naručene, će platiti Vlada Federacije iz budžetskih rezervi.“
Milka Mrđa, Institut za zaštitu zdravlja Republike Srpske:
„Lijeka Tamiflu ima u dovoljnoj količini, čak smo dobili i nove nabavke, koje će biti distribuisane bolnicama. Nabavka vakcine je u proceduri, ali ih ne očekujemo prije nove godine.“
Stara poslovica „100 ljudi, sto ćudi“ pokazala je svoju vjerodostojnost i u novom dobu, odnosno kod novog gripa:
„Plašim se za djecu, za sebe ne.“
„Ne bojim se.“
„Bojim se i volila bih se vakcinisati.“
„Previše je to naduvano. Ko to zna. Ne znaju ni oni sami.“
Škole rade uobičajeno, bez velikih izostanaka učenika. Preduzeća, tržni centri i pijace izgledaju isto. Čak su i apoteke poluprazne. Jedini znak da se širi opasni virus mogao bi biti u pojačanom interesovanju za zaštitne maske, možda i zbog toga što koštaju tek 15 feninga. Toliko malo, ne košta gotovo ništa u Bosni i Hercegovini.
RANO ZA PROCJENU
Novi grip u Crnoj Gori kao da je bacio u drugi plan proračune, analize i očekivanja koliko bi virus mogao da naškodi domaćoj ekonomiji. Niko se za sada time ne bavi, a država je snage usmjerila da nabavi dovoljne količine antivirusnih lijekova i vakcine, što će je koštati nekoliko miliona eura.
Ekonomski eksperti, koje smo kontaktirali, kazali su nam da je rano za procjenu koliko će novi grip koštati državnu kasu, iz prostog razloga što Crnu Goru još nije zahvatila epidemija tog virusa. Tek bi tada analize pokazale kakav će efekt epidemija imati na ekonomiju, prije svega turizam, zapošljavanje i zdravstvo.
Podatak, koliko je grip već koštao državu, nadležno Ministarstvo ili neki drugi državni organi, još nisu saopštili. No, samo uvidom u spisak lijekova i preparata koje je država nabavila, ili će to uskoro učiniti, može se naslutiti da su te cifre višemilionske. Naime, zdravstveni sistem trenutno raspolaže sa gotovo 12.500 kutija lijeka tamiflu, čija je cijena po kutiji 12 eura. Tu se priča o nabavci tog, i drugih lijekova, ne završava.
Ministar zdravlja, Miodrag Radunović:
„Ovih dana se očekuje dolazak već ranije poručenih 1.000 pakovanja sirupa za djecu i 5.000 kutija tableta tamiflua za odrasle, koje smo obezbijedili uz pomoć svjetske zdravstvene organizacije. U toku je postupak nabavke dopunskih količina antivirusnih lijekova.“
Milo Đukanović: Sve procjene, koje smo do sada napravili, govore da je nama potrebno za prvu fazu 100.000 vakcina. Foto: Savo Prelević
Naredne sedmice biće potpisan ugovor sa farmakološkim kompanijama o kupovini 100.000 doza vakcine. Koliko će to olakšati državnu kasu, saopštio je premijer Milo Đukanović:
„Sve procjene, koje smo do sada napravili, govore da je nama potrebno za prvu fazu 100.000 vakcina. Za drugu fazu, koja uključuje duplu vakcinu za djecu, potrebno je dodatnih 36.000, za šta smo obezbijedili milion eura.“
Uz taj milion za vakcine, Vlada je odlučila da stavi sa strane još pola miliona eura, koji bi bili upotrijebljeni u slučaju masovnog obolijevanja od gripa.
Novac odlazi i za nabavku opreme, kao što su zaštitne maske. Protekle sedmice u prodaju je pušteno 50.000, a Vlada namjerava da nabavi i dodatne količine.
Ponovo, ministar Radunović:
„Po 400.000 maski će nedjeljno dolaziti. To radi javna apotekarska ustanova Montefarm i mislim da to rade na kvalitetan način. Uz to rade i nabavku zaštitnih odjela, rukavica i određenog broja hirurških maski, koji će biti distribuirani.“
Da su maske veoma tražene, pokazuje i anketa ispred Montefarmove apoteke u centru Podgorice:
„Nemaju, nestali. Doći će u toku dana.“
„Nema maski, ni u jednoj apoteci, sve smo prošli.“
Ne košta crnogorsku državu samo borba protiv novog gripa. U oktobru je počela imunizacija protiv sezonskog gripa, a Vlada je opredijelila milion eura za slučaj da dođe do masovnog obolijevanja od tog gripa.
U očekivanju da neko izvede zvaničnu računicu - koliko će domaću privredu koštati epidemija novog gripa i pod sloganom Zdravlje nema cijenu, nadležni organi ovih dana pozivaju građane da poštuju opšte mjere zaštite.
****
Od Balkanskih država reklo bi se da su na Kosovu najzabrinutiji za ekonomske posljedice od virusa H1N1. Smatra se da bi širenje gripa moglo uzrokovati ekonomske poteškoće, zbog mogućih zastoja u proizvodnji, uvozu, te novih troškova za liječenje oboljelih, kojih je do sada na desetine.
UVOZ MOŽE BITI PROBLEMATIČAN
Širenje gripa može dovesti do ekonomske stagnacije, zbog prekida preko-graničnog prometa, odsustvovanja sa posla obolelih i državnih troškova za lečenje, ocena je poznavalaca ekonomskih prilika i lekara na Kosovu.
Ibrahim Redžepi, stručnjak za ekonomska pitanja u Prištini, kaže da se još uvek ne mogu primetiti promene u ekonomskom stanju na Kosovu i u regionu, ali da se to može desiti ako se nastavi širenje gripa:
„U bliskoj budućnosti može biti problema jer širenjem gripa može doći do opadanja prometa i komunikacije među poslovnim ljudima. Smanjiće se uvoz, uglavnom hrane, zbog straha da se tim putem može preneti infekcija."
Redžepi je dodao da nije moguće sasvim prognozirati ekonomske posledice pojave novog virusa gripa, ali da se mogu naslutiti neka strahovanja.
Tako se veruje da do ekonomskih posledica može doći u slučaju kada oboleli odsustvuju sa posla, a obrazovne institucije ne rade. Dalje može doći do opadanja u potražnji robe, a posebno hrane. Ukoliko se uvedu drastične mere zaštite od gripa, uvoz i druga privredna saradnja mogu biti problematični:
„Ako dođe do epidemije, onda će sigurno biti problema u proizvodnji, funkcionisanju trgovine, institucija obrazovanja i zdravstva jer će se ljudi suočiti sa velikim problemima."
Međutim, smatra se da će u slučaju ekonomskih posledica gripa, one ipak biti kratkoročne i da neće uticati na investicije koja su važne za pokretanje i razvoj oronule privrede Kosova. Redžepi smatra da takvo stanje neće uticati na velike ekonomske poduhvate, ali da u najtežem slučaju može biti privremenih prekida.
Pojava novog virusa gripa doneće i ekonomske probleme u zdravstvenim sistemima. Samo lečenje donosi troškove zemljama, pošto je potrebno izdvojiti sredstva, kako za preventivu, lečenje, tako i saniranje posledica. Prema rečima direktorke Doma zdravlja u Gračanici, Rade Trajković, širenje gripa već donosi troškove, ali su sredstva ograničena.
„Svakako da će to uticati na ekonomsku situaciju. Moj dom zdravlja sada treba nova ili vanredna finansijska ulaganja jer imamo izazove preventive i lečenja, a sve to prilično košta. Sredstva su na žalost uvek ograničena, a da ne govorimo o tome da treba da se plati bolovanje ljudima koji su bolesni, pa lekare. To su sve izazovi na koje morate dnevno davati odgovore.“
Trajkovićeva dodaje da se u ovoj fazi širenja gripa već primećuju dodatne finansijske potrebe. Ona ističe da je pre svih ekonomskih posledica na prvom mestu zdravlje ljudi. Pita se koliko će svaka zemlja moći da priušti svom stanovništvu vakcine:
„Biće zemalja koje će imati ograničene finansijske mogućnosti, pa i ograničene mogućnosti da leče svoj narod, što je najtužnije. Jeste da pandemija i ovaj grip ekonomski iscrpljuje, ali je najteže kada nemate nekog prostora da odgovorite na ekonomske izazove, a ljudi posle umiru jer nemamo dovoljno lekova.“
Poslednjih nedelja grip se širi Kosovom, na desetine je obolelih, kako u srpskim, tako i u albanskim sredinama. U srpskim sredinama na Kosovu važi odluka Ministarstva zdravlja Srbije o epidemiji novog gripa. U ostalim krajevima, gde se poštuje nadležnost kosovskih institucija, ocenjuje se da je „epidemiološko stanje stabilno“.
POLITIZACIJA GRIPA
Kako se širi novi grip H1N1, zemlje preduzimaju različite mjere, počev od bizarnih, pa do onih koje imaju političku konotaciju.
Političari u Ukrajini nastavljaju da se spore oko toga kako treba postupati u situaciji masovne zaraženosti virusom novog gripa. Lider najveće ukrajinske opozicione stranke, Partije regiona, i kandidat na predstojećim predsedničkim izborima, Viktor Januković, optužio je rukovodstvo Ukrajine da je "izuzetnom politizacijom" izazvalo neosnovanu paniku među stanovništvom". I nisu jedini.
Iako je njegova zemlja u susedstvu Ukrajine, lider Belorusije, Aleksandar Lukašenko, kaže da je strah od gripa veštački izazvan, optužujući farmaceutske kompanije da podstiču histreiju, kako bi ostvarile velike profite:
Od novog gripa je u svijetu umrlo preko 6.000 ljudi, a podaci Svjetske zdravstvena organizacija kažu da je zaraženo više od pola miliona ljudi
„Dobro znam da se to dešava u veoma korumpiranom, gangsterskom krugu proizvođača za potrebe zdravstva. Farmaceutske kompanije sada skiče kao svinje, sutra će možda frkati kao mačke, ili mukati kao krave.“
U Rusiji je u pojedinim gradovima uvedena obaveza nošenja maski, uz novčane kazne za one koji se ne pridržavaju pravila. U Azerbejdžanu je grip ostvario dobar biznis jer se u privatnim klinikama vakcina prodaje i po 30 dolara, a zaštitne maske su poskupele i po nekoliko puta.
Virus novog gripa N1H1 širom svijeta odnosi žrtve, privredi pravi štetu, a usput zna i da posvađa političare i da motiviše inovatore i naučnike da se svojim izumima bore protiv pandemije.
Francuska kompanija BioMerije (BioMerieux), specijalizovana za "in vitro" dijagnostiku, ubacila je uzorak aktuelnog virusa A (H1N1) u svoj test za dijagnostifikovanje gripa (NucliSENS EasyQ R Influenza A/B), čime je obezbjeđeno da prisustvo novog gripa kod pacijenta bude potvrđeno za manje od tri sata.
Italijanski pronalazač, Lučano Marabez, osmislio je škropionicu koja radi na senzor, kao automatske slavine u javnim toaletima, tako da vjernik treba samo da postavi ruke ispod aparata i da bude poškropljen svetom vodicom. Time je Maribez uspio da zadrži crkvenu tradiciju, a da istovremeno zaštiti vjernike od zaraze novim gripom H1N1.
Od novog gripa je u svijetu umrlo preko 6.000 ljudi, a podaci Svjetske zdravstvena organizacija kažu da je zaraženo više od pola miliona ljudi.