Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik razgovara u srijedu u Beogradu sa predsjednikom Republike Srbije Tomislavom Nikolićem. Susret koji bi mogao da definiše buduće odnose Srbije prema RS, nametnuo je pitanje Dodikovog uticaja u Beogradu.
„Matica Srbija“, kako to pripadnici dijela srpskog naroda u BiH često vole da kažu, u kolektivnoj imaginaciji trebalo je da postane bliža od vlastite države, a jedan od najupornijih u dokazivanju te teze svakako je predsjednik RS Milorad Dodik.
Njegovi bliski kontakti sa bivšim srbijanskim premijerom Vojislavom Koštunicom, a potom doskorašnjim predsjednikom Srbije Borisom Tadićem nametnuli su pitanje uticaja predsjednika RS na tamošnje političke strukture, ali i na javno mnijenje. Ipak, analitičari političkih prilika u BiH smatraju da taj uticaj realno ne postoji.
„Znam da trenutno vladajuća partija u Srbiji nema tako dobre odnose s njima. Podsjećam da je Vučić mahao slikom Dodikove vile na Dedinju, da ga je Tomislav Nikolić praktično javno optužio za miješanje u unutrašnje prilike Srbije na proteklim izborima. I, ustvari, način na koji se miješao u protekle izbore govori u prilog tome da njegov uticaj i nije tako veliki – jer da jeste, Boris Tadić ne bi izgubio, nego bi pobijedio na izborima. Shodno tome, radi se o jednom vještačkom kreiranju slike o Miloradu Dodiku kao nekom svemogućem političaru u Srbiji. Ponavljam, moje je mišljenje da to nije tačno i većina dokaza pokazuje da sam u pravu“, ocjenjuje urednik medijskog projekta Buka Aleksandar Trifunović.
Urednik portala Istinito Željko Raljić podsjeća da najveći posao između Srbije i RS, prodaju Telekoma Srpske, nije dogovorila vlada Milorada Dodika. O Dodikovom uticaju u Srbiji sličnog je mišljenja kao i Trifunović:
„Iako zaista ima spina, njegova PR služba, bez namjere da se ulazi u analizu njihovog učinka, radi na tome uveliko. On je prisutan u određenim medijima u Srbiji, ali se uprkos tome ne može govoriti o nekom njegovom značajnijem uticaju.“
Da je Dodikov uticaj na srbijansku politiku minoran - smatra i dio tamošnje javnosti, ali istovremeno ne potcjenjujući posljedice njegovog političkog djelovanja.
Sukob dvije politike
Govoreći o uticaju predsjednika RS na politiku Srbije, poslanik koalicije Preokret u srbijanskom parlamentu Miljenko Dereta smatra da je riječ o složenom kontekstu u kojem se sukobljavaju dvije politike: jedna je ekstremni nacionalizam koji pokušava da održi uzroke ratnih sukoba i druga koja smatra da je mir preduslov normalizacije svih odnosa.
Predsjednik Međunarodnog foruma Bosna Rusmir Mahmutćehajić podsjeća da u političkoj drami BiH postoji pitanje na koji način su Srbija i Hrvatska, kao dvije susjedne zemlje, uključene u bosanskohercegovačku političku agoniju.
Današnja situacija u BiH posljedica je rata protiv te zemlje, pa je jasno da politike Srbije i Hrvatske ostaju u direktnoj sprezi sa ovdašnjim prilikama. Mahmutćehajić kaže da su snažni odnosi i veze srpskog stanoviništva u BiH sa Srbijom logični. Nelogično je, ističe on, kada se ti odnosi pokušavaju zloupotrijebiti, čime se narušava normalizacija odnosa u BiH:
„Nema nikakve dvojbe da Dodik, kao vješt i okretan, ali nesistematičan, nevizionarski okrenuti političar, igra na tu kartu popularnosti u Srbiji, ali brojni srbijanski političari igraju na kartu svojih veza sa Dodikom kao braniteljem srpskih interesa u BiH, što u krajnjem ishodu nije tačno. To nije štićenje interesa niti bosanskih Srba, niti bh. države. Budućnost bh. Srba je neosporno, jednako kao Hrvata i Bošnjaka, u normaliziranoj državi, sa jednakim štićenim individulanim i kolektivnim pravima na cijeloj teritoriji. Dodik, čini se, to ne razumije.“
Danas su svi narodi u Bosni i Hercegovini u političkoj agoniji čije otklanjanje ne pomažu ni Zagreb ni Beograd - može se reći da oni danas formalno priznaju suverenitet BiH ali se de facto ponašaju prema njoj kao prema nerazriješenom pitanju, kaže Rusmir Mahmutćehajić. To je destruktvan odnos, zaključuje on, koji ne uzima u obzir nužnost otklanjanja posljedica rata, gradnje bh. društva na temeljina pomirenja i povjerenja, koje bi bilo sposobno da se preko svoje državne politike integriše u zajednicu država jugoistočne Evrope.
„Matica Srbija“, kako to pripadnici dijela srpskog naroda u BiH često vole da kažu, u kolektivnoj imaginaciji trebalo je da postane bliža od vlastite države, a jedan od najupornijih u dokazivanju te teze svakako je predsjednik RS Milorad Dodik.
Njegovi bliski kontakti sa bivšim srbijanskim premijerom Vojislavom Koštunicom, a potom doskorašnjim predsjednikom Srbije Borisom Tadićem nametnuli su pitanje uticaja predsjednika RS na tamošnje političke strukture, ali i na javno mnijenje. Ipak, analitičari političkih prilika u BiH smatraju da taj uticaj realno ne postoji.
"Radi se o jednom vještačkom kreiranju slike o Dodiku kao nekom svemogućem političaru u Srbiji", ocjenjuje Aleksandar Trifunović.
Urednik portala Istinito Željko Raljić podsjeća da najveći posao između Srbije i RS, prodaju Telekoma Srpske, nije dogovorila vlada Milorada Dodika. O Dodikovom uticaju u Srbiji sličnog je mišljenja kao i Trifunović:
„Iako zaista ima spina, njegova PR služba, bez namjere da se ulazi u analizu njihovog učinka, radi na tome uveliko. On je prisutan u određenim medijima u Srbiji, ali se uprkos tome ne može govoriti o nekom njegovom značajnijem uticaju.“
Da je Dodikov uticaj na srbijansku politiku minoran - smatra i dio tamošnje javnosti, ali istovremeno ne potcjenjujući posljedice njegovog političkog djelovanja.
Sukob dvije politike
Govoreći o uticaju predsjednika RS na politiku Srbije, poslanik koalicije Preokret u srbijanskom parlamentu Miljenko Dereta smatra da je riječ o složenom kontekstu u kojem se sukobljavaju dvije politike: jedna je ekstremni nacionalizam koji pokušava da održi uzroke ratnih sukoba i druga koja smatra da je mir preduslov normalizacije svih odnosa.
Miljenko Dereta
„Mislim da Dodik igra jednu vrlo opasnu igru dodvoravanja ekstremnom nacionalizmu i jednoj vrsti destabilizacije regiona kroz odbijanje da razgovara o jednoj realnoj budućnosti BiH kao države. Ovde je, zapravo, njegov uticaj mali, osim u smislu da doprinosi u prikupljanju glasova onih koji misle da projekat Miloševićev iz devedestih nije propao“. ocjenjuje Miljenko Dereta.Predsjednik Međunarodnog foruma Bosna Rusmir Mahmutćehajić podsjeća da u političkoj drami BiH postoji pitanje na koji način su Srbija i Hrvatska, kao dvije susjedne zemlje, uključene u bosanskohercegovačku političku agoniju.
Današnja situacija u BiH posljedica je rata protiv te zemlje, pa je jasno da politike Srbije i Hrvatske ostaju u direktnoj sprezi sa ovdašnjim prilikama. Mahmutćehajić kaže da su snažni odnosi i veze srpskog stanoviništva u BiH sa Srbijom logični. Nelogično je, ističe on, kada se ti odnosi pokušavaju zloupotrijebiti, čime se narušava normalizacija odnosa u BiH:
„Nema nikakve dvojbe da Dodik, kao vješt i okretan, ali nesistematičan, nevizionarski okrenuti političar, igra na tu kartu popularnosti u Srbiji, ali brojni srbijanski političari igraju na kartu svojih veza sa Dodikom kao braniteljem srpskih interesa u BiH, što u krajnjem ishodu nije tačno. To nije štićenje interesa niti bosanskih Srba, niti bh. države. Budućnost bh. Srba je neosporno, jednako kao Hrvata i Bošnjaka, u normaliziranoj državi, sa jednakim štićenim individulanim i kolektivnim pravima na cijeloj teritoriji. Dodik, čini se, to ne razumije.“
Danas su svi narodi u Bosni i Hercegovini u političkoj agoniji čije otklanjanje ne pomažu ni Zagreb ni Beograd - može se reći da oni danas formalno priznaju suverenitet BiH ali se de facto ponašaju prema njoj kao prema nerazriješenom pitanju, kaže Rusmir Mahmutćehajić. To je destruktvan odnos, zaključuje on, koji ne uzima u obzir nužnost otklanjanja posljedica rata, gradnje bh. društva na temeljina pomirenja i povjerenja, koje bi bilo sposobno da se preko svoje državne politike integriše u zajednicu država jugoistočne Evrope.