“Nacija bez granica nije nacija”, rekao je američki predsjednik Donald Trump nakon što je potpisao uredbu o gradnji zida prema Meksiku.
Predsjednik je kazao da će to biti “neprobojni, visoki, snažni, lijepi, zid na južnoj granici " između SAD-a i Meksika.
No, koliko će biti visok? Koliko će biti moćan? Koliko lijep? Takvih detalja nema. BBC piše da velikim republikanskim idejama vrlo često nedostaju “mali” detalji, pa ni zid nije iznimka.
Američko-meksička granica je duga oko 3.100 km, a prolazi svim vrstama terena od gotovo prašnjave pustinje, brda, bujnog rastinja i obala rijeke Rio Grande.
Trećina te granice već je “pokrivena” nizom ograda, betonskim pločama i drugim objektima.
Trump kaže da će njegov zid imati oko 1.600 kilometara, a da će se fizičke prepreke pobrinuti za ostalo.
Što će se zapravo graditi?
Tokom kampanje Trump je kazao da će južnu ogranicu ojačati zidom, što je daleko moćnije od ograde.
Kasnije se malo povukao, i u novembru prošle godine je za CBS rekao da bi na određenim područjima ipak mogla biti ograda.
No, na svojoj prvoj konferenciji u januaru, ispravio je novinara koji ga je pitao o planovima za granicu.
“To neće biti ograda, već zid. Krivo ste shvatili”, rekao je Trump.
Time je odbačena relativno jeftina opcija kao što je visoka žičana ograda ili žičana mreža.
Njujorški inžinjer Ali F. Rhuzkan u tekstu za National Memo kaže da bi zid od tri tisuće kilometara bio tri puta veći građevinski pothvat nego je bila izgradnja Hoowerove brane na rijeci Colorado koja se gradila između1931. i 1936. godine tokom Velike depresije.
Po procjeni ovog građevinara zid bi se morao duboko ukopati, iznad zemlje bi dosezao visinu od šest metara, a širinu od 16 metara. Takvi blokovi bi se trebali izrađivati u nekoj tvornici i prevoziti do granice, što bi zahtjevalo ogromne dodatne troškove.
Kolika će biti cijena zida?
"Izgradiću veliki zid, nitko ne može bolje od mene to učiniti, vjerujte mi, a ja gradim vrlo jeftino”, rekao je Donald Trump.
Predsjednik procjenjuje da će zid koštati između 10 i 12 milijardi dolara. No, stručnjaci smatraju da će cijena biti daleko veća.
Naime, postojeća ograda vladu je koštala više od sedam milijardi dolara, i teško da bi itko mogao reći da je “neprobojna, visoka, moćna ili lijepa. “
Uz to, američki predsjednik planira da zid ide i kroz planinska područja, što će automatski poskupiti njegovu izgradnju.
Dodatne troškove iziskivati će plaćanje odštete vlasnicima zemlje preko koje će prolaziti zid.
U studiji koju je objavio Washington Post procjenjuje se da će cijena “predsjedničkog zida” biti oko 25 milijardi dolara.
Tko će platiti izgradnju?
U intervju za ABC News, američki predsjednik je rekao da će se u početku zid financirati sredstvima iz budžeta, a da će Meksiko kasnije nadoknaditi te troškove. Nije jasno kako će se natjerati Mekisko da plati troškove izgradnje.
Predsjednik Meksika je izjavio da ne namjerava išta platiti.
Na pitanje kako će natjerati Meksiko da plati zid, Trump je rekao da Meksiko može ucijeniti tako što će blokirati da ilegalni imigranti šalju novac kući i to po zakonu kojim se spriječava financiranje terorizma, ili će poskupiti vize i preko granične dokumente, te uvesti plaćanje carine.
Kada su ga novinari Washington Posta pitali koja je od tih opcija realna, odgovorio je “to je realno, ako znate umjetnost pregovaranaja. Ako imate klaune koji pregovaraju, onda je to nerealno”.
I dok se u Meksiku čuju glasovi da predsjednik treba otkazati posjet Washingtonu, američki predsjednik unaprijed poručuje: "Ako neće platiti zid, ne mora ni dolaziti."
Stručnjaci za međunarodne odnose ipak sumnjaju u to da će sigurnosni dobitak biti veći time što će se izgradnjom zida SAD odijeliti od svog južnog susjeda.
Zanimljivo je istraživanje Pew Research centra prema čijim podacima se zbog financijske krize 2007/08 daleko više meksičkih imigranata se vratilo iz SAD u Meksiko, nego ih je emigriralo u SAD.
Što je sa zaštitom okoliša?
Sloboda kretanja između SAD i Meksika nije samo problem ljudi. Što će zid značiti za životinje koje žive uz granicu?
Područje uz američko-meksičku granicu je osjetljivi ekološki sistem u kojem žive i kroz koji prolaze životinje i ptice.
To se odnosi na ugrožene vrste, poput sjevernoameričkog jaguara ili crnog medvjeda.
Uz to, prilikom izgradnje zida moraće će se misliti i na područja gdje su moguće poplave, ali i na pješćane zone, ali cijeli krajolik će biti ugrožen zbog gradnje jednog takvog objekta.