„Misija Andhoven je završena, slijedi operacija London“, rekao je, dočekujući popularne crnogorske Ajkule, premijer Igor Lukšić, nakon osvajanja srebra na evropskom prvenstvu, zahvaljujući im za još jedan uspjeh Crne Gore.
Iako geografski mala, Crna Gora iznjedrila je brojne vrhunske sportiste, koji se sa velikih takmičenja sve češće vraćaju sa najsjajnijim odličjima. Posljednji primjer su upravo vaterpolisti sa srebrom sa Evropskog prvenstva u Holandiji, još jednom u nizu njihovih uspjeha u zemlji sa tri zatvorena bazena. Čini se da država polako mijenja, do sada, ne baš sjajan odnos prema vrhunskom sportu, osim kada treba iskoristi njihov uspjeh za sopstvenu promociju.
Vaterpolisti, fudbaleri, košarkaši, rukometašice, atletičari - svi su oni ove i proteklih godina odlazili na velika takmičenja i u Crnu Goru donosili medalje.
O fenomenu tako male zemlje sa tako velikim sportskim rezultatima govori predsjednik Olimpijskog komiteta Dušan Simonović. Simonović kaže da država mora i već pomaže vrhunski sport koji je, kako kaže, najbolji ambasador Crne Gore u svijetu.
„Naša Vlada je prije nedjelju dana donijela jednu uredbu po kojoj će se rangirani sportisti i moći finansirati budući sportovi. Napraviće jednu fondaciju iz koje će se finansirati upravo ti sportovi. Na dobrom smo putu da to na kvalitetan način riješimo“, ocjenjuje Simonović.
Od svih sportova, vaterpolo je donio najviše radosti. Nakon zlata iz Malage 2008., najsvježija njihova medalja je ona sa nedavno završenog prvenstva Evrope u Ajndhovenu, gdje su crvene ajkule osvojile srebro.
(VIDEO: Finalna vaterpolo utakmica na Evropskom prvenstvu u Malagi 2008)
http://www.youtube.com/embed/wefzVHKaZaA?rel=0
Iako su osvojili do sada najsjajnija odličja za državu Crnu Goru, ona im je, u odnosu na druge, čini se najmanje dala. Iako lijep gest, ipak nije dovoljno to što je Vlada odlučila da vaterpolistima dodijeli premiju od 185.000 eura za osvojeno srebro u Ajndhovenu.
Treba uraditi mnogo više, naročito kada je infrastruktura za vaterpoliste u pitanju.
U kakvim uslovima plivaju, najbolje govori podatak da su vaterpolisti crnogorski heroji iz tri bazena.
„Budva ima klub, ima bazen ali nema vaterpolo tradiciju toliko razvijanu. Bazen u Herceg Novom već 20-tak dana nije u upotrebi. Vaterpolisti Jadrana ne mogu da treniraju u njemu jer prokišnjava. Bazen u Kotoru nije u idealnom stanju“, navodi sportski novinar Aleksandar Radović.
Sumorna slika klupskog fudbala
No, nije da nije bilo obećanja da će nići novi bazeni. Na krilima zlata u Malagi, još 2008. godine, gradonačelnik Podgorice, Miomir Mugoša, obećao je gradnju pet novih bazena. Do danas, međutim, Podgorica nije dobija niti jedan zatvorenog tipa. Odbornik opozicione SNP, Aleksa Bečić, nije iznenađen.
„Na žalost, prvi čovek Podgorice je poznat po velikim i pompeznim obećanima, ali mu realizacija i ispunjenje datih obećanja nije jača strana“ ocijenio je Bečić.
Uspjesi sportista su u nekim zemljama magnet za političare jer je to prilika da slikajući se uz osvajače medalja steknu još po neki politički poen.
Da li u Crnogorskom sportu ima sličnih zloupotreba sportista, pitali smo predsjednika Olimpijskog komiteta, Dušana Simonovića.
„Mislim da toga u Crnoj Gori zaista nema. Mi smo potrebi jedni drugima - i država sportistima i sportisti državi to je potpuno logično. Ne vjerujem da imamo primjera da je naša država zloupotrijebila bilo koga od sportista, naprotiv“, smatra Simonović.
I dok nabrajamo šta sve država još nije učinila za vaterpoliste, ne smijemo da zaboravimo slučaj vaterpolista Primorca iz Kotora, kojima, nakon osvajanja titule klupskog šampiona Evrope 2009. godine još nisu isplaćene zaostale plate, premije i nagrade. Morali su da mole za ono što su zaradili, pa je njih 11 pomoć zatražilo od predsjednika Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore, Srđana Kovačevića.
Iako se nisu plasirali na evropsko prvenstvo, fudbaleri Crne Gore napravili su velike stvari u kvalifikacijama. Remi sa Englezima na Vembliju i ponovo remi na stadionu pod Goricom.
U sjenci ovih uspjeha je sumorna slika crnogorskog klupskog fudbala, u kojem nema novca. Budući da je to preskupa investicija, Crna Gora će još dugo morati da čeka gradnju velikog stadiona, a ni rekonstrukcija onoga pod Goricom, na kojem igra naša reprezentacija, još nije završena.
U 2011. rukometašice Crne Gore učestvovale su na svjetskom prvenstvu u Brazilu, košarkaši na Evropskom u Litvaniji.
Bilo je sjajnih rezultata i u individualnim sportovima.
Mlada atletičarka sa Cetinja, Marija Vuković, je osvojila titulu svjetske juniorske prvakinje u skoku u vis, a rvač Srđan Mrvaljević srebro na svjetskom prvenstvu u Parizu.
Iako geografski mala, Crna Gora iznjedrila je brojne vrhunske sportiste, koji se sa velikih takmičenja sve češće vraćaju sa najsjajnijim odličjima. Posljednji primjer su upravo vaterpolisti sa srebrom sa Evropskog prvenstva u Holandiji, još jednom u nizu njihovih uspjeha u zemlji sa tri zatvorena bazena. Čini se da država polako mijenja, do sada, ne baš sjajan odnos prema vrhunskom sportu, osim kada treba iskoristi njihov uspjeh za sopstvenu promociju.
Vaterpolisti, fudbaleri, košarkaši, rukometašice, atletičari - svi su oni ove i proteklih godina odlazili na velika takmičenja i u Crnu Goru donosili medalje.
O fenomenu tako male zemlje sa tako velikim sportskim rezultatima govori predsjednik Olimpijskog komiteta Dušan Simonović. Simonović kaže da država mora i već pomaže vrhunski sport koji je, kako kaže, najbolji ambasador Crne Gore u svijetu.
„Naša Vlada je prije nedjelju dana donijela jednu uredbu po kojoj će se rangirani sportisti i moći finansirati budući sportovi. Napraviće jednu fondaciju iz koje će se finansirati upravo ti sportovi. Na dobrom smo putu da to na kvalitetan način riješimo“, ocjenjuje Simonović.
Od svih sportova, vaterpolo je donio najviše radosti. Nakon zlata iz Malage 2008., najsvježija njihova medalja je ona sa nedavno završenog prvenstva Evrope u Ajndhovenu, gdje su crvene ajkule osvojile srebro.
(VIDEO: Finalna vaterpolo utakmica na Evropskom prvenstvu u Malagi 2008)
http://www.youtube.com/embed/wefzVHKaZaA?rel=0
Iako su osvojili do sada najsjajnija odličja za državu Crnu Goru, ona im je, u odnosu na druge, čini se najmanje dala. Iako lijep gest, ipak nije dovoljno to što je Vlada odlučila da vaterpolistima dodijeli premiju od 185.000 eura za osvojeno srebro u Ajndhovenu.
Treba uraditi mnogo više, naročito kada je infrastruktura za vaterpoliste u pitanju.
U kakvim uslovima plivaju, najbolje govori podatak da su vaterpolisti crnogorski heroji iz tri bazena.
„Budva ima klub, ima bazen ali nema vaterpolo tradiciju toliko razvijanu. Bazen u Herceg Novom već 20-tak dana nije u upotrebi. Vaterpolisti Jadrana ne mogu da treniraju u njemu jer prokišnjava. Bazen u Kotoru nije u idealnom stanju“, navodi sportski novinar Aleksandar Radović.
Sumorna slika klupskog fudbala
No, nije da nije bilo obećanja da će nići novi bazeni. Na krilima zlata u Malagi, još 2008. godine, gradonačelnik Podgorice, Miomir Mugoša, obećao je gradnju pet novih bazena. Do danas, međutim, Podgorica nije dobija niti jedan zatvorenog tipa. Odbornik opozicione SNP, Aleksa Bečić, nije iznenađen.
„Na žalost, prvi čovek Podgorice je poznat po velikim i pompeznim obećanima, ali mu realizacija i ispunjenje datih obećanja nije jača strana“ ocijenio je Bečić.
Uspjesi sportista su u nekim zemljama magnet za političare jer je to prilika da slikajući se uz osvajače medalja steknu još po neki politički poen.
Da li u Crnogorskom sportu ima sličnih zloupotreba sportista, pitali smo predsjednika Olimpijskog komiteta, Dušana Simonovića.
„Mislim da toga u Crnoj Gori zaista nema. Mi smo potrebi jedni drugima - i država sportistima i sportisti državi to je potpuno logično. Ne vjerujem da imamo primjera da je naša država zloupotrijebila bilo koga od sportista, naprotiv“, smatra Simonović.
I dok nabrajamo šta sve država još nije učinila za vaterpoliste, ne smijemo da zaboravimo slučaj vaterpolista Primorca iz Kotora, kojima, nakon osvajanja titule klupskog šampiona Evrope 2009. godine još nisu isplaćene zaostale plate, premije i nagrade. Morali su da mole za ono što su zaradili, pa je njih 11 pomoć zatražilo od predsjednika Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore, Srđana Kovačevića.
Iako se nisu plasirali na evropsko prvenstvo, fudbaleri Crne Gore napravili su velike stvari u kvalifikacijama. Remi sa Englezima na Vembliju i ponovo remi na stadionu pod Goricom.
U sjenci ovih uspjeha je sumorna slika crnogorskog klupskog fudbala, u kojem nema novca. Budući da je to preskupa investicija, Crna Gora će još dugo morati da čeka gradnju velikog stadiona, a ni rekonstrukcija onoga pod Goricom, na kojem igra naša reprezentacija, još nije završena.
U 2011. rukometašice Crne Gore učestvovale su na svjetskom prvenstvu u Brazilu, košarkaši na Evropskom u Litvaniji.
Bilo je sjajnih rezultata i u individualnim sportovima.
Mlada atletičarka sa Cetinja, Marija Vuković, je osvojila titulu svjetske juniorske prvakinje u skoku u vis, a rvač Srđan Mrvaljević srebro na svjetskom prvenstvu u Parizu.